Publicly accessible
URL: http://nzetc.victoria.ac.nz/collections.html
copyright
Prepared for the New Zealand Electronic Text Collection.
Every effort has been made to preserve the Māori macron using unicode.
Maori keywords in the header are a local Electronic Text Collection scheme to aid in establishing analytical groupings.
HE KUPU MIHI 6
MATAkōrero 7
TE TOHINGA 9
NGA WHAKAAHUA 10
HE KUPU WHAKAMARAMA 12
TE WĀHANGA TUATAHI: TAUMATA KŌRERO 13
Wāhi Tuatahi ētahi Wāhine Maori Rongonui:
He Tangata, He Tipua 15
Wāhi Tuarua He kōrero Huhua 27
Wāhi Tuatoru Nga Tukunga Iho a nga Tīpuna 42
Wāhi Tuawhā He Hurihuringa no te Whakaaro 56
Wāhi Tuarima Te Maori me te Pākehā 69
Wāhi Tuaono He Whakamaharatanga 83
Wāhi Tuawhitu Nga kōrero Ngahau a te Maori 93
TE WĀHANGA TUARUA: MATARIKI 111
Matakōrero 113
Wāhi Tuatahi He Pōwhiri 116
Wāhi Tuarua He Poroporoaki 119
Wāhi Tuatoru He Kupu, He Pepeha, He Whakatauki 130
Wāhi Tuawhā He kōrero Ngahau 153
Wāhi Tuarima He Take Huhua, He kōrero Huhua 160
Wāhi Tuaono Hurihanga o te Hinengaro 184
Wāhi Tuawhitu He Mate, He āuiui, He Pitopito kōrero 212
Tihei Mauri ora! ki te whai ao, ki te ao mārama.
Ko tēnei te tauparapara e tika ana mo ēnei taonga na Reweti Kohere i kohikohi i runga i te whakahau i a ia i nga tau ki muri. Kua roa kē ēnei tuhituhinga e takoto ana, ā, kātahi anō ka puta kia whitia e te rā. Ka auē te tauparapara nei, ka tangi atu hoki ki nga mātua tīpuna na rātou nei ēnei kōrero i waiho iho hei waiū ma nga uri whakatipu.
Engari ia, mēna kāre Te Hunga Taunaki Kaituhi Maori o te Queen Elizabeth II Arts Council of New Zealand i āro ake, ka kore pea e kitea e te whatu ēnei tuhituhinga a o tātou mātua. Na taua rōpu i āwhina te tānga i raro i te kaupapa a Te Whakaipurangi Toi. No reira me mihi nui atu rā ki a koutou katoa o runga o tēnei kāhui tirotiro i nga āhuatanga o nga taonga a o tātou tīpuna. Kia piki te ora kia tau nga manaakitanga a te Matua nui i te rangi ki runga ki a koutou katoa.
Me mihi atu hoki ki te Whare Wānanga o Wikitoria mo ta rātou mahi ki te tā i ēnei kōrero ki roto i tēnei pukapuka kia whiwhi ai te motu me nga uri katoa o Aotearoa, kia kitea ai te ātaahua o te takoto o te reo Maori tūturu a nga tīpuna.
Ki a koe anō e Te Puna Mātauranga, me takoto ētahi kupu ruarua mo nga āwhina i kitea i roto i ōu kōkoru. Whakahirahira ana te pukapuka a Reweti i o kupu ahakoa kihai i tatangi to reo. Na te pai o te manaaki a o kaimahi i taea ai, no reira me mihi , me mihi, me mihi whānui.
Kei te tangi atu hoki, kei te mihi aroha atu, ki te whānau a Reweti rāua ko Keita, ki te whānau whānui o nga Kohere mo rātou i whakaae mai ki te tā i ēnei tuhituhinga. E koutou mā nga uri o te kāwai i heke mai i te tīpuna i a Pākura, i a Mokena rāua ko Kakatarau hoki, tēnā koutou i runga i nga manaakitanga a te Runga Rawa.
He mihi hoki ki a Ngarangi ta māua pōtiki nāna nei te mahi nui ki te hoatu i nga kōrero nei ki roto o te mīhini roro hiko.
Kia ora huihui mai tātau.
Ahakoa kei Pōneke tonu atu aku pukapuka, a Horutou o Te
Aute me
Kua huri aku tau i te 82, engari kei te rikarika tonu au ki te tuhituhi pukapuka. E kī rā hoki te Pākehā, "It's my job."
I rerekē a Matariki me Taumata kōrero i ērā atu pukapuka, i te mea he huhua nga kaituhi, he huhua nga take kōrero. E kī ana au kei
Mo te tau o te kōrero, kōrerotia ta Ira Tahu. I hea tonu tēnei tohunga e ngaro ana? Koia nei tētahi pai o te pukapuka hei whakaora mai i te hunga kua mate, e tika ai te kōrero, "Ahakoa mate e kōrero ana anō."
Kua whakaritea noatia atu ko te Reo Maori tētahi take mo te B.A. No ēnei tau ko te Reo Maori anō mo te School Certificate. Kei te akiaki mai nga kaiwhakaako kia nui nga pukapuka. Kei au te ngākau hihiko, ko te "pāhi i a Marakaia" kāhore tēnā i a au.
Kei Taumata kōrero nga tūmomo kōrero katoa; nga
kōrero hōhonu, nga kōrero māmā, nga pakiwaitara, nga kōrero aroha, nga kōrero whakapouri ngākau, me nga kōrero ngahau. E kiia pea nga kōrero ngahau e ētahi tāngata he kōrero tamariki. Kei te hē tēnei kōrero, he kōrero kūware tēnei, notemea he tohu te kōrero ngahau no te iwi mātau, no te tangata mātau. Anā kē te kōrero rorirori, he kōrero paruparu. Ko nga kōrero ngahau kua tāia nei na te Maori katoa, na
Ahakoa kaore anō tētahi o aku pukapuka Reo Maori kia tāia
noatia, maheno atu ana a Taumata kōrero i aku ringaringa, tīmata ana au ki te tūpuni i taku pukapuka tuatoru, ā, ka huaina ko
"Ka tara te kōrero, ka ngahau."
Waiho rā ma te wā e whakaatu.
Ka tohia e au tēnei pukapuka ki ta māua whānau ko Keita
Kua roa kē ēnei kōrero e takoto ana i roto i nga kōkoru pukapuka i Poneke, e whanga ana mo te wā e whakaputaia hei ngongo ma nga hinengaro o te hunga e kaingākau ana ki ētahi kōrero i waihangatia mai e o tātau mātua. Kāwātu kē nga uri e auē ana mo ētahi kōrero pēnei i ēnei nei, ā, kātahi anō ka puta kia puhipuhia e nga hau, kia whitia e te rā.
He maha nga kōrero kua tuhia kētia e o tātau mātua, ā, kaore anō kia puta mai hei whāngai i nga whakatipuranga katoa. ētahi o ēnei tuhituhinga kei tēnā whānau kei tēnā whānau tonu e pupuri ana. Tērā pea me mau tonu ēnei ki roto i o rātou ringa. Otirā he nui nga tuhituhinga kei roto i nga ana pupuri pukapuka o Tamaki Makaurau, o Te Whanganui a Tara, o Otepoti me ētahi atu taone nunui.
Tērā pea ma nga kupu a Taumata kōrero e para te huarahi mo nga kōrero kei te ngaro. Arā hoki kei te whānau tonu a Reweti tētahi pukapuka anō, a tōna wā tata nei pea ka tāngia tēnei.
Na māua hoki i hūrapa nga pukapuka o Te Toa Takitini me Te Pīpīwharauroa kei roto i nga kōkoru o Te Puna Mātauranga e takoto ana. Te take o tēnei mahi, he āhua pūrata o te kite atu i ētahi kupu tino nui nei, i runga i nga pepa i homaitia ki a māua. I a māua e ketuketu ana i ēnei pukapuka, ka kite māua i te kaupapa o te mahi a Reweti. He pēnei tana kaupapa. Tuatahi, nāna anō i hoatu he īngoa hou mo ētahi o nga tuhituhinga kia takoto mārama ai ki raro i te kaupapa kotahi nāna nei i waihanga. Nāna anō i hoatu ētahi kupu tāpiri, me nga kupu whakamārama i raro, o ētahi o nga tuhituhinga. I mau tonu māua ki nga kōrero hou me te ingoa hou a Reweti, engari na māua anō i hoatu he kupu whakamārama mo te huarahi mai o aua tuhinga me te ingoa tūturu a nga kaituhi.
E rua nga wāhanga o tēnei pukapuka. Ko te wāhanga tuatahi ko Taumata kōrero. Ko te wāhanga tuarua ko Matariki. Ko te whakaotinga kei ētahi kōrero paki na Reweti i whakawhāiti mai.
Kia ora tātou katoa.
No te tau
I kawhakina mai i Tasmania e ētahi Pākehā herehere, i oma mai i Poihākena, he kaipuke ko Te Venus te ingoa. I Pēwhairangi ka kawhakina e rātou ētahi wāhine Maori, ko te tuahine tētahi o Te Morenga. I haere nga kōrero, i whakaūria te tuahine o Te Morenga ki tētahi motu e tata ana ki Whangaokena (East Cape), i patua, ā, kainga atu hoki e nga iwi o ērā wāhi. He tika, i te pakeke o aua wāhine ka whakaūngia e nga Pākehā ki Hicks Bay, arā ki Wharekahika, ka patua, ka kainga. Ka tika anō te whakamau a Te Morenga. Tekau ma rima nga tau i tatari ai ia.
No te tau
I roa te whakapaenga a Ngāpuhi i te pā, kāhore i taea, kātahi
ka māmingatia e Pomare. I mānu ōna waka me te mea nei e hoki ana
ki te kāinga. Otiia, no te huringa i te torouka i Te Whai a Pawa, hei
reira ka ū ki uta. No te pō ka hokia mai, rokohanga mai kua tatū iho te
I mōhio a Pomare kei roto o Te Whetumatarau a Te
Rangipaiia, he wāhine rongonui hoki. I mua atu o te mānutanga o nga waka,
ka noho ia i tōna taumata
'Ngarangitokomauri, moe mai hoki koe i ta tāua wāhine i tēnei
pō āpōpō hoki hei au.'
Ka riro rā a Te Rangipaiia i a Pomare ka noho rāua ki Taumarere. Ka taka te wā, ka huri a Pomare ki te whakapono, ka puta te whakaaro i a ia kia hoki mai ia ki te hou i te rongo ki a Ngāti Porou, ka kiia ko Te Pai a Pomare.
Te Pai a Pomare
Ko Pomare tahi rāua ko Te Rangipaiia i haere ki te Tairāwhiti,
engari hoki kei te noho ohooho tonu a Ngāti Porou, ka owhiti, kaore
i manakohia te whakaaro rangatira o Pomare, engari i tae a
Te Rangipaiia ki roto o Waiapu, ko tōna hoa i haere ai ko Taotaoriri.
E patua ana a Taotaoriri e Ngāti Porou, he tangata toa engari na
nga rangatira i aruaru. Ko te tūnga iho ka tāpaea e Te
Rangiwhakataetae
I te riri ki
Tangi a Te Rangipaiia
Ka noho whakarau rā a Te Rangipaiia i te whenua, ka tangihia
mai e ia te kāinga. E mōhiotia ana e te Tairāwhiti katoa tēnei waiata.
I tangihia mai i
Rangiata
East Cape
[1]Te Morenga: He tino rangatira, he tangata rongonui, he toa. Ko te hoa haere o Te Matenga. Ko Hokianga tōna kāinga.
[2] Tōna Taumata: Tae mai ki tēnei rā, kei te kiia taua wāhi, ko te Taumata o Pomare, kei Te Araroa.
[3]Te Rangiwhakataetae: He rangatira nui no Ngāti Porou. Ko te roanga o
tōna ingoa ko Paratene Te Rangiwhakataetae. He ingoa nōna nga Paratene huhua
kei te Tairāwhiti. I a Te Rangiwhakataetae e takoto mate ana ka whāngaia ia ki
te ngata, koina a
[4]Rev. Areka Whareumu: Ka tū kore minita tētahi o nga pāriha o Ngāti Porou, ka tikina e nga rangatira o Ngāti Porou, a Areka Whareumu hei minita mo taua pāriha.
[5]Taupo: Ko Taupo Moana. Ahakoa hoki te tawhiti o Taupo i East Cape, otirā kei te pū o te tonga, i waiatatia ai e Te Rangiipaia, 'Ki te ao o te tonga e koheri mai ra.' kaore e tika te huri i Taupo ko Te Reinga, waihotia i te Te Rangiipaia. I ahu pea nga whakaaro o Te Rangiipaia ki a Te Heuheu.
[6]Koheri: Ko te rere korara o te ao kapua.
[7]Tikirau: Ko te hiwi i Whangaparāoa arā Cape Runaway. Ko te tūturutanga ia o Cape Runaway, i tapangia nei e Kapene Kuki ko Te Whaiti. Ka tika tonu a Cape Runaway hei ūnga mai mo nga waka o nga tūpuna i kutoro hoki a Te Whaiti ki waho.
E kii ana a Te Maihana Takihi, he tangata pai, he tangata rahi a
Te Whatuiapiti, he toa hoki a ia ki nga kōrero, na runga i tēnei āhua
ka whai nei a Te Huhuti
'Ha, noho ana me hore, ha noho ana me he teko.' No muri ka whānau nga taina o Te Huhuti, ka tapaina ko Hinehore, ko Hineteko, e whakaputaputaina rā i roto o te waiata. Kāti i te mea ka whānau tamaiti tuatahi a Te Whatuiapiti rāua ko Te Huhuti, a Te WaWāhanga, ka tonoa a Te Rangitaumaha ki te tuatanga o tōna mokopuna. I haere atu ia i Oneroa, rāua ko Karaka, te tamaiti a Taraia, i Ngaruroro e noho ana. Kotahi rau e whā tekau to rāua ope, no Ngaiteao, no Ngāpuhi, no Ngaitewera.
Ka tae te ope rā ki Te Mahanga, e tata ana ki Poukawa, arā ki te kāinga o Te Whatuiapiti, kātahi ka tāpaea te mahi rā a te huahua, e te tangata whenua. Ka takoto ta Te Rangitaumaha kai, he kākahi. Ka eke te whakamā ki a Te Huhuti, kātahi ka karanga atu ki te pāpā, 'Ka kore anō ki konei.' Kātahi ka karanga atu te pāpā, 'E hine, kaore kē atu he kai māu, heoi anō te mea e tae ana ko o mātua, ko o tungāne me o tūpuna.'
Paraire H Tomoana
Te Toa Takitini nama 102, Maehe
He whakamārama: Ko te ingoa nei mo tēnei kōrero na Reweti.
Ko te ingoa ake i tuhia e Paraire Tomoana roto o Te Toa Takitini ko 'Te Tū a Tanga o te
[8]He wahine rongonui no Kahungunu.
Ko te pā i noho ai a Te Aoputaputa rāua ko Nihomakura ko
Titirangi
Tēnā ko Te Aoputaputa kua wareware noa atu ki a Nihomakuru rāua
ko tōna aroha. I tētahi rā mai, he pai te tai he tai hāro, ka haere te tokomaha
o te wāhine ki te ruku koura i ōpape. Ko Te Ao tētahi i haere. Ka kī nga kete a
ōna hoa i te koura, ka haere ki uta, ka tahu ahi hei inaina, ko Te Ao ia kei te
moana tonu e rapu koura ana. He ruku atu kāhore he koura heoi anō tāna i kite
ai, he ngaruru. Ka ara mai te tai, kei te ruku tonu a Te Ao, kia whiwhi koura ia
kei hoki tahanga tana kete otirā kore rawa he koura kotahi i kitea e ia, ka mutu
anō he ngaruru. Nāwai rā ka hōhā ia, ka whaoria e ia te ngaruru ki roto i tana
kete. Ko ōna hoa kua riro kē. Ka tahuna e ia te ahi, ka maka atu e ia te ngaruru
ki te ahi. I a ia e inaina ana, ka rongo ia i te ngaruru e waiata ana, he waiata
tino aroha. Ka tuohu a Te Aoputaputa ka whakarongo ki te waiata a te
ngaruru
Rangiata
East Cape
Hune 7
[9]Titirangi: He pā kei Tūranga i whakatupuria mai nga tīpuna o Ngāti Porou ki konei, i whakatipuria anō i Whangarā. I heke atu i konei a Kaiawa, he tīpuna no Ngāti Porou. Ko te rohe nui o Ngāti Porou ki te hau tonga ko Toka-a-Taiau, kei te awa o Tūranganui.
