Maori Deeds of Land Purchases in the North Island of New Zealand: Volume One

Waiake Block, Mangonui District

Waiake Block, Mangonui District.

1859. 30 August. Mangonui District.

Tenei Pukapuka

i tuhituhia i tenei i Te toru

tékau

o nga ra o Akuhata i te tau o to

Waiake.

tatou Ariki 1859 hei Pukapuka tino hoko tino hoatu tino tuku whakaoti atu na matou na nga Rangatira me nga Tangata o Te Rarawa no ratou nga ingoa e mau i raro nei a hei whakaatu tenei Pukapuka mo matou mo o matou whanaunga me o matou uri mo te tuhituhinga o o matou ingoa ki tenei pukapuka i raro i te ra e whiti nei kua whakarerea rawatia kua tino tukuna rawatia atu kia Wikitoria Kuini o Ingarani ki ona uri ki nga Kingi ki nga Kuini o muri iho i a ia me ana me a ratou e whakarite ai hei whakaritenga mo nga Pauna moni E Rua rau e Rua tekau £220 kua utua mai ki a matou e Te Henare Kepa mo te Kuini (a. e whakaaetia nei e matou te rironga mai o aua moni) ko taua wahi whenua katoa kei Mangonui ko Waiake te ingoa o taua wahi whenua ko nga rohe kei raro i te Pupapuka nei e mau ana te korero whakahaere ko te mapi hoki o taua whenua kua apititia ki tenei. Me ona rakau me ona kowhatu me ona wai me ona awa nui me ona roto me ona awa ririki me nga mea katoa o taua whenua o runga ranei o raro ranei i te mata o taua whenua me o matou tikanga me o matou take me o matou paanga katoatanga ki taua wahi; Kia mau tonu kia Kuini Wikitoria ki ona uri ki ana ranei e whakarite ai hei tino mau tonu ake tonu atu. A hei tohu mo to matou whakaaetanga ki nga tikanga katoa o tenei Pukapuka kua tuhituhia nei o matou ingoa me o matou tohu. A hei tohu hoki mo te whakaaetanga o te Kuini o Ingarani mo tana wahi ki nga tikanga katoa o tenei Pukapuka kua tuhia nei te ingoa o Te Henare Kepa Kaiwhakarite

Boundaries.

Whenua. Ko nga rohe enei o taua whenua ka timata i Werowero ka rere Puketoetoe Mangakowhara, Te Kahiwi Roa, Te Wai o Tukai Pohuetaranaki, Te Wai whakahaukiwi, Te Rakau pahore, ka pa ki te kaha a Te Matiu, ka rere i runga o te kaha a Te Matiu marere atu i te Whakautu, ka whiti i te wai o te Whakautu, ka haere, marere noa i Ohia i runga i te kaha a Te Matiu ka whawhati ka haere i te taha o Te Roto pa noa ki Waiwerowero ki te timatanga o Te Kaha.

Ko nga tangata i kite i te hoatutanga o nga moni me te tuhinga o nga ingoa—

Receipt for £220.

Kua riro mai ki a matou i tenei ra i te 30 o nga ra o Akuhata i te tau o to Tatou Ariki Kotahi mano e waru rau e rima te kau ma iwa (1859) nga Pauna moni E Rua Rau e rua tekau (£220) Ko te utu tenei kua whakahuatia ki te Pukapuka tuku e mau i runga ake nei kia utua mai ki a matou e Te Henare Kepa mo te Kuini.

Reihana Kiriwi alias Richard Greeves.
Wiremu Pikahu.
Henare Kepa.
Teira Karuhero x ko tona tohu.
Hone Karu.
Ahuahu—Ko tona tohu. x

Nga Kai-titiro—

Joseph Reilly, Corpl. A. P.F.
Wiremu Kaitaia.
Henry Grover, H.M. Customs.
W. B. White, R.M.

H. T. Kemp,
Commissr.