Maori Deeds of Land Purchases in the North Island of New Zealand: Volume One

Te Motu Block, Poverty Bay District

Te Motu Block, Poverty Bay District.

Opotiki, 19 Tihema 1873.

He pukapuka

whakaae tuturu tenei na nga tangata Maori e mau nei o ratou ingoa

1873 19 December.

Poverty Bay District.

Te Motu.

ki tetahi taha mo ratou ake me a ratou uri me a ratou hapu Na Hoani Wirihana Komihana hoko whenua mo te Kawanatanga ki tetahi taha. E whakaae ana nga tangata

Agreement to lease.

Maori e mau nei o ratou ingoa ki te reti ki a Hoani Wirihana mo te Kawanatanga to ratou whenua katoa ko Motu mo nga tau e rima tekau. Na nga rohe o taua whenua

Boundaries. [68,482 acres.]

ka timata ki Kaitaura ka haere ki roto o te awa o Motu a te kongutuawa ki Whakapaupakihi a ra Whakapaupakihi te matawai rano, a Moutohora a ka huri Ngapukiriki o Pokaikiri, a te Pato, a Moanui, ka makere ki te Korona, a ra te awa nei te Korona tae noa ki tona matawai ka huri ka haere ki runga i te rohe potae a te Kawana i ukua a Rangiriri awa, a ra roto taua awa te matawai rano, katahi ka rere atu i Rangiriri ka tutaki ki Kaitaura. E mea ana nga tangata Maori nei me rahuitia me ruritia

Kaitaura Reserve.

nga eka e rima rau ki Kaitaura hei whenua mo ratou. Na nga utu ia tau ia tau o tenei

[500 acres.]

reti me penei puta noa nga tau katoa o tenei reti. E rima nga tau tuatahi kotahi

Yearly rental.

rau pauna mo ia tau mo ia tau o aua tau e rima. E rima nga tau kotahi rau e rua tekau ma rima pauna mo ia tau mo ia tau o aua tau e rima. E rima nga tau kotahi rau e rima tekau pauna mo ia tau mo ia tau o aua tau e rima. E rima nga tau kotahi rau e whitu tekau ma rima pauna mo ia tau mo ia tau o aua tau e rima. E rima nga tau e rau rau pauna mo ia tau mo ia tau o aua tau e rima. E rima nga tau e rua rau e rua tekau ma rima pauna mo ia tau mo ia tau o aua tau e rima. E rua tekau nga tau e rua rau e rima tekau pauna mo ia tau mo ia tau o aua tau e rua tekau mutu noa te reti. Ma nga Maori e mau nei o ratou ingoa ma a ratou uri a ratou hapu e utu i te ruri o tenei whenua i roto i nga moni o te reti. A ma te Kawanatanga e pupuru i runga i tenei take e rima tekau pauna moni ia tau ia tau i roto o nga moni o te reti. Kia rite ano nga moni e hoatu ana e te Kawanatanga ki te kai ruri. Ka timata te pupuru tenei moni ki te tahi takau ma tahi o nga tau o tenei reti. Ma nga tangata Maori e mau nei o ratou ingoa o ratou uri a ratou hapu e utu i te toru rau pauna moni kua oti te homai

Receipt for £300 advance.

e Hoani Wirihana ki a ratou i tenei ra ki runga i te tikanga o tenei reti. Engari kia pau nga moni mo te ruri te utu katahi ka timata tenei toru rau pauna te utu ki te Kawanatanga. A me pupuru e rima tekau pauna moni ia tau ia tau mo nga tau e ono kia rite ai aua rau pauna e toru. Mehemea ka kitea he koura he hiriwa ranei ki tera whenua, a ka hiahia nga pakeha ki te mahi aua mea, me mahia ki runga i te tikanga o te maina raite, a ko nga moni katoa mo nga maina raiti me homai ki nga tangata Maori e mau nei o ratou ingoa. Te utu mo te naina raiti kotahi te pauna moni mo te tau kotahi mo ia tangata e keri aua i te koura ki raro ki te whenua. Ki te mea ka kitea te hinu ki tera whenua me waiho mo taua wa nga korero mo tera mea. E whakaae ana nga tangata Maori e mau nei a ratou ingoa mo ratou ake a ratou uri

a ratou hapu kia kaua rawa e hokoa e ratou i tenei whenua ki te tangata ke ki roto i nga ra o tenei reti.

Kai titiro—Te Awanui.
Kai titiro—Te Awanui.
Kai titiro—Te Awanui.
Wiremu Kingi Tutahuarangi.
Panapa Waihopi.
Manihera Maiki x tona maka.
Aporo Matahuata Aporo Matahuata
Atareta Ruru.
Rihimona Tetau.
Pera Titoko x tona maka.
Te Otene te Waka.
Arapera Pere.

J. A. Wilson,
Govt. Agent.

Witness

Js. Busst. Rangikohera.