[10]Te Aoputaputa: Ki ētahi tāngata ko Taoputaputa. Kei te hē tēnei. He tikanga na te reo Maori te whakamakere i te reta kia pai ai te whakahua. He tika tonu a Te Aoputaputa. Kei roto i ōku whakapapa a Nihomakuru.
[11]Te waiata a te ngaruru: Kata ai ētahi tāngata ki tēnei kōrero, kiia ai he pakiwaitara, arā ki te Pākehā he poetry. Ko te tangata kāhore nei ōna poetry, he pōnguru. Ahakoa rā, ki te maka te pūpū, te ngaruru rānei ki te ahi, ka wera, ka waiata, he waiata reka tonu.
He whakamārama: Na Reweti i tuhi Hune 7 engari kāhore i
tuhia te tau.—Nga Etita
I tērā rangi ake nei, ka peka au ki Puatai, he kāinga kua whakataukitia, ko 'Puatai parariki.' I te nui o te parariki ki te moana, kaore e mate te kai; hei te hutinga ake i nga tāruke, kī tonu i te parariki, kāhore he kai o roto. He hē pea tēnei kōrero mo Puatai, no te mea e mate ana te koura, e mate ana te ika ki ōna tauranga ika, ki Rehurehu, ki Wahorire, ki Tauwhenua, ki Whitirawea, ki Kohanga a Weka, ki Taoparapara, ki Matakaroro; kei te mōhiotia, he tauranga hāpuku, tarakihi, moki, tamure. Mehemea ana he kāinga hahore a Puatai, e kore e pēnei rawa te maha o nga taunga ika, ā, ko te kōrero e tuhituhia nei e au, he kōrero hī ika, na Apiata Te Hama i whakataki mai ki a au.
Ko Rakaruahine he wāhine, ko tana tāne ko Marinokato, ko to rāua kāinga i noho ai ko Te Matau a Māui, kei runga o Puatai. Ko te tino mahi a Marinokato he hī ika, engari i apoia māna anake nga wāhi reka o te ika te tāhurihuri, te whatuaro, ko te hiku ka hurihia atu ma tana wāhine. He kainga na no rāua, ka kii a Marinokato, 'Māku tonu te upoko, te maunga o taku matau, māku tonu te whatuaro, te takotoranga o taku mounu' He kainga na no rāua, tū ana te rahu kai, ka whatia e te tangata nei te tāhurihuri o te ika māna, ka maoa te whatuaro, nāwai rā ka pā te whakamā ki a Rakaruahine. I tētahi ata e aio ana te moana, ko te tāne kua heke atu ki te awa, ka heke hoki a Rakaruahine, rokohanga atu e ia ōna tungāne e tō ana i to rāua waka. Ka mea atu te tuahine, 'E tama mā ko tātau tahi e haere ki te moana.'
Kaore nga tungāne i whakaae, he kore no te wāhine e rawe ki te haere ki te moana, kei kitea mai hoki e te tāne. Otirā i te tohe a te tuahine, ka whakaae nga tungāne. I hunaia a Rakaruahine e nga tungāne ki te kei o te waka. Kei te hoe nga tungāne kei te takoto ia kia kore ai e kitea mai e te tāne. Te ekenga ki Rehurehu ka tukua te punga; tau ana te punga kua rere te aho a Rakaruahine, kua tatari ki te kumekume a te hāpuku, me ērā waka atu anō ki te hī. Ehara kua tākiri tana aho, kua mārō. Ka tū a Rakaruahine ki runga huti ai me te titiro mai anō o te tāne i tētahi o nga waka. E huti ana ia ka tatakina tana waiata:
Ka tomo nga waka i te ika, ka hoe ki uta, ko Marinokato kua tae wawe ki te kāinga. Te taenga atu o te wāhine e rōrī ana te tatau o te whare, ko tana tāne anake i roto. Karanga noa, karanga noa, kaore i whakao mai, nāwai te toto kua puta i raro o te pae o te tatau. Te huakanga atu a Rakaruahine, ko Marinokato e tīraha ana kua mate, he mea tapahi nāna tōna kakī ki te tuhua. Na te whakamā te tangata nei i patu, i whakamomori mo te haerenga o tana wāhine ki te hī; na te waiata hoki a Rakaruahine.
I ui au ki nga kaumātua o Puatai mehemea he uri a Marinokato kei te ao, kāhore rātou i mōhio; tētahi kaore pea he tangata e pai ki te whakatīpuna i a ia ki te kaihākere, i te apo i te tutua. Kei uta au e tuhituhi ana i nga kōrero nei, kei te moana te poti hī ika e tau ana; te hokinga mai ki uta he wāhine i te urungi, he uri pea na Rakaruahine.
Na Tipiwhenua
Te Pīpīwharauroa nama 115, Oketopa
He whakamārama tuatahi: E tata ana a Puatai ki Parinui,
i huaina nei e Kapene Kuki, ko Gable End Foreland. He kāinga tino ātaahua a
Puatai engari i te mea kei roto rawa te huarahi nui kua kore he tangata.
No neherā tēnei kōrero, no nga rā e whakahāweatia ana te wāhine, e kiia ana he pononga. Na te whakapono i hiki te wāhine kia tū rangatira, arā i runga i te ture, he rite tonu te mana o te wāhine ki to te tāne. Kāhore he mana o te tāne ki nga taonga a tana wāhine, engari te wāhine e whai mana ki nga taonga tāne.
He tikanga weriweri rawa te apo . I ōku rā kaumātua nei au kua tūpono au ki ētahi tāngata Maori apo. Tata tonu te kai ka tīkina mai i te waha. I taku kore kīnaki ka mauria mai e tētahi wāhine he koura māku. Haere mai ana te wāhine rā, ka whāia mai e tētahi tangata, ka kapohia taku koura, ka kainga e ia, pau atu hoki i a ia anake. I haere māua ko Hōri Mahue me tana mokopuna ki te hākari iriiri tamariki. I whakatakotoria te kererū kotahi ki o māua aroaro. I a au e whakawhētai ana i nga kai, ka tau mai tētahi tangata ki tarawera o te tēpu, ka tīkina mai te kererū, ka hurihia mai tōna tuarā, ka kainga te manu e ia anake, kāhore noa he waewae i whakiia mai ma ta mātou mokopuna. Kāhore rawa te tangata apo e mōhio ki te whakamā ka tika hoki te pepeha a te Maori,
To te ware tōna patu, he kai
Tāhurihuri.He kupu na Ngāti Porou mo te upoko o te ika.
He whakamārama tuarua: He roa tonu nga kōrero nei i roto
o Pīpīwharauroa. Na Reweti tonu i whakapoto mo Taumata kōrero.—Nga Etita
Te pūtaketanga mai o tēnei ingoa o Raupare i tapaina nei ki tētahi wāhanga rongonui o Heretaunga, e kiia nei ināianei ko Raupare District, na runga i tētahi kōrero mo te tamaiti a Taraia rāua ko Hinepare, arā mo Raupare.
I te mea ka whānau a Raupare, ka mahara a Taraia akuanei ka
tupu hei wāhine ka riro te mana o Heretaunga i te tangata kē. Kātahi ka puta te
whakaaro kia hunaia e ia tana tamaiti, arā kia patua. Ka mea ia kia hangā he
whare me nga whakaaro i roto i a ia. Koia tēnei ko te whakaaro, e ai ki nga
kōrero a Te Maihana Takihi. Na te taina na Te Uamairangi
Te pā o Ngai Tamawāhine ko Te Mingi, ā, ko to Taraia ko
Tahunamoana, e tata ana ki Te Wai o Hiki. Ka mahara a Taraia me hangā e ia
tētahi whare hei putanga mo tōna mahara whakangaro i tōna tamaiti
No te pō ka whakaaratia te whare. E whakaara ana i te
poutokomanawa, ka tīkina e Taraia te tamaiti a Raupare. I a ia ka whakatata atu
ki te rua o te poutokomanawa, ka karanga atu a Hinepare ki a Tuwhakawhiurangi, i
ko tata atu e tū mai ana, 'E ta, kaore koe e aroha ki to taina
wāhine
Ka tipu hei wāhine ka hua te whakaaro i a Te Ariarioterangi kia moea e ia a Raupare hei wāhine māna. Ka hangā e ia he kāinga mo rāua ki te ngahere, ki Pōkairikiriki. Ka hapū a Raupare, ka tata te whānau ka mahara ia he kākahu mo tana tamaiti. No te pō ka haeretia e ia ki te kāinga, ki te rapu kākahu mo tana tamaiti. Ka tae ia ki te whare ka kitea e ia ko te kākahu, ka tangohia mai e ia. E puta ana ia ki waho ka kite iho ia i tōna kōkā e takato ana. Kātahi ka takahia e ia te ringa, ka oho ake te hākui rā, ka karanga,
'He whānako! He whānako!'
Ka oho a Taraia, ka pekea mai e ia, ka hopukina te tāhae. Aue ko Raupare tonu ia ko tana tamāhine. Kātahi ka ui atu te pāpā, 'E Rau, kei te pēnā ia koe? Na wai to tamaiti?'
Ka whakautua mai e te tamāhine, 'Na Ariarioterangi.'
Ka pā mai te pouri ki a Taraia, kātahi ka karanga i a Tuwhakawhiurangi,
'E Tu e, tēnei to wāhine, tēnei to wāhine!'
Ka karanga mai tērā, 'I a wai, i a wai?'
Ka whakahoki atu a Taraia, 'I a Ariarioterangi.'
I te atatū anō ka whakatakū te ope taua, ko hea tēnā, ko nga pā o Ariarioterangi, ko Te Awahou, ko Te Pourewa, ko Waikare, ka patua.
Ka wāhia haeretia te iwi ka tae ki Ohiwia awa, ka karanga a Tuwhakawhiurangi,
'Kāti nei e tā. Ko te umu tangata hei au, ko ta tāua wāhine hei koe.'
Ka karanga atu hoki a Ariarioterangi, 'E! na te wāhine iti rā
koe; hei au na te wāhine rahi.'
Ka karanga atu anō a Tuwhakawhiurangi,
'E ki, e ki! E pēnā ana ia koe? Māku rā e whakatarariki te hika
o Ruaruaahanga! I te au o Mangawhero e kume nei, e kume ake nei.'
Ka haere a Tuwhakawhiurangi ka tae ki Tahuna a Moana, ka wāwāhia te whare i hangā rā e Taraia, ka panga atu te atua o Taraia ki roto o te pā. Roa rawa a Taraia e titiro ana mai, kātahi ka karanga mai,
'E Tu, wāhia mai i taku whare, engari āta waiho mai taku atua.'
Paraire H Tomoana
Te Toa Takitini nama 101, Pepuere
[12]Te Taina: Ka moe a Rotohenga i a Tini ka puta ki waho ko
[13]Whakangaro i tōna tamaiti: He tikanga anō i kitea ki nga motu, arā te nehu tangata hei kaupapa mo te whare. I nga motu he pononga hei pupuri i nga take o nga poupou; ka tāpukea atu te poupou me te tangata. Kātahi anō au ka rongo tāpukea ai anō te tamaiti. I mahara au he iwi aroha te Maori ki te tamariki.
[14]Taina wāhine: He taina i runga i te whakapapa; he wāhine i te mea e moe ana i a ia a Raupare.
Te kōrero Aroha o Hine ki Tokatā
[15]Na te wāhine rahi: I runga i nga whakapapa he rangatira atu a Te Ariarioterangi i a Tuwhakawhiurangi.
[16]Kaore i whakamāramatia e Paraire Tomoana te tikanga o ēnei kupu.
Me whakawhiti i te repo ka tae ai ki te wāhi e takoto ana a Hine ki Tokatā. Kei tua atu he repo anō, arā ko te āhua kei runga motu te tipua nei e takoto ana, he kōhatu. Ko te āhua ki te titiro, i nga tini tau kua pahure, he moana taua wāhi, i te nui o te onepu. Otirā i ēnei rā e tata ana ki te hāwhe maero te tawhiti o te moana. He ākau onepu, kāhore he toka, ā, ka titiro whakauta hāwhe maero pea te tawhiti atu o nga puke, kei reira nga toka. Ka mīharo te ngākau ki te pokanoa o tērā kōhatu rahi ki te takoto i waenganui repo, kāhore rawa nei he toka e tata ana mai. Ki te titiro hoki kāhore te toka nei i tupu ake i te whenua, heoi anō kei te takoto noa iho. I te nui e waru putu pea te roa, e kore e taea e nga tāngata tokoono te hiki. I te taha o te toka roa, e rua nga kōhatu porotiti, kotahi putu pea te whānui. Ko te ui tēnei a te tangata, ina kite i te kōhatu nei, na te aha i mau mai ki reira?
Nā he kōrero ta te Maori mo tēnei kōhatu, i huaina nei ko Hine
ki Tokatā, ā, ko te whenua kei reira ko Tokatā kei waenganui o Te Araroa me
Wharekahika. I noho a Hine ki Tokatā rāua ko tōna tungāne ko Taiatea ki tētahi
toka o te moana. Hei nga pō ka haere a Hine ki Tokatā ki uta, ki te tiki wai mo
rāua i te wai i Taranaki, he wai motu. Ki te haere ka mau ia e rua nga tahā.
Nuku atu i te maero te mamao o Taranaki, ā, i te mea he toto atua o Hine ki
Tokatā kia hohoro tonu tana haere ka hoki me ana wai kei rokohanga ia e te
awatea. I tētahi pō ka haere a Hine ki Tokatā ki te tiki wai mo rāua i te wai i
Taranaki. Ka kī ana tahā ka hoki ia. I a ia e haere ana ka rongo ia kua māmā
tētahi, ko te wai kei te puta. Ka hoki anō ia ki te whakakī te tahā, ā, hohoro
tonu tana hoki otirā i tōna roa ka takiri te ata, kua rewa mai te rā. Ka mate a
Hine ki Tokatā i konei, ā, takoto mai na ia me ana tahā e rua, engari kua
kōhatutia ia me ana tahā. Kei te tīraha tana takoto, ko tētahi o ana tahā kei
tōna taha tonu, ko tētahi i matara atu. He wāhine te āhua o te kōhatu nei. E
mārama ana tana ihu, ana kanohi, tana kakī, tana tinana. Ko tana ū matau kei te
mārama engari ko te taha ki te ū mauī kua pakaru me te ringa mauī. Ko te ringa
matau
Rangiata
Hune 10,
1 Nga Kaipuke o Ngāti Porou Reweti T Kohere 27
2 Nga Rangatira Nunui o Ngāti Porou
i Kawhakina e te Kaipuke
3 Nga Manaaki a
Manuhiri Tūārangi
4 Moumou te Whenua Manihera Waititi 32
5 Te Uaua o te Noho Taone Hamaka Whakaheke 34
6 Te Puta ki Toka a Kuku Te Angiangi Hau 35
8 Te Take Mai o te Ingoa,
Tuwhakairiora
Ko te nuinga o nga witi a Ngāti Porou kaore i hurihia hei
parāoa, engari i haria ki ākarana hei hoko ki te Pākehā, ko nga kaipuke i taria
ai no nga Maori anō. Nga ingoa; ko Mereana no
Ko Kingi Paerata i totohu ki waho o Tūpāroa. I whakahoroa
tonutia te witi ki roto o te riu. No te putanga o te uruhanga tonga ka totohu i
te kī rawa i te witi. Ko Mokena Kohere tonu te kāpene o tōna kaipuke o Mereana
engari no te rerenga whakamutunga ki ākarana no Ngāpuhi te kāpene. I o Ngāti
Porou tangata e ngaro ana ki te taone ka kawhakina a Mereana e te kāpene rātou
ko ōna hoa. Kore rawa i rangona i muri mai e te iwi kaipuke i haria ki hea. No
mua noa atu i te riri Hauhau ki te Tairāwhiti i te tau
Ko te Kingi Paerata te kaipuke o Te Rakahurumai i peka nei ki Heretaunga. I tono a Te Rakahurimai ki a Paora Te Putu kia homai he wāhi iti nei hei ūnga mo tana poti. Ko te tāpaenga tēnei i Heretaunga ki a Ngāti Porou, i kitea ai a Ngāti Porou ki tērā whenua taea noatia mai ki tēnei rā.
Na Hōri Mahue te kōrero i te taunga o te Kaipuke o Mokena Kohere ki Waiheke. Ka tukuna tēnā moutere ki a ia, engari no muri mai ka whakahokia e ia ki te iwi kāinga.
I te hōtoke, i te mea kāhore he mahi ma nga kaipuke, ka tū i roto o Awatere hereherea ai ki te pohutukawa. E tū mai na anō taua pohutukawa i tēnei rā, kei te taha ki Whakaea. Ko Huripuku te kaitiaki o nga kaipuke ina tau ki Awatere, he hōhonu hoki a Awatere i ērā rā. Kei te toitū tonu te pohutukawa herenga kaipuke o Ngāti Porou, ko kaipuke ia me nga kaihautū kua ngaro noa atu.
Te Toa Takitini nama 106, Hurae1930. Whārangi 2104.
He whakamārama: Na Reweti te ingoa hou nei mo ēnei
kōrero āna i roto o Te Toa Takitini. Kei Toa tonu te roanga o ēnei kōrero ā, ko
tōna ingoa ake ko 'Ngāti Porou o nga rā ka Huri'.—Nga Etita
I te tīmatanga o te tau
I nga wiki whakamutunga o Tihema o taua tau anō,
Waiho iho hoki e rātou ka oti nga pā o Ngāti Porou. Ka tika tonu te rere a te kaipuke ki Waiapu. Te hāngaitanga ki waho o te Kawakawa, ka mānu mai te waka he marino hoki. He pītau te waka, e whā tekau nga tāngata ki runga. He tāngata anō kai te hautū, na te karaihe i titiro atu. Ka āhua wehi nga tāngata o te kaipuke. Ka kiia e Te Wiremu kia heke nga tāngata ki roto o te kaipuke, kia āta tirohia atu nga tāngata o te waka. Ka karakia a Te Wiremu i a rātou. Te mutunga ka kitea atu e te tokowhā nei te āhua o te waka, kua kii,
'Ko Taumatapatiti te waka rā, ko Huripaku tērā e tū mai rā i te rā, ko Pōkaia tērā e hautū mai rā.' Ko te whānau a Te Aotaihi te iwi e hoe mai rā, me te whakaae anō a Piripi, kua mōhio atu hoki ia ki nga kaumātua rā.Ka kii atu ki a Te Wiremu,
'No mātou katoa te iwi i runga o te waka rā.'
Ka kiia e Te Wiremu kia tukua nga hēra o te kaipuke; ka hūtia
hoki nga kara. Ka kitea mai hoki te tokorima nei e pōwhiri atu ana i runga o te
kaipuke. Tana kīnga o te waha ki te tangi, ka piri mai hoki te waka
Na Mohi Turei
Te Pīpīwharauroa nama 143, Maehe
He whakamārama: Ko te ingoa ake o tēnei kōrero a Mohi
Turei i tuhi ai i roto o Te Pīpīwharauroa nei, 'He kōrero Tawhito'.—Nga Etita
[17]1 Wiremu Karuwhā: Ko Atirikona Henare Wiremu. I huaina ai e te Maori ko te karuwhā na ōna mōwhiti.
[18]Wiremu Parata: Ko Wiremu Wiremu, teina o Henare Wiremu. Ko ia te pīhopa tuatahi o Waiapu. Ko tēnei tokorua nga tīpuna o Ngāti Wiremu.
[19]Piripi Taumatākura: Ahakoa kāhore anō ia i iriiritia, nāna i tuatahi te kauwhau i te Rongopai ki a Ngāti Porou. He whakamaharatanga ki a ia kei Whakawhitirā. Ko te ipu whakairo hei iriiri i te whare karakia i Tikitiki he whakamaharatanga anō ki a ia. I ana kauwhau ki a Ngāti Porou ka kii ia, 'I haere mai au i Paihia, i te Kerikeri.' Ka mahara a Ngāti Porou he wāhi kei te rangi, kātahi ka āmine, ā, nō te kiinga a Taumatākura, 'I kite au i a Te Karuwhā.' Ka mahara anō a Ngāti Porou ko te Atua tonu tērā ina hoki e whā rawa nga karu, kātahi ka kūmea te āmine e nga mano, 'ā . . . mi . . . ne!'
[20]Apanui: Ko te Whānau a Apanui tonu tēnei.
Ehara ināianei i whakawāhia ai nga marae o
E rua nga ope nunui i whakamanuhiritia e
Kei te taha o
E koro Taupopoki, kia ora tonu koe, koutou ko o tamariki, ko o mokopuna, na koutou na i whakanui tātau i te aroaro o nga iwi nui o te ao. Tērā e whai hua ēnei manaaki a koutou. He aha hoki a te Pākehā ana manaaki, kei tōna āhua anō. Ko au ia he mahana rawa, whāia ka haria atu ki runga tonu i ou waka tipua takatū ai, tērā rā e ngoto ki te manawa, hei mānakanaka i roto i nga tau maha. Ma te ope nūpepa rā e pānui ki te ao te tū rangatira o te iwi Maori ahakoa nōu anake taua taha rā, te whakamīharo o te rarapa o te poi ahakoa na āu mokopuna anake ia i whiu. Te wana o te haka, ahakoa ko āu tamariki anake i takahi. Ka pai kia mōhio ai o tātou hoa Pākehā i konei tata nei, kei te kitea mai anō te iwi Maori e tawhiti.
Na
Te Toa Takitini nama 50, Hepetema
[21]Te Papa i Ouru: Ko te marae tapu tēnei o Ngāti Whakaue, kei reira nei te whare whakairo nui, a Tamatekapua.
[22]Taparahi: Ko te tino haka tēnei a te tāne, kaore e mau rākau te hunga haka.
[23]Peruperu: Ko te haka tēnei a te Maori e tika ana ki te kupu a te Pākehā he war dance, mau ai nga tāngata haka i te rākau, he tao rānei he tewhatewha rānei, he taiaha rānei, he pū rānei.
Ki Te Pīpīwharauroa.
'Utaina atu ki runga i o parirau ēnei kupu e whai ake nei.'
Tērā kua takoto te whakaaro o te Kaunihera o Waiapu kia mahia
he rori i Taumata Hapaipu ki te Kokomuka, tae atu ki te Kiritahi, ka hono atu ki
te rori e tika ana ki Te Araroa. Ka tae mai a Raena kia haere māua, ko au hei
arataki i a ia. No te whā o nga rā o Mei, i te tau
Ka kite māua i te anga o te pāua e putu ana, ka pā mai te aroha
ki a au, ka hoki whakamuri ōku mahara.'Moumou te whenua mo te Maori o nāianei hei hoatu kē mo ētahi atu hei rīhi.'
Ka pātai te Pākehā ki a au; 'He kāinga pea o konei?'
Ko ahau, 'Ae, koia nei rā o rātou na kāinga, e noho ai, e kōrero ai:-
E te whānau kia toa, kia uaua, kia pakari, kia mate tātou mo te whenua nei mo a tātou uri i muri i a tātou.'
I a rātou e kōrero ana ka rokohia e te pō, ka kii nga kaumātua me moe ētahi, me oho ētahi. Ka roa e moe ana ka oho ake, ka pātai ki te hunga mataara; 'Kaore anō kia awatea?'
Ko te hunga mataara, 'Kaore anō, ina hoki kaore anō nga whatu o te ata kia puta mai'
Ko te hunga moe, 'Kātahi te roa o te pō, tātou ka karakia kia tere te awatea.'
Ko ta rātou karakia tēnei;
Otirā kaore i kotahi ta rātou karakiatanga ka awatea. E rua, e toru noa atu a rātou whakahuatanga ko aua kupu anō kātahi ka awatea. To rātou pīrangi kia tere te awatea, kia mārama ai rātou ki te whakahaere i to rātou whenua, arā nga tikanga e mau ai ki a rātou te mana.
Tēnā e te iwi Maori whakaaroa te kupu nei, 'Moumou te whenua.'
Tēnā whakaarotia nga tikanga a o tīpuna. Taku whakaaro kaore he
iwi i pai kia noho kore whenua ana uri i muri nei. I pēwhea koia o tātou mātua?
Māku e kōrero ake tētahi wāhi, i te mea kua tīmata te raureka a te Pākehā ki te
whenua, ka tae o tātou mātua ki te pāremata. Ko ta rātou pire he tono kia
pāhitia he ture pai mo te iwi Maori me o rātou whenua. Otirā kaore i kotahi te
taenga ki te pāremata, e rua, e toru, e whā noa atu. No te takiwā rawa i ta
koutou mōkai i a
Kāti e nga whanaunga ka kite anō i te awatea me haere, me mahi. Kaua e tatari kia pō anō, ka haere ai, kei tūtuki koe. E kii ana ōku hapū, me rīhi te whenua ki te Pākehā, ki te iwi whai moni, ki te iwi pai. Me waiho tāku i tēnei; 'Na wai i kii he pai taua iwi?'
Tōna whakatauāki; 'Nga uri o Tamatearehe, kei runga te kōrero, kei raro te rahurahu.'
Kāti i konei,
Na Manihera Waititi
Whangaparāoa
Te Pīpīwharauroa nama 148, Akuhata
He Kupu Tāpiri
Ina na nga rahurahu a te rīhi: ka whakaitia te utu reti, ka horoia rānei. Kia mutu nga tau e 21 ka utaina te moni kapeneheihana, arā te utu i nga whakapainga a te kaitango rīhi, ā, ki te mea he Maori taua tangata ka āhei ia ki te whakatapu i ōna pānga ki roto i tana rīhi, arā ka riro i a ia taua whenua. I tāia e Te Pīpīwharauroa te reta a tētahi tangata o Tapatu, i kii ai ia pai kē atu te rīhi i te whenua. Kua riro katoa a Tapatu te rīhi te hoko. Reweti T Kohere
He whakamārama: Ko te ingoa mo tēnei kōrero na Reweti
Kohere. Ko te ingoa ake i tuhia e Manihera Waititi ko, 'Ka ao, ka ao, he
awatea'.—Nga Etita
Ki a Reihana,
E tōku hoa tēnā koe.
I tina a Retinara ki konei. Kāti, i a māua e kai ana kei a kōrua anake ko Te Wētini a māua kōrero. Tokotoru mātou Maori kei konei e noho ana, ko Wi Henare rāua ko Raniera Kerehi aku hoa. Kua mahue i a au to tāua kāinga tawhito. E kore e taea e au te noho i reira, i te nui o taku mokemoke. Hei aha ma wai e tama, kei te takoto mai he kāinga ātaahua, he kāinga pūmau mo tāua. E kore e hunaia e au i a koe, i te haerenga o Te Wētini tata tonu au ka pōrangi, e kore hoki au e mīharo. I a au e takoto mokemoke ana i runga i taku moenga ko au anake, ka hoki mai ki a au a tāua mahi o mua. I a Te Wētini i konei e whai hoa ana hei kōrerorero, hei pēhi i nga whakaaro pouri. He hoki anake te mahi a aku whakaaro ki to tāua tīmatanga ki te mahi, i whakamōmori ai tāua, ā, i ētahi wā kaore a tāua kai. Kei te mōhio rā koe ki nga mea katoa i pā mai ki a tāua, ā, ko to tāua mutunga he wehewehe. Kāti noa te kōrero mo nga rā uaua kua taha, he pā mai anō te pouri ki a au.
Kei te ahu nga whakaaro ki te whakapono. He mea uaua rawa, he mea pakeke. Kei te kaha te rēwera, ko tātou ia kei te ngoikore. Ināianei anō te rēwera kei te kii mai, 'To tinihanga, Hamaka, kei te whāwhai koe ki te whakaaro pakeke, kei te tamariki tonu koe, he nui nga rā mo te whakapoururu o te mata.'
Wehi ai au ki te mea atu, 'Haere ake ki muri i a au e Hātana,' otirā i kōrero tonu au. Huhū ana te rere a te taima. Koingo ai au kia kite i o tāua hoa kura o Te Aute, otirā me kite moemoe noa. He hokihoki tonu te mahi a aku whakaaro ki nga tau i kura ai i Te Aute. Kei te takatū māua ko Retinara ki te haere ki te karakia. E koro, hei kona rā.
Na Hamaka Whakaheke
Ponsonby
Te Pīpīwharauroa nama 57, Akuhata
He whakamarama: He tamaiti mātau a Hamaka no Te Aute. I
mua atu i tana haerenga ki Te Aute, i kura ia ki Tīpene. I haere rāua ko Reihana
Paraone ma te waewae tonu i Te Aute ki Okoroire, te kāinga o Hamaka. I kaha ia
ki te rapu mahi māna i ākarana, ā, i ū hoki ia ki tana mahi ahakoa te paku o te
utu. No Hepetema,
I te mea he nui nga kōrero mo te riri ki Toka a
Kuku
Ki nga Etita o Te Toa Takitini,
E hoa ma inā aku kōrero i rongo ai au ki ēnei o o tātau pakeke
mo te taenga mai o Kakatarau ki Nukutaurua nei. Na te rongo ka tae ki Waiapu ina
nga tāngata katoa o Wairarapa, o Heretaunga, o Te Wairoa kei Nukutaurua nei, ka
haeretia mai nei e Kakatarau o Waiapu, he whakataka i a Te Wera, tae noa ki a
Ngāti Kahungunu katoa, e noho huihui ana i Kaiuku
E rua nga take o te haerenga mai a Kakatarau;
tuatahi; he maungarongo ki a Ngāti Kahungunu o Heretaunga
tuarua; he tono kia haere ki te ngaki i te mate o tōna pāpā o
Pakurahoia rāua ko Te Pori o te rangi
Ko te tono tuatahi ki a
E whakaae ana ahau ki ētahi o nga kōrero a 'Ki a Hikataurewa,te kaitiakiO taku whata kao i Toka a Kuku.'
Kei te hē hoki te kōrero a Wi Repa e kii rā e rima anō tāngata i mate, arā i tārewatia i taua riri.
Mo nga kōrero a Wi Repa e mea nei, 'E kore e hinga a Toka a Kuku ma Hongi rā anō', a puta rawa hoki mo nga pā nei mo Matakitaki me Mokoia, na Hongi rawa kātahi anō ka hinga. E hoa ko wai hoki a Te Wera, hua atu no tērā tātai tonu hoki i a Hongi, no Ngāpuhi tahi rāua, tokorua whai pū katoa.
Heoi anō
Na Te Angiangi Hau
Te Toa Takitini nama 109, Oketopa
[24]Toka a Kuku: Ko te kurae i Te Kaha, he pā nui, he pā kaha. Ko
te riri whakamutunga tēnei i waenganui i Ngāti Porou me te Whānau a Apanui. E
ono nga riri o mua atu. Kotahi anō te take mai o ēnei iwi, ā, kei roto hoki te
Whānau a Apanui i te rohe whānui o Ngāti Porou. Kei roto i aku kōrero, 'The
Story of a Maori Chief', taku whakaaro mo te kino o ēnei iwi tētahi ki
tētahi, arā mo te pīhautanga a Makahuri i a Tamahae i Puputa. Kei te hē nga
kōrero mo Toka a Kuku i tāia ki Historic Poverty Bay.
Whānau a Apanui me Ngāti Porou
[25]Kakatarau: He tuakana no
[26]Nukutaurua: Ko te Māhia Peninsula.
[27]
[28]Pākura: Pāpā o Kakatarau rāua ko
[29]Kopu Erueti: He rangatira no Te Whānau a Apanui e noho rā ki Maraenui. Kaore ōna take ki Toka a Kuku, no Te Whānau a te Ihutu kē hoki tērā pā.
[30]Kainuku: He Pā rongonui kei Nukutaurua
[31]Te Pori o te rangi: Ko tētahi tēnei o nga rangatira o Ngāti Porou i hinga ki Wharekura, he tipuna no Te Houkamau.
[32]Tuteranginoti: Ko tētahi tēnei o nga rangatira nunui o Te Whānau a Apanui i mate. I mauherehere ka patua, kei runga rā hoki i a ia nga toto o Pākura, o Te Pori o te rangi, o Marino.
[33]Eraihia: He waha tātaki no Nukutaurua, he tangata tino ngahau.
[34]Hikataurewa: Ko te ingoa tēnei o te Whānau a te Ihutu, i runga i nga mahi māna, i nga mahi whakatāne. Ahakoa te taumaha o nga kupu o te waiata a Eraihia kihai i mamaetia, he mahi tākaro hoki. I nga kōrero a Tiaki Mitera i tana pukapuka i huiana nei ko 'Takitimu' i mea ia na Ngāti Kahungunu te riri ki Toka a Kuku. Kei te hē. Ko Kakatarau te upoko o nga taua katoa. Koia nei ta Ngāti Porou kōrero.
Kei te kākahu a Hinetautope
Ka hui katoa te ope, ka titiro ki a Hinetautope e tū ana, ka
whakarongo hoki ki ana kupu. Ka karanga anō ia, 'Whakarongo e nga rangatira mai
rānō i Wairarapa, ā, tae noa mai ki Wharekahika. Whakarērea, whakarērea rawatia
atu o tātau atua Maori, ā, e tērā tohunga, e tērā tohunga, i roto i a tāua e
takoto nei. Ka ngaro, ka ngaro, ka ngaro tāua ki te kore e whakarangona nga
tohutohu a Taumatākura.
Ka mutu ōna kupu, tā tonu ia i tōna tūranga. Ka whakatika ko
Kawekairangi, ko Tutepokihirangi, ko Kaiatekokopu, me ērā atu rangatira o
Heretaunga, o Te Wairoa, a Ngāpuhi, a Te Wera,
Ka tū hoki ia ki runga ka karakia ki te ope. Ka mutu ka tīmata
ia ki te kauwhau. E kiia ana he roa te kauwhau a Taumatākura, he kauwhau
ngahau
Kei te aue anō a Whakatāne, kei te karanga, 'Te
Wharau
Na Mohi Turei
Te Pīpīwharauroa nama 149, Hepetema
[35]Hinetautope: He wāhine rangatira no te Tairāwhiti. Ko tana uri i te ao ko Wi Pere Te Amaru, Tolaga Bay.
[36]Mahiti: He kākahu huru kuri.
[37]Kōtore huia: Ko nga pare o te humaeko o te huia - tail feathers.
[38]Mere parāoa: He patu iwi tohora. He parāoa te ingoa ki te Maori mo te sperm whale.
[39]Taumatākura: Ko Piripi Taumatākura no Ngāti Porou. I riro
whakarau i a Ngāpuhi. Na Te Wiremu Parata i whakahoki mai ki te kāinga rātou ko
nga rangatira tokowhā o Ngāti Porou i kawhakina nei e te kaipuke. Ahakoa kaore
[40]Te Wera: Ko Te Wera Hauraki o Ngāpuhi i noho ki Nukutaurua, Māhia, a, hui mai nga rangatira o Te Whatuiapiti, o Te Wairoa, ki raro i a ia kia ora ai i ana pū e 50. I hoki a Te Wera ki Ngapuhi.
[41]Te Kani a Takirau: Rangatira nui o Uawa, o Te Tairāwhiti.
[42]Te Houkamau: Ara Iharaira Houkamau, rangatira o Ngāti Porou
[43]Kauwhau ngahau: I tapokere a Ngāti Porou ki te whakarongo ki a Taumatākura. I ngahau ai ana kauwhau i rite hoki ki te kōrero pūrākau.
[44]Kairākau: Ko nga tino toa o te ope, ko te upoko o te kōkiri.
[45]Akunga: Ko te nuinga o nga toa o te ope, hāunga nga kairākau.
[46]Toka a kuku: Ko te pā nui, i te kurae o Te Kaha. Ko te riri
ki Toka a kuku he ranga i nga mate o Ngāti Porou i Wharekura arā o Pākura, o Te
Pori me ētahi atu. Ko te riri whakamutunga i waenganui i Ngāti Porou me Te
Whānau a Apanui, no te tau
[47]Whatuiapiti: Ko te ingoa tika tēnei mo nga iwi o Heretaunga, ko te tūturutanga o Ngāti Kahungungu ki nga iwi o Te Wairoa.
[48]Te Whārau: Ko te rangatira o Te Whānau a te Ihutu. He tīpuna no Waikura Tautuhi o rongo.
[49]Kakatarau: Tama a Pākura, tuakana o
[50]
Hei mokopuna ma Porourangi a Tumoanakotore. Ka moe i nga wāhine
tokorua, Rutanga te tuakana, ko Rongomaitauarau te taina. Tokorua moe anake i a
ia. Ka mate a Tumoanakotore, ka rite nga rā e tangihia ana ki to te rangatira
tangihanga, ka takaia, ka kawea, ka whakairia ki runga ki te kauere, e tata ana
ki Waiomatatini. Ko te toma
Ka whakahū ake rātou, ka akiaki iho te waha, 'Kei te ora tonu au, tukuna au ki raro.'
Ka hoki te whānau, ka titiro ake ki te kauere rā. Ka whai te
waha, 'E titiro tonu ana aku whatu,
Te Take Mai o te Ingoa, Tuwhakairiora
Ka tukua, ka wetewetea nga takai, ka arahina ki te kāinga. He maha ōna tau i ora ai kātahi anō ka tino mate.
Ka moea e tana tama e Ngatihau, a Te Ataakura, te tamāhine a
Poroumata he wāhine māna. Kei te tangi tonu ki tōna pāpā
Ka hapū anō a Te Ataakura, noho rawa atu rāua ko te Tāne i Opotiki, me te tangi tonu anō ki tana pāpā. I a ia e tangi ana ka takatakahi te tamaiti i roto i a ia, kātahi ia ka whakatauki iho:-
Whānau ake he Tāne, ka huaina te ingoa mo tōna tīpuna, ko
Tumoanakotore i whakairioratia. Ka whakapotoa ko Tuwhakairiora.
Na Mohi Turei
Te Pīpīwharauroa nama 129, Hanuere
[51]Toma: E mea ana au ehara tēnei i te kupu Maori engari he kupu
Ingarihi mo te tomb arā urupā. Ko te kupu a te Maori mo nga wāhi tauraki
koiwi he hore. He tikanga tonu na nga kaumātua te tango i nga kupu
Pākehā, ka pōhēhē he kupu Maori, ina hoki kei te pōhēhē rātou he kupu Maori te
pōhara. Ehara kau. Ina na ki te Pākehā, 'poor'.
[52]Whatu: Ko te kupu tēnei a Ngāti Porou mo te kanohi, te
kupu tika. E kii ana ko Te Aungira, he rangatira no Ngāti Porou, i tana waiata,
'E hura o kanohi', kaore i ki, 'E hura o whatu.' He huhua nga rerenga o tēnei
kupu o te whatu. Ki a Ngāti Porou te kouka he kāuka engari hoki he whenua
kei Waiapu ko te Ahikouka te ingoa. Ko te ingoa pai mo te kauka he ti,
ehara i te tea.
[53]Pāpā: Ko tētahi kupu whakamīharo tēnei. Kāhore ōna tūpuna
Maori, he pōriro. He Pākehā katoa ōna tūpuna. E koro, e Mohi! Kaore ia a te
Maori kupu mo te pāpā, he pāpā tonu hoki pea o te Maori? Na te Paipera i
whakakotiti te Maori, ā, kei te kotiti tonu. Whakahoutia nei te Paipera e te
komiti a
[54]Tuwhakairiora: Ka whakapotoa anō, ka kiia ko Tuhaka. He tokomaha nga Tuhaka o Ngāti Porou.
1 Nga Atua Maori Ira Tahu 42
2 He Waka Pakepakeha
3 Te Reo Maori
4 He Huarahi mo te Reo Maori
5 Ko te Reo te Kaupapa o te
Maoritanga Lord Montgomery 50
6 Nga Tikanga Pai a te Maori
He pātai mo te āhua o nga Atua o te Maori i te wā kāhore anō te
Pākehā kia tae mai ki ēnei motu. He pātai tika otirā he take nui, he take uaua,
ā, ma wai hoki e whakahoki te pātai? Kua ngaro hoki nga pū wānanga o raurangi.
Kua kore nga whatu
Manohi anō nga atua ririki, nga atua kahurakiraki
nei, e āhua mārama ana ēnā. Engari i nga atua nunui me āta titiro tātau ki taua
rōpū. Ko te mahi a nga tūpuna he titiro ki nga mea kaha o te ao me te
whakatangata i aua mea, arā, ka whakaahuatia nga ingoa me te mea nei he tangata
tonu. Na, kia whakamāramatia e au ētahi o aua mea kia kitea ōna hāngaitanga.
Tuatahi Tēnei atua a Tawhirimatea, e karakia nei nga
kaumoana o neherā ki taua atua i a rātou i waho i te moana. Ko taua atua ko te
hau tonu e pupuhi nei, arā, ka kiia e nga koeke kei a ia nga hau katoa. Koia nei
te whānau puhi, ko aua hau o te takiwā. Koia nei nga uri a Huru te arangi rāua
ko Tonganuikaea, nāna a Paraweranui, i moe i a Tawhirimatea, kia tonoa mai te
whānau puhi hei patu, hei whiu i te Tini o Poto, i tukuna nei e
Whiro
Tuarua Ko Tangaroa; he aha rā tōna tīwai o tēnei atua, e
uru nei tōna ingoa ki nga karakia a nehe mā, e ka haere rātou ki te hī ika. Tōna
hāngaitanga o tēnei ingoa he ika, koia nei te takenga mai o nga ika o te moana,
o te wai maori. Koia nei a Tangaroa-ara-rau, e whakataukitia nei e nga tāngata,
e haere rātou ki te tuku hīnaki.
Tuatoru Ko Tāne. He ingoa nui tēnei. Hau ana te rongo ki
nga motu katoa o Hawaiki. Nāna nga mahi nunui, nāna nga rākau e tipu mai na i rō
ngahere, nāna i hanga a Hineahuone ki te puke i Tuanuku;
Tuawhā Ko Rongo. He ingoa nui anō tēnei. Ka nui nga
karakia ki tēnei atua, e ka tahuri te tangata ki te tiri i te kūmara, ki te
hohou rānei i te rongo, e ka mutu te pakanga. Kei Hawaiki anō nga kōrero e
mārama ai te āhua o tēnei atua. E kii ana nga Maori o reira i te wā i piki ai a
Hina ki te rangi, ka mahue tērā ingoa, ā, ka kiia tōna ingoa hou ko Rongo. Na
kua mārama te taha ki a Hina, he nui hoki nga kōrero mōna. Koinei te marama;
tētahi ingoa ōna ko Hina-i-te-iwaiwa, i uru nei tōna ingoa ki nga karakia i te
wā e whakamamae ana te wāhine i te rauru motu hoki. Tēnei anō nga kōrero e pūmau
ai tēnei kii, ko te marama tonu a Rongo.
Ko Io ōna ingoa, ko Io-matua, ko Io-matua-kore, ko
Io-mata-ngaro, ko Io-mata-aho, ko Io-te-wānanga. E tika ana kia rukea atu ētahi
o nga atua i te mea ko Io te kaipaihere o aua atua katoa; engari tēnei atua.
Koinei te tino atua o te Maori o Aotearoa, o Rarotonga, o
Tirohia nga atua katoa o nga iwi Maori o te ao, kaore nei e
kitea tētahi atua hei whakarite ki a Io. Nāna hoki nga mea katoa o te ao, o
tēnei ao e nohoia ana e te ira tangata, me ērā ao atu hoki. E pai ana kia
whakakorea atu nga atua Whiro, engari tēnei. He tohu tēnei no te kaha o nga
tūpuna o te iwi Maori ki te kimi mātauranga, i te takenga mai o nga mea katoa o
te ao tūroa. I puta nei ēnei kupu i te whatu o te whare wānanga, arā i te
tohunga ahurewa.
'Kotahi tonu te ariki o nga mea katoa;Kotahi tonu te matua o nga mea katoa;Kotahi te wairua o nga mea katoa,I puta i roto i a Io-taketake.'
Ki te whai tonu te tangata i nga tapuwae o Matemahora, ka kiia
tēnā tangata he Toimatua, he Toiora, ā, ma hūhū, ma hāhā, ma te kunawhea ia e
tauawhi ki te urunga tapu o Uenuku. Tēnei te maioha atu nei ki nga pū wānanga o
neherā, nga tāngata rōpine i nga ohaohatanga a nga koeke kua wehe atu nei rātou
i taiao ki taiwhetuki,'Ka riro hei au heke, e kore e hoki ki tōna mātāpuna
anō.'
Na Ira Tahu
Te Toa Takitini nama 25, Akuhata
He whakamārama: He tokomaha nga atua Maori kāhore i
whakaahuatia e Ira Tahu. Anei ētahi; ko Rehua, ko Tunuioteika, ko Tamaiwaho, ko
Ruamano me ētahi atu, otirā me whakamihi a Ira Tahu mo āna kōrero, mo te pai
hoki o te Reo Maori, to tāua reo ātaahua ka mua nei.
[55]Whatu: Ka uru te tamaiti ki te whare wānanga ka horomia e ia he whatu arā he kōwhatu o te mātauranga. He akonga anō te whatu.
[56]Rarohenga: Te Reinga.
[57]Toi huarewa: He aka piki whakarunga. E mea ana ko te waiata;
Te ara o Tāwhaki i piki ai ki runga.'
[58]4 Rangi tūhāhā: Rangi motuhake.
[59]Māreikura: Ko nga atua wāhine pakupaku o te rangi; ko nga atua tāne he whatukura.
[60]Rangiatea: Ko te kāinga o Io, he wharekura no Hawaiki, ā, he ingoa anō mo Hawaiki.
[61]Whiro: Ko te atua o te mate.
[62]I pokepoketia a Hineahuone e Tāne ki te one i Kurawaka.
[63]Taiwhetuki: Te whare o te mate.
Ka tae ki ōna pō, he tangaroa, he whaititiri papa te ingoa, ka
tirohia nga tohu o te marino, o te hau-kore. I te atapō tonu, kaore anō kia toko
nga kawainga o te ata, ka mānu nga waka hei mau ana te hau tuawhenua arā, te
taraki.
waenganui ki te taura matua, ka kī te waha o nga tāngata o
runga o te waka. I pēnei nga kupu i a rātou e huti ana;
'Ka whakatakotoriaKi te ika te wā o TuE ko te tae o TuE kori rari'
Kua eke te punga, kua mau ki nga hoe, kua kori katoa, kua
kōrero i to rātou reo. I pēnei na te āhua ki te whakarongo atu:-
Ka tino kitea atu hoki te āhua o nga tāngata, he tūrehu, he
pūnehunehu, he mā, he mā korako, he whero tākou; pērā ana te āhua o nga kanohi.
Kua huri te ihu o te waka, ka ahu atu anō ma tōna hoenga mai rā. Kei te tū anō
te kaihautū me te tangata o te tūrehu. Kihai i roa kua maiangi noa ake te waka
ki runga o te moana me te hoe noa iho te iwi rā ki runga o te takiwā, ngaro atu
ana hoki ki roto o nga kapua.'Pakepākehā, pakepākehāHoihoi hii, hoihoi hii Hihi hii, hihi hii'
Kātahi ka mōhio nga Maori nei he tūrehu, he patupaiarehe, he
aparangi,
No mua noa atu te kitenga o te waka o nga tūrehu i te taenga
mai o te kaipuke o Kapene Kuki. I te kitenga atu o nga koroua, o nga kuia i te
kaipuke o Kapene Kuki, ka karanga, 'He motu, he motu rere mai no tawhiti ina e
tere mai nei na.''Ko haka a te atua'
Ka titiro atu ki nga hēra, ka karanga, 'Aha, he mea he kapua i te rangi nga rā o te motu e tere mai nei'
No te tukunga o nga hēra no te rīwhitanga, ka titiro atu ki nga rewa, arā, ki nga maihe, me nga kurupae, me nga rīkini, ka karanga anō 'E i, me he uru rākau tonu no tahaki, hikitia ai ki te moana, te moutere e tū mai nei.'
Na Mohi Turei
Te Pīpīwharauroa nama 153, Hanuere
He whakamārama: Arā atu te roanga o nga kōrero nei. Na
Reweti i whakapoto mo tēnei pukapuka.—Nga Etita
[64]Taraki: I te uinga a Kapene Kuki ki nga Maori o Uawa ki te ingoa o te whenua ka mahara rātou e ui ana ki te ingoa o te hau, ka kiia atu e rātou he taraki, ka huaina a Uawa e Kapene Kuki, ko Tolaga Bay.
[65]Tahora: Ko te moana nui kei reira nei te tarakihi. He wāhi raorao, kei te hurutu tonu.
[66]Aparangi: He atua whiro arā kino, he pērā anō te atua kahukahu. He ingoa anō mo te ope rangatira, mo te tira kahurangi.
Na
Otirā ma te mōhio o te Maori ki tōna reo ake e kiia ai ia he Maori. I kōrero a W. H. Wills, kaiwhakaako o Te Aute i tana pukapuka, kotahi toru nga tamariki o Te Aute he mōhio ki te Reo Maori, kotahi toru anō kāhore i mōhio rawa, kotahi toru kore rawa i mōhio.
Ki tōku whakaaro i pai ai te Maori ki te kōrero i te Reo
Ingarihi na tōna reo ake, he reo pai hoki, he reo ngāwari. I reka ai te Reo
Maori na te kii tonu i nga reta pakupaku arā, i te a, e, i, o, u, e kiia nei e
te Pākehā he vowels. Ko tētahi take anō na te mea e kiia nei e te Pākehā
ko te passive voice. Na tēnei tikanga i ngāwari ai te kupu, i pai ai te
tangi o te kupu. Ina hoki te kupu aroha ka meatia, arohaina; te
haere ka haerea; te karanga ka karangatia; te horomi ka
horomia; te oma ka omakia. Kāhore he reta taikaha o te Reo Maori.
Kua whakaritea ko te Reo Maori tētahi take mo te tohu B.A.; mo te school
certificate. Ka nui tēnei, ma muri e whai atu.
He tino ngāwari te kōrero i te Reo Maori engari hoki uaua atu
ki te Pākehā. Ko te mea nui kia tika tonu te whakahua i nga vowels, a, e,
i, o, u, Ma nga vowels e whai reo ai nga reta nunui te; h, k, m, n, p, r,
t, w, ng, wh. Kia tika te whakahua i te 'ng'. Kaua rawa e kiia te 'ng' he 'na'.
E rite ana te 'wh' ki te 'when'. Kaua rawa e kiia he 'f'. I kiia ai te Reo
Ingarihi e te Maori he reo kihi. I kihi ai na nga reta;
s, c, g, p, t. Kāhore rawa he reta a te Reo Maori he kihi.
Ki te tatau i te tangata me pēnei, tokotahi, tokorua, tokotoru, tokowhā, tokorima, tokoono, tokowhitu, tokowaru, tokoiwa, ka mutu; mo te tangata anō me pēnei he tokomaha, he tokoruarua. Ki te tatau tāngata kaua rawa e wareware te toko.
He tokomaha nga tāngata me nga tamariki kei te pōhēhē ko te
north ko runga, ko te south ko raro. Kei te hē tēnei. Ko te
north ko raro ki te Maori; ko te south ko runga; ko
te tonga rānei. Ko te northerly wind he hau raro. Ki a
Ngāpuhi ko raro te Rerenga Wairua, ko te hiku hoki tērā o te ika; ko
runga a Whanganui-a-Tara, ko te upoko hoki tērā o te ika. Kaua e
wareware.
Kāhore te Reo Maori e pīrangi ki te personal pronouns mo
nga mea ehara nei i te tangata. Inākoa hoki; I put the horses in the paddock;
they are still there. Kia pēnei; Nāku i puru nga hoiho ki te taiapa, kei reira
tonu. Ka hē ki te kii, kei reira tonu rātou.
The horse is not there, it broke the rope. Kāhore te hoiho i
reira, i motu te taura. Ka hē te kii, i motu i a ia te taura.
No te Paipera; 'E mea ana te Ariki ki a rāua māna, na ka tukua
tonutia mai rāua e ia.' Tika kē atu kia pēnei;
'E mea ana te Ariki māna, na ka tukua tonutia mai e ia'
(Matiu xxi.3.) 'E mea ana te Ariki ki a ia mōna' Me pēnei, E mea ana te
Ariki māna (Maka xi.3.)
Kua ngahoro ōna pūawai,
'Me pēnei', Kua ngaro nga pūawai.' (Hemi i.11.)
'Ki te kāinga kāhore ōna pirau, kāhore ōna poke.'
Me pēnei 'Kāhore he pirau, kāhore he poke.'(1 Pita i.4.)
Ka mārama tonu ahakoa i kapea nga personal pronouns. I
ētahi wā me waiho tonu te personal pronoun kia mārama ai engari pai kē atu me i
tāia te kape.
He reo no te tamariki, kei runga a Rangi i te one, Rangi is on the beach.
Me pēnei. Kei te one a Rangi.
Anei anō tētahi reo o te tamariki, kei te taha a Rangi a Taki, Rangi is with Taki. Me pēnei kē. Kei te taha o Rangi a Taki.
He tikanga pai, kia kauā nga mātua kāhore nei e mōhio ki te Reo
Ingarihi, e kōrero i te Reo Pākehā ki a rātou tamariki. Wāiho ma nga tohunga,
arā, ma te kura e whakaako, engari me whakaako nga mātua
Rangiata
East Cape
Kei te kaha te piki o te tokomaha o te iwi Maori engari ko te Reo Maori kei te heke tonu atu ki te pō, ā, āpōpō ka kore he reo motuhake mo te iwi Maori, ka mutu anō he reo ko to te Pākehā. He mate nui tēnei. Ka ngaro to tāua Maoritanga ina ngaro to tāua reo te pou tokomanawa o to tāua Maoritanga.
Ko tētahi huarahi e ora roa ai to tāua reo me whakaako i nga kura Maori, kāhore he huarahi kē atu. E ririki ana anō nga tamariki ka whakaako. Me kī pēnei e au na, kei te whakaakona nga mea katoa i nga kura Maori, kore rawa ake ko te Reo Maori. Kaore rawa pea he hoa o te Reo Maori hei piki ake ki te ora. Maumau te reo reka.
Ko te mea tuatahi, ko te whakaako i nga tamariki, kia tika te
whakahua i nga kupu Maori, kia kauā e ākona ko ta te Pākehā whakahua. Inā hoki
he hē te whakahua a te Pākehā i a, e, i, o, u, ā, kia mau hoki
ki te mea e kiia nei e te Ingarihi he
Ko te mea tuarua, ko te tika o te tuhituhi, o te kōrero rānei i
te Reo Maori. Kia mārama tonu. Ko te tikanga hoki o te tuhituhi, o te kōrero, he
whakaatu o nga whakaaro o te ngākau ki nga kaikōrero, ki nga kaiwhakarongo
rānei, ehara i te mea he whakapōhēhē i a rātou. Ko nga tāngata tohunga ki te
kōrero, he mārama. Ma te mārama o nga
Kaua e whāia nga kupu Pākehā mehemea he kupu anō o te Reo
Maori. He aha i whāia ai te kupu rakauta a te Pākehā, he pai kē atu nei
te kupu tūpato a te Maori, te kupu pōhara rānei i te mea he kupu anō ta
te Maori, arā; rawakore?
Kaua e whakamaoritia te reo Pākehā hei Reo Maori, kaore hoki te Reo Maori i whānau mai i te reo Pākehā, He reo motuhake tonu te Reo Maori. Ina koa, kaua e kōrero; Kei runga a Taki i te rori. Taki is on the road, Anei na ki te Maori, Kei te huarahi a Taki.
Aue, taukuri, e Ngāti Porou! Kua kaha rawa te whai a tātou
tamariki i te reo o te Urewera, kua mahue te nga kua
Ehara te whi te f, ko te whakaahua e rite ana ki
te
Ko tōku hiahia nui hei tauira a Matariki mo te Reo Maori o ēnei rā, o nga rā o te Pākehā, i runga i te pai o te reo, i te tika hoki o te tuhituhi. Kaore au i whāwhā atu ki te āhua o ia whetū, o ia whetū rānei; poka kē hoki te korōria o tētahi whetū i to tētahi whetū, kia tika ai te waiata.
Na ta koutou mōkai
Na
Rangiata
East Cape
I te taenga mai o Rore Montgomery ki Tūranga i te tau
Lord Montgomery
Tūranganui a Kiwa
Ma nga mahi, ma nga tikanga a te iwi e kitea ai he iwi pai, he iwi kino rānei. Kāhore nga tikanga a te iwi i tīmata ake i te whakatupuranga kotahi, engari no nga whakatupuranga nui noa atu. Na konei hoki he uaua te rerekē o nga whakatupuranga i te wā poto engari inā tūtaki tētahi iwi Maori ki tētahi iwi Pākehā, iwi mātau ka ako nga Maori i nga tikanga a te Pākehā, tikanga pai, tikanga kino rānei. E mārama ana hoki ko nga tikanga kino a te Pākehā e akona wawetia e nga Maori. Ko nga tino tikanga pai a te Maori i whakatakototia mai rānō i nga rā o nga tūpuna. Ahakoa i mohoao te Maori, i kaitangata, i kitea tonutia e Te Mātenga a rātou tikanga ātaahua, i kii ai ia o nga iwi Maori katoa, ko te iwi Maori te iwi tino pai atu, tino rangatira atu.
āta titiro tāua ki nga tikanga pai a o tātou tūpuna i whakamihia ai tāua e te Pākehā.
1.Ko te Aroha. He nui nga whakaputanga o te
aroha. He atawhai, he manaaki manuhiri, he āwhina, he whakaaro, he muru hara, he
mananui ki nga hē o te tangata, he matapō ki nga hē o ērā atu. Ko te manaaki i
te tangata haere, i te manuhiri, tētahi tikanga tino pai a te iwi Maori. Na
konei hoki i waihotia ai hei whakatauki,
'He ihu kurī, he tangata haere.'
Kāhore he whiriwhiri i te tangata. Ahakoa apiapi te whare, kore kai rānei, ka karangatia nga tāngata haere. Ko te tino moenga mo te manuhiri, me nga tino kai hoki ma nga manuhiri. I te kore kīnaki kai ma te manuhiri puta ohorere i te pō, ka haere a Heremaia Paringātai ki te ruku koura i te pō i tana rua koura i Kaitangata.
I nga haerenga a Te Mātenga i roto o Ngāpuhi ki te kauwhau i te
Rongopai, tūpono atu rāua ko Te Morenga ki tētahi kāinga kāhore
rawa he kai notemea na te taua i muru nga kai. I te atatū anō ka maranga rāua mo te haere, kātahi ka puta mai te rangatira o taua kāinga, he wāhine, ka pupuri i a rāua kia mutu te kai. Ka mīharo te tokorua nei heoi anō ka noho, ka tatari. Te takotoranga o te kai kihai i rikarika, no te pō i tīkina ai he kai i to Pomare kāinga, e whitu maero te tawhiti i haerea ana te moana. Kua tuhituhia e Te Mātenga āna kupu whakamihi mo taua iwi Maori.
I te otinga rā o tōna whare o Kauwaetangohia i Whangaparāoa, ka
pānuitia e Te Manihera Waititi ki Te Toa Takitini, tana pōwhiri ki nga
momo tāngata katoa, kia peka ki te kāinga ki te kai. Ki ētahi iwi tērā e kiia he
pōrangi te tangata pēnei. Engari rā hoki ko te Maori tēnā.
2. Mo te Kai iti. I a au anō e tamariki ana ka rongo au
ki tēnei kōrero a Ngāti Porou, arā,
'He kai iti, kia kotahi te tangata māna e kai,kia rangōna ai te reka,'
Kei te Maori anake pea tēnei kōrero, he kōrero tino pai, i whānau mai i roto i te iwi kaitangata. Ki ētahi iwi ahakoa paku te kai me āta parapara mārire ahakoa meroiti nei ma tēnā, ma tēnā.
3. Te Pono, te Tawhiti. Ki te whiwhi te Maori ki te kai,
ki te ika, ki te koura, ki te manu, ki te poaka, e tika ana kia whakawhiwhia e
ia ōna hoa tata. Ki te tuatahi te Maori ki te tangata, mehemea e rua aua ika. Ko
te tikanga rangatira, me tāpae e ia ko te ika rahi, ko te ika mōmona ma te
tangata. Mehemea te hoa he tangata tika e kore ia e whātoro mai, ā, ki te
whātoro ka tango ia ko te ika iti. He tikanga pakeke tēnei otirā ko te tikanga
rangatira tēnei a te Maori. I patua e aku tīpuna nga tāngata hākere, i kainga, i
kīnakitia ki a rātou koura. Ki te Maori ko te tino tangata ko te tangata
tawhiti, ā, ko te tangata tino weriweri ko te hākere, ko te matapiko.
4. He Aroha ki te Tamariki. He iwi tino kaingākau te
Maori ki te tamariki. Kaore te Maori e wehi ki te tokomaha o te tamariki, ahakoa
rawakore rātou, pēnei me te Pākehā e āta tatau nei i te tamariki. He tātai te
tamariki no nga tīpuna Maori, ahakoa pōriro te tamaiti, i runga rā i te ture a
te Pākehā. E apohia ana e te tīpuna a rātou mokopuna. He tamariki te tamariki ki
te Maori. Ki ētahi tīpuna wāhine he atua no rātou a rātou mokopuna.
5. He Whanaunga Katoa te Maori. He iwi kaha te Maori ki
te pupuri i o rātou whakapapa hei whakaatu, hei pupuri i to rātou
whanaungatanga. He whanaunga katoa te hapū, kotahi anō hoki te tīpuna i heke iho
ai rātou. Kāhore o te Pākehā whakapapa, pai atu te warewaretia o te whakapapa
kei kitea nga makenu. Tohu tonu ai nga whānau rangatira Pākehā i o rātou
whakapapa. Ka taea e te Maori te whakaheke iho i tōna whakapapa i te atua i a
Io. Ko ta te Maori tikanga he pupuri tonu i te kotahitanga, i te whanaungatanga
o te tangata, ko ta te Pākehā he wehewehe, he whakamātaotao. E aru ana ta te
Maori i te tikanga Karaitiana, arā, he tuakana, he teina, te tangata.
6. Kei runga ake te tangata i te Maori. Ki te Maori ko
te tangata kei runga ake o nga mea katoa, ki te Pākehā ia ko te moni te
tīmatanga me te whakamutunga. E hokona ana e te Pākehā te tangata ki te moni, te
ture, te tika, te hāhi, te Kāwanatanga. He pepeha na te Pākehā, 'Money talks',
'He reo to te moni' Kei te noho kino tonu te ao i ēnei rā, kua wareware nga
mamae kino o te pakanga. Ko te take he mana, arā, he moni. He mea hoko a te
Karaiti ki te moni iti noa iho.
'Ko te aroha hoki ki te moni, te pūtake o nga kino katoa.'
I ēnei rā tata nei (
7. No te Iwi, no te Hapū te Tūpāpaku. Ka mate te
tūpāpaku o te Maori ka whakaatamiratia ki te marae, notemea no te iwi te
tūpāpaku ēhara i ōna whanaunga anake. Ka huihui te iwi, ka uhunga, ka tangi, ka
poroporoaki, ka kōrerotia nga painga o te tūpāpaku, ā, me ōna makenu. Hei nga
ahiahi ka apakura. Ko nga taumahatanga hei runga o te iwi. He reo no te Maori i
nga marae aituā, he wetewete i te ngākau
mamae, i te pouri. He tikanga whakamīharo ta te Maori. Ko te
funeral a te Pākehā he mātaotao.
Ahakoa te pai o te tikanga a te Maori mo te uhunga tūpāpaku
engari kua uru mai he tikanga hei takakino, kua meatia hei wā ngahau, haka,
katakata, inu waipiro, haurangi. Ahakoa nga tikanga komiti a iwi, kei te
ngoikore te komiti kāhore he painga. Kāhore anō te Maori kia mōhio ki te
wehewehe i te taima, arā, he wā anō mo te ngahau, he wā anō mo te pouri, ki te
whakanumitia, ka weriweri, e kii ana ko te Pākehā, he hamupaka.
8. Nga Mahi Ohu. Hua kiia ake rā he whanaunga katoa nga
tāngata o te hapū kotahi. E kitea ana tēnei āhuatanga i a tātou tikanga ohu a te
Maori, e mahi huihui nei te hapū. Ka oti te mahi a tēnā whānau, ka hiki te ohu
he mahinga e, ā, oti noa nga mahinga katoa. Ko te wairua anō o te tikanga ohu te
tikanga parapara i te kai. Ko nga tikanga rā ēnei a te Maori, he ohu, i oti ai
āna mahi nunui, hanga whare, tārai waka. He ohu ki a tāua ki te Maori, ki te
Pākehā ia he co-operation, he socialism, he communism.
9. He Hākari Aroha. He tikanga ta nga āpōtoro, ā, i muri
tata iho hoki i o rātou na rā, arā te huihui kia kai tahi. I huaina taua kainga
ko te love feast, arā, ko te hākari aroha. Na tēnei ka rere whakamuri nga
whakaaro ki nga rā o te tamarikitanga, ka 70 nga tau. I nga tau i noho ai aku
mātua ki Te Araroa, i ērā rā ko Te Kawakawa. Ko te āhua o te hapū, o te Whānau a
Tuwhakairiora i ērā rā he whānau kotahi. Hei te Paraire ka haere nga tāngata
pupuhi manu ki roto o Awatere, mehemea kei te aio te moana ka mānu nga waka hii
moki i te Hatarei. Hei muri iho i te karakia i te ata, ka huihui ki te whare nui
ki Hinerupe, ka tatari ki te parakuihi. Ka puta mai nga wāhine, tēnā i tōna
kāuta, i tōna kāuta; tēnā ko tana rīhi kai, he kereru te kīnaki. I whiriwhiria
ko nga manu mōmona anake. Kātahi ka kai, he whānau kotahi, kotahi anō te
whakaaro. He hākari aroha, he love feast.
E kore e wareware i āku mahara aua rā. Kua rerekē ināianei, kua aru i te tikanga a te Pākehā, arā, 'Every man for himself and the devil take the hindmost.'
10. Te Ngahau. Ko tētahi tikanga tino pai tēnei a te
Maori, he ngahau. He iwi mōhio tāua ki te kata. Te taonga nei te kata. I kii rā
Kata tonu hoki a Ngāti Porou, haruru ana. I kii te pihopa o Rānana, a Dr Winnington Ingram, i tōna whaikōrero ki nga ākonga o Canterbury University College, he tohu no te tangata nui te ngahau. Ko wai rā e pīrangi ki te tangata noho puku, whakapoururu? He iwi pīrangi te Maori ki te kata, ki te waiata, ā, te mōhio anō he wā anō mo te kata, he wā anō mo te inoi.
Rangiata
East Cape
Ko te tangata i rō ngahere, ka ukauka ia i nga kurī whakangau a
te Pākehā, ko nga mānia hoki, ko nga raorao, o rātou hemonga. I puta mai i te
tāhurihuri
Tērā anō ka takitaro,
hoki te wairua, ko te tino mea hoki tēnā, e tino ora ai te tangata.
Na
Waiomatatini
[67]Tāhurihuri: Ko te kupu a Ngāti Porou mo te upoko.
[68]Tawhiti: Ko te maunga i waenganui i Tokomaru i Waipiro.
[69]Raukumara: He taupae maunga.
[70]4 Takitaro: Ko te kamupene whenua o te Tairāwhiti.
He reo no nga tūtei o nga taumaihi whakaaraara o tēnei pā, o
tērā pā, e karanga ana:-
E nga iwi o nga waka o nga tūpuna, e tau nei i Aotearoa me Te
Waipounamu me Wharekauri. Kua aua atu nga rā o Nuku te Apiapi,'He taua! He taua!E ara e tēnei pā, e ara e tērā pāKei whakapurua koe ki te totoWhakapuru toto, whakapuru toto.'
Ae e te iwi mā, te ope ohu, nga māra, me ērā atu mahi, i ngaro
a o tātou tīpuna ka eke ki te paenga. Whaihoki he waka tēnei kua oti te aukaha
kua tū te tauihu me te taurapa, kaiwae'Tangi te wharauroa, waiho kia tangi anaTangi te kawekawea [74] waiho kia tangi ana
Hei utanga mo o tātou whakaaro kotahi, i runga i te whakaaro
noa ki a tātou, ki te iwi Maori, me o tātou uri whakatupu, kia ohungia e tātou
tēnei wai whakamate, te tipua e mōhiotia nei tōna ingoa kino he waipiro. Kia
ngaro rawa atu tōna piro
a rātou mahi ahuwhenua, me o rātou waihanga a ringa, me nga
mahi huhua a o rātou tohunga mōhio ki te rauhii i te iwi, mo tū te
ngangahau
E te iwi, na nga iwi o tua o nga ngaru
Kua pakū to tāua rongo ki nga reo, ki nga iwi tawhito no nga
tōpito e whā o te ao; he iwi rangatira, he iwi mōhio, he iwi toa, he iwi
atamai,
Na Tahupotiki Haddon
Te Toa Takitini nama 222, Mei
He whakamārama: Ko te ingoa ake o tēnei kōrero a
Tahupotiki Haddon ko, 'He Reo Whakaaraara no nga Tūtei'. Ko te whakapotonga na
Reweti.—Nga Etita
[71]Nuku te Apiapi: Mo te pipiri o te noho i te whenua, ko Kukutemahorahora mo te mataara o te noho.
[72]Whakatopatopa: Whakakauhau.
[73]Tama te uaua: Ko te tangata kaha ki te mahi.
[74]Kawekaweā: Te koekoeā, the long tailed cuckoo.
[75]Kaiwae: He kōraho, ko te wāhi tūnga, tūturutanga rānei o nga kaihoe. I konei ko te waka tonu.
[76] E rua nga tino mate o te Maori; tuatahi he kore whenua; tuarua he kaha ki te inu waipiro. E waihotia ana te inuinu waipiro hei whakahīhī, hei show off.
[77]Tū te ngangahau: Mo te ngahau o te mahi, pērā me te mahi ohu.
[78]Rape: Ko muri o te tinana, ko nga papa.
[79]Titotito waiata; He mahi tino tohunga ki nga iwi Pākehā, he poetry.
[80]Ko te whare wānanga hei whakaako ki nga mātauranga huhua, ko te whare maire hei whakaako ki te patu tangata.
[81]Tua o nga ngaru: He kupu pai tēnei mo te Pākehā, ko te hē kē kua hē te noho o te Pākehā ki te whenua, apoapo pea ko te Maori kē hei tua o nga ngaru.
[82]Whakatahua: Ara whakaputu, whakamanamana.
[83]Atamai: Ara mōhio, hihiko. Na Te Mātenga nga kupu tino whakanui i te Maori i waiho iho e ia ki te ao; 'From my first knowledge of these people, I have always considered them the finest and noblest race of heathens known to the civilised world,' arā, 'Mai anō tōku kitenga tuatahi i tēnei iwi, ko tōku whakaaro tūturu tēnei arā o nga iwi Maori katoa kua tūtataki ki te Pākehā ko tēnei te iwi tino pai, tino tū rangatira.'
[84]Tahupotiki Haddon: He minita Weteriana no Ngāti Porou.
Haere mai e Te PīpīwharauroaWhitiwhiti ora, ka mōhio tonu
ake te ngākau e, ko te raumati tēnei, ko te Waru-tūmāhoehoe
Haere mai e manu, ki nga pae e noho ai koe, e kitea ai e to
whakaaro, ahakoa he tōtara, he pūriri, he kahika, he rimu, he māpou, he
pāhengahenga, he tutu
'Haere mai e manu, aua rā e whakaroa i te hua o te mahi ki a
tāua e.'.
E nga iwi, e nga reo, e nga hapū, e nga huihuinga tangata, kua
eke
tonu tātou ki runga ki tētahi o nga oranga nui o te Pākehā, na te whiwhi ki te nūpepa i rongo ai i nga kōrero o nga wāhi katoa i whai taketia ai te whakatipuranga o ōna mahara, i tahuri ai ki te whai i nga mahi e ora ai te tinana me te wairua.
E mea ana te whakatauki Maori,
E mea ana anō tētahi whakatauki Maori:
Patua i tahatu o te rangi, waiho te tangata haere wākia haere ana kia rongo ao i te kupu kōrero
Ko Waimahuru he kāinga e matara atu ana ki tahaki o te huarahi,
na kona i kore ai e rongo i te kōrero. Ko Tawhiti-a-Pawa he maunga, ko te
huarahi tērā; kei raro, arā, kei te taha ki te moana a Waimahuru, na te awa na
Waihi i wehe i kore ai e tika te huarahi ma reira i piki kē ai ma
Tawhiti-a-Pawa.'Waiho Waimahuru i kona noho ai.e haere kē rā nga kōrero, i runga o
Tawhiti-a-Pawa.' [90]
E te iwi, kia kaha te whāngai i to tātou manu. Te awa māna e
ārai ta tātou manu ko te kore whāngai. Ka whāngai te tangata kei Tawhiti-a-Pawa
ia e noho ana; ka kore e whāngai kei Waimahuru ia e noho ana, kaore e rongo i te
kōrero. Inā te rawe o ta tātou manu he rongo i te kōrero hei painga mo te tinana
me te wairua, na reira hoki haere tōpū tonu mai nga kawenga a ta tātou manu.
He waiata i rangona e au ki Parihaka,'Tēnā, tēnā taku manu kei rungaKei uta, kei tai, e tipi ana he karereKo nga karere a Mahuru-i-te-rangi,Kua riro atu, kei te tohi atu, Kui, kui, WhitiwhitioraTēnei, tēnei te raumati, me te ngahuru [92] o te ora
Na Rev. Nikora Tautau
Te Pīpīwharauroa nama 32, Oketopa
[85]Te Pīpīwharauroa: Ki te Pākehā ko te shining cuckoo. Ko te
ingoa o te nūpepa, i tāia i a Maehe
[86]Kūi: Ko te wāhi tuatahi, e ai ki te Maori, o te tangi a Te Pīpīwharauroa. Ko te roanga o te tangi kei te waiata o Parihaka.
[87]Waru-tūmāhoehoe: Ko te tūmāhoehoe, ko te pou-tu-marotonga o te rā, ko te wā kore kai, ko te koanga.
[88]Tutu: He rākau iti rawa tēnei i nā whakapiria ki te tōtara. Kaore a Te Pīpīwharauroa whiriwhiri i te rākau hei taunga mōna.
[89]Ko te karanga tēnei ki nga manu o te koanga kia wawe te puta mai kia taea ai te whakatō i te māra kai ma te whānau, te kimi rānei i nga uri a Tāne Mahuta hei whāngai i nga uri.
[90]Ko te tino tikanga o tēnei whakatauki kia pēnei; 'Arā te kōrero e piki rā i Tawhiti-a-Pawa, takoto noa Waimahuru.'
Ko Tawhiti-a-Pawa ko te maunga teitei i waenganui o Te Ariuru me Waipiro, ko te huarahi tawhito tērā, ināianei ia kua haere kē ma Te Puia.
Ko te pounga tēnei o Tawhiti a Pawa hei patu i a Rongokako, ko te herenga ko Puketītī. Kaore a Rongokako i mau.
[91]Parihaka: Ko te kāinga o Te Whiti rāua ko Tohu, i Taranaki. Kua mahue ināianei.
[92]Ngahuru: Ko te wā o te tau e nui ai te kai. Te roanga ake ki Tairāwhiti ko Ngahurutikotikoiere, ā, tētahi ingoa anō ko Ruhiterangi. Ki te Pākehā ko te Autumn.
[93]Nikora Tautau: Ko tētahi o nga tino minita o te Hāhi
Mihinare, o te Tairāwhiti. He maha nga tau i minita ai rāua ko Taimona Hapimana
ki roto o
I aku kōrero mo te Piwa Taipo, i pātai au no hea te mōhiotanga o te tangata ina whāngai ia i te tūroro e pāngia ana e te piwa taipo, ki te wai harakeke? Notemea kei runga atu te kaha o te wai harareke ki te whakatikotiko i te tangata i ta te kātoroera, i ta te tote rongoā rānei. Ko te tohu nui o te piwa taipo ko te rere. Me mōhio noa tātou ka mate nga whēkau, ka rere te tangata. Hei aha i whakanuia ai te rere e te wai harareke ki runga ake o te rere o te piwa taipo? Kei te rere rānō ka whakanuia atu te rere. Kua whakaatutia e au i aku kōrero na te piwa taipo ko nga tūroro i aituā i roto i tōku takiwā nā te wai harareke i tukituki nga puku.
Inā tata nei no Hanuere,
nga panikena kī i te wai harareke i inumia e ia. Ko ta te wai harakeke tēnā he tukituki i te puku kua rahirahi rā i te piwa taipo. E whakahē ana au ki tēnei kōrero he rongoā te wai harareke mo te piwa taipo, e pānuitia nei. Kāhore i tika tēnei kōrero kia uru ki te pepa a te katoa.
Dr. Tutere Wirepa, M B CH.B.
He whakamārama: I pānuitia ki Te Toa Takitini e
tētahi Pākehā rāua ko tētahi Maori nga rongoā a te Maori. Ko te wai harakeke ta
rāua rongoā mo te piwa taipo. E kii ana ko te Pākehā, he mea mataku rawa te
mātauranga iti. Kāhore hoki e āta tirotiro te tangata kūware e kōrerotia nei e
Takuta Wi Repa te matenga o te tangata i te wai harakeke.
He tohutohu na Te Matorohanga
E ta mā! He kupu poto tēnei nāku ki a koutou: kaua hei whakaae ki te tuku i a koutou kōtiro kahurangi ki waho. Waiho i roto o te pā tūwatawata noho ai. Ma ēnā e kā ai te ahi o te marae; mā ēnā koutou e nau mai; mā ēnā koutou e mahana ai. Koia au e kii atu nei; waiho i roto i te hapū, i te iwi, te whakamoe tāne mā a koutou kōtiro. Titiro atu ki a Moata-i-te-rangi, ana tonu atu; ki a Riria i a Takihi, ana tonu atu. Me i whai uri hoki to koutou tuahine a Taraipine, i moe rā i a Tareha, ko te pērā ana te āhua. Ka tahuri tonu mai nga uri me nga mokopuna ko koutou he patunga. Koia au i whai kupu ake ai ki a koutou mo tēnei taha. Engari a koutou tamariki tāne, makaia atu ki waho ēnā. Hei nga manga nunui te titiro wāhine mā a koutou tama.
Te Matorohanga
Te Toa Takitini nama 26, Hepetema
He whakamārama:
Moihi Te Matorohanga: No Ngāti Kahungunu ki Wairarapa. Ko
tētahi o nga tohunga o nga pūkōrero rongonui o te iwi Maori. Na Te Whatahoro i
tuhituhi āna kōrero i kiia nei ko te Kauwae-runga, ko te Kauwae-raro, ā, kua
tāia ki te pukapuka.
Na Nepia Pohuhu he pūkōrero anō no Wairarapa, nāna nga kōrero
ko rāua ko Te Matorohanga ētahi o te ope o Ngāti Kahungunu i haere ki
Toka-a-kuku ki te ngaki i te mate o Pakurahoia, i runga i te kupu a Te
Kani-a-Takirau, i te tau
Te ingoa ake o tēnei kōrero ko 'Waiho nga kōtiro ki roto i nga
Pā Tūwatawata'.
He whakaakoranga ta nga manu o Aotearoa, o Te Waipounamu ki te
tangata, arā, i runga i to rātou iti haere tonu i nga tau katoa, i runga i te
māngere, i te kore e hihiko, e mahi. Ko te tino tohutohu a nga manu, ki o rātou
rangatira anō, arā, ki te iwi Maori o ēnei moutere. Ko te tino huarahi ki te pā
o māngere ko te ngākau tatū. Kua kitea nuitia ko nga iwi māngere e whiwhi ana
rātou ki te utu o te māngere, arā, he mate. He ture no te ao; ko nga mea kaha ka
piki, ko nga mea kahakore ka heke, ka whakawātea i te kāinga mo te hunga kakama.
Ka whitu tekau nga tau ināianei o te patunga mai o te āhua hou ki Niu Tireni, ā,
mehemea ana i aru nga manu o Niu Tīreni i nga tikanga o te ao hou kua ora rātou,
tēnā koa i to rātou māngere, i ta rātou pōrori, kāhore i oreore, heio ana aru
tonu i a rātou tikanga tawhito. Kua ngaro noa atu te moa, ko te ngaro te weka,
te kiwi, te huia; kia ora mai te takahe, te tieke, te mātuhi, te kotihe me ērā
atu manu a tāua a te Maori. I te tini o nga tau i kore ai te moa, te kiwi, e
pakipaki nga parirau, e rere, ka ngaro haere nga parirau, ko nga tumu anake e
kitea ana. I te taenga mai o te hoa riri kihai i kaha ki te riri, ki te oma
rānei, heoi ana ka mate wheke noa iho. He ngārara rangatira te tuatara otirā i
runga o tōna māngere, i te pūhoi, he kai na te ngeru, na te poaka. Kua ngaro te
tuatara ināianei i te tuawhenua, heoi ana i ora ai nga mea e ora ana kei runga
hoki o nga motu. Kua kikī tonu o tātou moutere i nga manu a te Pākehā, i te
parou, me tōna tini noa iho, he manu ririki noa iho otirā i ta rātou takawhiti,
i ta rātou hihiko, i ta rātou toa, kua riro i a rātou te whenua, pērā anō me a
rātou rangatira me te Pākehā kua riro nei i a rātou te whenua. Ahakoa pēhea te
patu, te whakahāwea, te pēhi, te hanga ture, te tāke, i te Hainamana, e kore e
noho atu, e kore e hoki, notemea he iwi kaha, he iwi manawanui, he iwi mahi; mo
rātou te whakatauki a te Maori, arā,
Kaore he wāhi i te whenua mo te māngere, e rite ana rātou ki
nga pī
'He toa mahi kai, he toa mau tonu,'
koroua e whakataumaha ana i te pōkai katoa. Ko nga iwi Maori e kakama ana, e ahuwhenua ana, kei te piki, ko nga iwi māngere kaore nei i te tangotango nga ringaringa, i te heke te kakawa, kei te heke. Ko te tino tangata o ēnei rā, o te ao hou, ko te tangata e pahuhu ana i nga ringa o tana hāte, e mahi ana i te tīkākātanga o te rā, e maringi ana te kakawa i tōna mata; ko te tino rangatira tēnei, ko te kaiwhakaora i te iwi Maori, ehara i te mea ko te tangata tango reti nunui, mau kākahu ātaahua, rawe rānei ki te haka. Whakahōnoretia te tangata mahi ahuwhenua, whakahāweatia te tangata māngere.
Maranga e te iwi, korikori, kei te tāmia tāua e te Pākehā me a
tāua manu ka ngaro nei, whakataukitia ai,
He ngaro i te moa.
Tipiwhenua
Te Pīpīwharauroa nama 121, Aperire
He whakamārama: Ko te ingoa ake a Reweti mo tēnei kōrero
āna ko 'Whakaakoranga a nga Manu'.—Nga Etita
Hei te 6 o nga rā o Pēpuere,
'Ko nga rangatira o te whakaminenga, me nga rangatira katoa hoki kīhai i uru ki taua whakaminenga, ka tuku rawa atu ki te Kuini o Ingarangi ake tonu atu te kāwanatanga katoa o o rātou whenua.'
Kua whakamāramatia i nga kaupapa kōrero mo te Tiriti o Waitangi i tāia ki Te Toa Takitini i ērā atu tau, na tēnei upoko o te Tiriti i poroaki mai, ā, i whakatinana ki ēnei matu te kāwanatanga o te Kuini o Ingarangi, tuku iho ki ana uri i muri i a ia.
Na, ko te iringa tērā o te taonga nei o te piripono, o te oha a
nga tūpuna, a nga mātua kua ngaro atu rā ki te pō; he mea e kore e taea te huna;
he tū tahanga kaore ōna whakamā; e kore e piko ki matau, ki mauī, kaore ōna
rerekētanga e uia houtia ai i ēnei rā, 'Tēnā koa, he aha te piripono?'
Otirā i te rā nei, kei te uia anō e nga tamariki mātau o te
motu. E kiia ana ki te haurangi te tangata i nga wai whakahari a te Pākehā, ka
atarua
Ko te ngākau tapatahi kaore e ui, kaore hoki e oho i nga kōrero whakawai a nga tamariki whakatoi. Inā a Hōri Te Tuarima, Kīngi o Ingarangi, tae noa ki nga moutere o te moana, Emepara o Inia, mokopuna tuatahi a te Kuini Wikitōria, e whakahuatia nei i roto i te Tiriti o Waitangi. Kua tau iho ki a Kīngi Hōri, ki tōna Kāwanatanga o Ingarangi tae mai ki Niu Tireni nei, ki nga ture hoki i hangaia hei whakahaere ma tana Kāwanatanga.
Ko nga iwi poipoi haere i te kawenata i raro i te Tiriti o
Waitangi te kaha o te pātai, o te whakatoi. Ko rātou e ui tauhou nei ki te
piripono. Otiia kei te tohe rātou kia haina nga iwi. Kia tuahia hainatanga i te
Tiriti? Ko te kōrero pono kotahi tonu ai tōna whakatakotoranga ka takoto. Engari
te kōrero parau
Ko mātau e noho atu nei i tēnei wāhi o te Tairāwhiti, kei te
whakarongo mīharo atu ki nga rongo kōrero mai o te motu. Ko
Waimahuru
Kei konei hoki a Waimahuru, kei waho o Tawhiti, kaore anō tēnei
reanga tangata kia kite. Tae rawa ake te kōrero ki Waimahuru ka rite ki te
kōrero pūrākau, hei kata mā ōna tāngata i nga ahiahi, i te ūnga mai i te hii
ika. He pērā a Waiapu e noho atu nei. Ka tae mai te tangata i mua ake nei ka
kōrero i nga kōrero o te motu o nga huihuinga ki ērā taumata'Arā te kōrero e rere rā i Aotearoa, takoto noa Waiapu.'
mai, ka kōrero i a rātou mahi, i nga tāngata i mate i a rātou patu, i nga whawhai ringa, i nga moni i whiwhi ai rātou, whakapaua ake ki nga āhuareka. Ko mātou e titiro atu ana ko nga taonga anō i haere atu ai i te kāinga nei, koia anō ērā i hoki mai rā. Na reira ka waiho aua kōrero hei paki-waitara i roto i te wharau roa i nga pō makariri.
Koia rā, inā tonu tātou e noho nei i o tātou moutere i raro i
te maru o Kīngi Hōri te Tuarima, i runga i te piripono ki a ia. Inā tonu tōna
Kāwanatanga o Niu Tireni nei e kōrero mai na, ma tētahi komihana e uiui nga mate
o nga whenua raupatu. Ko wai hoki e whakakotiti nei i a tāua, kia haere i te ara
kōpikopiko ki tāwāhi kimi merekara ai? Engari rā kia manawanui. Na te manawanui
i roto i nga tau tekau mā whā, ka whiwhi a
Na
Te Toa Takitini nama 45, Aperira
He whakamārama: Te ingoa ake a
[94]Atarua: To see double.
[95]kōrero parau: He tino kōrero na Hitara(Hitler) mehemea ki te tohe tonu te tangata ki te teka ka whakaponotia taua kōrero teka.
[96]Waimahuru: He whenua mokemoke, kore i rongo i te kōrero. Anei na te whakatauki,
'Ara te kōrero e piki rā i Tawhiti-a-Pawa, takoto noa Waimahuru.' Tirohia nga kōrero a Nikora Tautau mo Waimahuru.'
[97]Taumata: Ko te taumata he puke; i konei he wāhi wātea, e huihui ai te tangata ki te kōrero; forum.
[98]Tāwāhi: Arā overseas.
[99]Mata kōrero: Wāhi kōrero, huarahi kōrero.
[100]Moke: Mokemoke, pae-rā-uta.
[101]Ko te mea tino whakamīharo o te haerenga o te ope a Ratana i
te whenua ko to rātou kaha, ko te mōhio o Pita Moko ki te whakahaere. I tae
rātou ki Ingarangi, i whakawhiti mai ētahi i Ingarangi ki Geneva, ā, i haere
katoa te ope nui ki
[102]
Ko te hunga anake e mahi ana, e rūwhā ana, e mōhio ana ki te pai o te okioki. I te aroha o te Atua ki te tangata ka wehea, ka whakatapua e ia te rā tuawhitu hei rā okiokitanga mo te tangata. I rūwhā a te Karaiti, i tōna ekenga ki te kaipuke moe tonu atu, ā, i te reka o tana moe, kāhore ia i mōhio kei te kino te moana.
I te kitenga o Ihu i ana ākonga e hōhā ana i te nui o te tangata, ka mea ia ki a rātou, 'Haere mai koutou nei anō ki te koraha, ko tātou anake, kia tā ai te manawa.'
Kaore te tangata, kaore te ao, i te ata tau, kei te kapakapa
tonu te manawa, i nga rongo kino o te ao, i te wehi o te whawhai. I au e
tuhituhi nei i ēnei kōrero kua roa noa atu te riri ki
te taha ki te wairua. He tokomaha nga tāngata nunui o te ao, he hunga rawa kore engari na te kaha ki te ako, ki te kōrero pukapuka ka tupu hei tāngata nunui whakaharahara. He pēnei a Abraham Lincoln, a Bernard Shaw me ētahi atu. ēhara te haurangi, te pūrei kāri rānei i te pō roa i te okioki.
Ko tētahi tino take o te mate manawa he nui rawa no te mahi, he
kore hoki e okioki. Kei te mōhio au ki ētahi tāngata kāhore i kaumātua kua mate,
ā, ko ētahi ehara i te ora tōtika, kua ngaro i te mate manawa. He tino tāngata
katoa engari na te pōnānā ki te mahi i te mate manawa. Moumou ēnei tāngata. He
whakatauki na Ngāti Porou,
'He mahi na Uetaha e hokia.'
Kī atu ētahi tāngata ki a Wi Mahuru, 'E Wi, ka ngaro to māra
i te taru,'
Anei nā tana whakautu, 'E taru ana i tāku.'
Ko te tino okioki he moe. Ko ta te Atua rongoā tēnā mo te māuiui o te tīnana. E kii ana te Pākehā kia 10 haora e moe ana te tamariki, kia 8 haora nga pakeke, kia 5 haora nga kaumātua. E au ai te moe mā te kore āwangawanga o te ngākau. E kore ai e āwangawanga te ngākau mā te kore hē, mā te kore raruraru, mā te ora o te tinana.
I tuhituhia e au ki Te Pīpīwharauroa nga kōrero a Hakipia mo te
tangi a tētahi kīngi o Ingarangi mo te whakarerenga a te moe i ōna kamo, kotiti
kē ki nga whare weriweri, ki nga tāngata rawa kore rorotu ai i nga kanohi kia
moe. Ko āna kupu whakamutunga ēnei na;
'Uneasy lies the head that wears a crown.''E kore e au te takoto a te mahunga mau karauna.'
Ko te tino okioki ia anei na;
'Haere mai ki ahau, e koutou katoa e māuiui ana, e taimaha
ana,a, māku koutou e whakaokioki.'
Ko tēnei te tino okioki, ko tēnei te tino rongoā mo nga raruraru o te tangata o te ao katoa. Ko te hunga anake kua rongo ki tāna karanga kua mōhio ki tēnei okioki.
1 Te Aroha ki te Kāinga Tupu
2 Kua Ara nga Iwi Maori o te Ao
3 He Iwi Rangatira te Maori
4 Te Mate Nui o Waikato
5 Te Tapu o te Tū o te Tangata Te Pokiha Taranui 79
6 He kōrero Kino mo te Maori
He iwi aroha te Maori ki tōna whenua. Ki te mauria mai he pae
oneone o tōna whenua ki te Maori e takoto mate ana, ka hongia e ia, ka tangihia.
Ki te kite te rangatira, ka mate ia me tana iwi, ka rere ia ki mua o te riri me
te karanga,
'Kia mate au, mate taku whenua.'
I te rongongā o Tomokai rāua ko Kōkere kei te haere mai te taua
a Ngāti Ira, ka mea atu a Tomokai ki a Kōkere,
'
arā ki te
wāhi tokomaha te tangata kia kore ai rāua e patua. Ko te whakatauki tēnei a
Kōkere,
Haere tāua ki Waiapu, ki tatara e maru ana.' 'Haere koe.Kia mate au, mate ki taku kāinga,kia horoia aku toto horoia ki nga wai ratarata o Makarika.'
Ko Tamokai i haere ki Waiapu, ko Kōkere ia i noho tonu a
rokohanga mai e te taua, ka patua, ka horoia ōna toto ki nga wai ratarata o tōna
kāinga o Makarika. I a Kino i Okarae ka rongo ia kei te haere mai te taua a
Tamahae ki te patu i a Ngāti Porou. Ko Kino tēnā ka rere i mua ki te whakatūpato
i a Ngāti Porou. I Pouretua a Tamahae, ka taha a Kino, muri tata tonu atu ko te
matua a Ngāti Porou. Ka riri, ka mate a Ngāti Porou i a Tamahae rāua ko Te
Kaopa. I tana hokinga ki te kāinga ka ū a Tamahae ki Okarae, ki te tiki i a
Kino. No te putanga mai o Kino ka tūpiki, ka utaina ki te riu o te waka
Ka whakatika atu a Tamahae ka patua a Kino engari kaore i mate
rawa. ka pepeha na a Kino,
'Patua a Kino i konei,kia taka te wairua o Kino,taka i roto o Karani.'Me he rā e tō ana, Kino.'
No te tau
Kei mua tonu taku kāinga a Tapuarata kei reira a Rangitakaia e
takoto ana, e whakarongo ana ki te haruru o nga tai o Tapuarata. Ka kitea i ēnei
kōrero te aroha nui o te Maori ki tōna whenua.Whakahokia au kia mate atu au ki te kāinga,kia whakarongo ai au ki te haruru o nga tai o Tapuarata.'
He tino waiata.
Taku aroha ki taku whenuaI te ahiahi kauruki nei
He waiata na te ao katoa.
Home sweet homeThere's no place like home.
Ka Heke Te Iwi Maori
Ahakoa rā i te nui o nga raruraru o Hawaiki, ka heke o tātou tīpuna, ki te kimi kāinga hou mo rātou, e kore ai he raruraru. Ka rere mai rātou, whakawhiti i te Moana-nui-a-Kiwa ka ū mai ki ēnei motu. ū mai rātou e wātea ana te whenua. Ka nohoia e rātou ēnei motu, he whenua ātaahua. Ka tupu rātou, ka tini. Ko te iwi Maori tēnei i kiia nei e Te Mātenga ko te iwi tino pai, tino rangatira o nga iwi Maori katoa.
Te Heke o te Pākehā
E 500 tau pea te Maori e noho ana i to rātou kāinga hou, ka ū
mai he
iwi kē anō, he iwi kiri mā, i huaina e te Maori he Pākehā. Ko
nga Pākehā tuatahi he iwi tino tutū, he herehere hoki i oma mai i Ahitereiria;
ko ētahi no nga kaipuke patu tōhora. No te hainatanga o te Tiriti o Waitangi i
te tau
Kua whakaaturia ake rā e au, he raruraru, he noho kino i heke
mai ai o tātou tīpuna i Hawaiki, otiia ko to te Pākehā take i heke mai ai he
whakarere atu i to rātou tūranga ware, i kiia rā e Dr Sutch he tūranga hāwini,
arā pononga, kia piki ai rātou ki te tūranga o rātou tīpuna i Ingarangi, arā ki
te middle class. (Tirohia He Iwi Rangatira Te Maori.) Kotahi rau
anō nga tau, kua tutuki i te Pākehā ta rātou wawata. Kua riro i a rātou te tino
nuinga o te whenua, kua rangatira rātou kua rite ki o rātou rangatira i
whakarerea atu rā e rātou i Ingarangi, tēnā ko te Maori kua noho tau tangata i
te ao. I riro ai o tātou whenua i te Pākehā, na te hoko, na te raupatu. He mea
patipati te Maori i hoko ai. Kua tuhituhia ki te pukapuka, tono kau atu a Te
Makarini ki a Te Whatuiapiti kia hokona nga pārae mōmona o Heretaunga, ko te
whakaae ta te Maori, hei muri iho ka tangi.
Kua mārama i te wā te whakaatu, he nui nga whenua o nga iwi
Maori i hē te murunga, ko te tino take kē he minamina whenua. Ko te murunga tino
kino ko te murunga i Waitara i Te Takiwā ki Waipā.) He kōrero mamae rawa. Na konei hoki a Te Puea i
hoko whenua ai mōna, hei tūrangawaewae.
Rangiata
East Cape
I a au e tuhituhi nei i ēnei kōrero (20/4/53), kua ara nga iwi
Maori o te ao ki nga iwi Pākehā e noho ana i o rātou whenua. I te whakaaro
rangatira o Ingarangi, kua whakahokia te whenua a Inia me
Ko te whenua tino kino atu te raruraru i ēnei rā anō ko Kenya,
kei te Tairāwhiti o āwherika. Ko nga hauhau arā ko nga Maumau, kei te
kōhuru i nga Pākehā i nga mangumangu e ū ana ki te kāwana. He hoia kei te
hopuhopu kei te pupuhi i nga Maumau, ā, i ētahi noa atu. He maha nga whenua o te
Ingarihi i te
He tini nga tāngata kei te inoi kia mau te rongo ki te ao. Kua
rite ta rātou inoi mo
Rangiata
East Cape
Rīria ia au e taku whānau mo taku kupu i runga i nga whakapapa,
i te kaupapa hoki he iwi rangatira te Maori, rangatira atu i nga Pākehā o Niu
Tīreni. Ehara i te mea he whakamanamana, he whakahāwea rānei ki o tātou hoa
Pākehā, notemea he Pākehā ētahi o ōku tino hoa i te ao, i aroha ki a au, ā i
raupī i au, i au e tamariki ana, engari he whakaaro tonu i te kōrero tika. He
tokomaha hoki nga Pākehā e whakaaro ana i roto i o rātou ngākau i te mea he
rerekē te kiri o te Maori i to rātou, e tika ana te Maori kia piko atu ki a
rātou. He whakaaro tūturu no rātou ko rātou nga rangatira, ā, ko nga Maori hei
pononga mā rātou. I rongo au ki te tumuaki o nga kura e kii ana, ko te whakaako
tika i te Maori he whakaako i o rātou ringaringa, hāunga o rātou hinengaro. Kua
rongo katoa tātou ki te colour line arā ki te taiapa o te kiri. Kore rawa
aku toto Maori me aku toto rangatira e whakaae ki tēnei kōrero.
I te hui a te Rūnanga o nga Hāhi i tū ki Tikitiki i te marama o
Pepuere
Kua kii au he iwi ware te Pākehā kāhore ōna tātai pērā me nga whānau rangatira o Ingarangi.
Inā nei anō ka pānuitia i nga nupepa te whaikōrero a Dr Sutch
ki tētahi rōpū wāhine Pākehā. I kii ia ko nga Pākehā tuatahi ki te heke mai ki
Nui Tireni ehara i te momo rangatira, ko o rātou tīpuna he ware, no nga
whakatupuranga hāwini, kaimahi. I tirotirohia e ia nga ingoa o nga pāhihi i rere
mai i runga kaipuke, ā, kitea ana e ia no nga whakatupuranga hāwini rātou, no te
tātai e kiia nei he lower class. Ko te tātai o runga atu ko te middle
class i noho tonu atu. Kua mōhio noa
atu au ko nga tīpuna o nga whānau nunui o Tūranga, o
Ehara nga tāngata hokohoko i te iwi rangatira. Ko ta rātou na
mahi he whakapiki i te utu o nga mea ehara nei i a rātou i hanga. No te tau
Ko te Ingarihi he iwi hokohoko toa ' 'A nation of
shopkeepers'
Mate atu a Te Mātenga, ka mahue iho ko tōna reo ki te ao. Anei nā ana kupu, 'From my first knowledge of these people I have considered them the finest and noblest race of heathens known to the civilised world.' 'O tōku tuatahi anō ki te mōhio ki tēnei iwi ko tōku whakaaro tēnei, o nga iwi kūare kua mōhiotia e nga iwi mātau, ko rātou te iwi tino ātaahua te iwi tino rangatira atu.'
I nga rā i mōhio ai a Te Mātenga ki te iwi Maori, he iwi tino
kūare rātou, he iwi kaitangata, otirā i kitea atu e ia i roto o te kino o te
ngākau o te tangata Maori, he ngākau tino pai, tino rangatira. Ko ta Professor
Piddington anō tēnei i kite ai i muri iho o nga tau nuku atu i te 100, ā, ko ta
Rore Freyberg anō hoki i kite ai mai o te tau
Kia pēhea rawa nga whakamihi e te iwi? He iwi rangatira tāua - kia mau ki o tāua toto rangatira. Kaua e ngōki ki te Pākehā, ki te rangatira moni rānei. Kāhore te rangatira e whakahī, kei te rahi tonu rā hoki ia i ōna toto, he ware anake te iwi whakahī.
Rangiata
East Cape
He Whakaahua ātaahua i Haehaea e te Pākehā
Ka nui nga kupu whakamihi e whakapuakina ana i ēnei rā mo te noho pai o te Pākehā rāua ko te Maori. I te kaha o te whakahoahoa o nga iwi e rua, ka amuamu tētahi tangata o Ahiterēiria mo tēnei āhuatanga; ki a ia kua whakahī rawa te Maori. I te rīria tēnei Pākehā e te Pākehā anō mo ana kupu pokanoa.
He tika tonu te noho pai o te Pākehā rāua ko te Maori i ēnei rā. Ko te mea nāna rāua i paihere ko te aroha mo te urunga o te Maori ki te whawhai, me te toa o te Maori ki nga mahi tākaro arā ki te purei putupōro.
Ahakoa rā tēnei āhuatanga, e kore te ngākau e wareware ki te
āhua o te noho a te nuinga o te iwi Maori i ēnei rā. Kua riro kē te nuinga o te
whenua i te Pākehā me te nuinga hoki o te mana tangata. Rere ai taku wairua ki
te mātakitaki i o tāua iwi huhua, ā, kite iho au i nga taone nunui, i nga taone
huhua noa atu o te Pākehā, i ana pāmu ātaahua, tēnā ko te Maori me mahi nui ka
kitea e piri ana ki nga taha ngahere, ki nga tapa a tai o te moana. Kua
whakatōririki te Maori, kua raungaiti. Ka tangi rā te ngākau me Oriwa Korimete i
tangi rā ki tōna iwi i ngaro notemea,
Kotahi anō ariki kei te pupuri i te whenua katoa.'
E eke ana mo te Maori nga kupu a Korimete notemea kotahi anō ringa Pākehā kei te pupuri i te whenua katoa, ā, ko o tāua toenga whenua kei te whātorotia mai e taua ringa kaha, e taua ringa roa, e taua ringa mau.
He aroha nga kōrero mo te takiwā o Waipā me ōna iwi. Ko te whenua kei te toitū tonu, ko te Maori ia kua kore. Kaua e tirohia hētia mai ēnei kōrero, he puputanga ake no te aroha o te ngākau i hamumu ai te reo, ā, ko te āhua o Waipā ko te āhua anō tēnā o ētahi atu takiwā Maori.
Ko nga kōrero nei, he mea tango mai no te pukapuka a Hemi
Kāwana (
Morgan). Ko tāna, ehara i te mea ko te kauwhau anake i te
Rongopai engari ko te whakaako anō i a Ngāti Ruru, i a Ngāti Maniapoto ki te
ahuwhenua. Me i kore nga mahi pai a Te Mokena i tukitukia e te whawhai i te tau
'Ko ta Te Ahiwera i whakaako ai ko te taha wairua anake, otiia
ko ta Te Mokena, i whānui tana titiro mo te āhua o tana mahi. I whakaakona e ia
te Maori ki te ngaki i te whenua; i tiria e ia he rākau hua; i whakaakona te iwi
ki te whakatupu i te witi, ā, ki te huri i te witi hei parāoa ki a rātou mira
wai. Na runga i ana tohutohu i tana tauwira, ka aro nui nga iwi Maori o Te
Awamutu, o Rangiaowhia, o Kihikihi, o Orākau, ki te ahuwhenua, ki te rui i te
witi, ki te whakatupu rākau. I mua atu o te whawhai ki
Ko tētahi mahi nui a Te Mokena he rui i te whenua ki te karaihe, ki te koroa. Ko tana kuri tana hoa rui. I herea he pūtea ki te kakī o te kuri, ā, na kuri i whakangahorohoro nga purapura. I haere te rongo o te karaihe a Te Mokena ki te whenua katoa, i huaina ai ko 'te karaihe mihinare.'
I tuhituhi e Te Mokena ēnei kōrero. Nui atu te kaha o te
whakatupu witi ki
parāoa a nga Maori o Waipā ki Hana Paraniko (Amerika) ki Merepana hoki.
I te tau
'Pēnā tonu me te mapi te takoto o nga whenua mōmona o Rangiaowhia, o ōtawhao; i oti katoa te mahi. Kotahi tekau nga roto ririki i taua e au i te raorao. E toru nga tihi whare karakia i kōkiri ake i roto o nga pātītī, o nga āporo. I whakamīharo au i taku kitenga i tēnei āhuatanga i te tuawhenua noa atu o Niu Tireni.'
Ko te āhua tēnei o Waipā i nga rā o Te Mokena i mua atu o te
whawhai. Kāhore au i te hiahia kia nui rawa aku kupu mo te whawhai. I uru a
Ngāti Maniapoto ki te whawhai i Taranaki, ā, he nui o ēnei iwi i mate. I te mea
kei te ohooho tonu te kiri o te tangata, ka puta he raruraru i waenganui i te
Kāwanatanga me
Na tēnei whawhai ka momotu kē nga iwi o
Kaore pea he tamaiti o
memeha. Inā na te tangi māna;
Sweet Waipā! Parent of the blissful hourThy glades forlorn confess the tyrant power Here as I take my solitary rounds Amidst thy tangling walks and ruined grounds And many a year elapsed return to view Where once the cottage stood the hawthorn grewRemembrance wakes with all her busy train Swells at my breast and turns the past to pain''Waipā ātaahua! Matua o te hari nui Ma ōu waerenga takoto noa e whakaatu te mana o te ringa kaha Inā rā au e tirotiro noa nei, he mea mahue I nga ara ururua, i nga māra kua tukia A, he maha tau, ka hoki mai nei Kia kite i te papa o te whare, me nga rākau Oho ana te ngākau, powhiwhi noa Hotu ana te manawa, mamae ana Inā hoki whakamuri te mahara.'
Na
Rangiata
East Cape
He whakamārama tuatahi: Ferdinand von Hockstetter: He
tangata mātau no Ahitiria, he mārama i tōna ingoa hoki, he nui te toto Tiamani i
a ia. He minita tōna matua, ā, i ako hoki ia hei minita. I whiwhi ia ki te tohu
Doctor of Philosophy. No muri mai, ka ako i te āhua o te hanga o te whenua arā i
te geology. No te tau
tangata. Ko tētahi tangata rongonui anō o Ahitiria i tae mai ki
Niu Tireni nei hūrapa ai ko Diffenbach. Tokotoru ēnei tāngata he toto Tiamani
katoa, ā, ahakoa he hūrapa whenua ta rātou mahi, kore rawa i whāwhā ki nga
whenua o te Maori i te wā e wātea ana te whenua. Rerekē te Ingarihi kāhore i aro
ake ki nga mahi mātauranga, ko to rātou tino hiahia he apo whenua. Na te
Ingarihi i muru a Waipā me te nui o te whenua.
He whakamārama tuarua: Kaore ēnei kōrero i uru atu ki
nga nupepa Maori. Na Reweti tonu i tuhi.—Nga Etita
He Kupu Tāpiri
Kua tuhituhia noatia atu e au ēnei kōrero, na konei me apiti
atu ēnei. I whakaae te Kāwanatanga he hē te murunga i nga whenua o
Ki a Te Kani a Takirau, Te Houkāmau, me Tuta Nihoniho.
Ki ērā atu rangatira o Ngāti Porou me Rongowhakaata, me nga
rangatira o nga iwi katoa, nga iwi me nga rangatira tēnā koutou. He nui noa atu
taku aroha i runga i taku titiro iho ki nga iwi Maori o tēnei motu, no reira ka
pupuke noa ake te aroha i roto i a au mo koutou e mate rā i te huka, i te ua i
runga o
E hoa mā kaore au i kite painga o tēnei hui nui, hāunga ia nga
mihimihi a te tamaiti, he hanga noa iho ēnei mihimihi. Tētahi kupu nui me i puta
i taua tamaiti( te Tiuka) he hanga noa iho ēnā mihimihi. Tētahi kupu nui me i
puta i taua tamaiti kia waiho nga toenga
I rongo ahau ka haere nga iwi Maori o Niu Tireni ki
Ingarangi.
Kāti tēnei kua whai kupu ahau ki a
I rongo anō ahau kai te hiahia nga iwi Maori ki te hanga whare
whakairo, ka tuku ai ki Ingarangi hei tohu aroha mau mo te whakakīngitanga o
Eruera VII. Ko tēnei e whā nga whare whakairo kai au ake, e rua kai runga e tū
ana, e rua kai raro e takoto ana, ā, kaore i whakaaetia e au te reo o
Na to koutou hoa
Te Pīpīwharauroa nama 42, Hune 22,
[103]He tino reo tēnei no nga rangatira Maori te pupuri i o tāua toenga whenua. Ki te kore whenua te Maori kaore ōna painga i te ao. O nga 66,000,000 eka whenua o Niu Tireni iti iho i te 4,000,000 kei te Maori. Kei te piki te tokomaha o te Maori kua nuku atu i te 100,000. Kei hea he kāinga hei nohoanga?
[104]Kaore he iwi i haere ki Ingarangi i runga i tēnei take, arā i rite ki tā Te Pokiha whakaaro, he whakaaro tika.
[105]Nui atu nga taonga a te Maori kei te Pākehā e putu ana.
[106]Pokiha Taranui. Ko Ngāti Pikiao te hapū o tēnei kaumātua. Ko
te Pokiha tētahi o nga rangatira nunui o
I pānuitia e nga nūpepa Pākehā nga kōrero whakarihariha a nga
kaiwhakaako kura Maori o te Tairāwhiti i te tau
Ko te kōrero tuarua a nga kaiwhakaako mo te nui o nga tamariki pōriro a te Maori. I tuhituhi ētahi Maori ki te nūpepa, ko ta rātou kōrero i kore ai e kitea nga tamariki pōriro a te Pākehā patua ai e nga wāhine a rātou tamariki pōriro. I te rīpoata a te Komihana i kitea e 4000 nga wāhine Pākehā i patu i a rātou tamariki i te tau kotahi. Kaore te Maori e whakahāwea i nga tamariki pōriro pērā me te Pākehā. He tikanga hou ki te Maori te mārena Pākehā ko ta rātou na tikanga tawhito whakariterite ai. I puta te pānui 10,000 nga tamariki a nga wāhine Pākehā o Ingarangi, na nga hoia mangumangu o Amerika. Kaore he take e whakamanamana ai te Pākehā.
I te marama o Aperira,
I tuhituhi anō hoki au, he mea kino rawa ki te Maori te moe whanaunga. Ko te tino take i kino ai a Blackwood Moore ki nga Maori he tarahae mo te kaha o te tautoko a te iwi Maori i te Kāwanatanga Reipa.
I te rīpoata a Taare Peneti mo nga herehere i kii ia ko nga
Maori hara kino i te herehere, he Maori kāhore i tae ki te kura. I tuhituhia anō
e ia te nui o te hara o ia iwi, o ia iwi. Inā na te rārangi o nga iwi;
kāhore e tika nga kaiwhakaako Pākehā o nga kura Maori, kia kōrero kino mo te iwi Maori, ko to rātou oranga hoki i ahu mai i nga kura Maori. Kia wātea rātou i te hē, he tauwira hoki rātou ki nga tamariki Maori e whakaakona ana e rātou notemea kaha kē atu ta te tauwira whakaako i ta te māngai.
Kei te mōhio nga tāngata o Te Araroa ki te haurangi o te wāhine
a te tumuaki o te kura. I tētahi kanikani, ka hinga taua wāhine. Ko tērā tau anō
(
Kaua nga komiti e wehi ki te tute i nga kaiwhakaako haurangi. No te iwi nga kura, na rātou nga tamariki. E whai mana rātou ki nga mea katoa e pā ana ki a rātou tamariki. Ko wai te tangata he aruaru i a rātou?
Rangiata
East Cape
He wāhine Reo kore
E hoa, tēnā koe. He kupu ruarua nei hei whakawaha ake ki runga i ta tātou Manu.
No te 10 o nga rā ka hori nei, i moe ai a Hana
Peneti
Takoto mai, e Hana! I roto te puhirere, ka tokia
To kiri; e te anu mātao, e nga hau
Whakahoki; no roto no Ohinemutu, titiro to
Kanohi; nga marae ka takoto, he whakamā
Runga atu; kei o iwi, ki konei
E te Koea; mapu no ai ki te ata o te tau taku kuru
Pounamu;
tēnā ka makere, hinganga
Taniwha; no nga puke tū noa i te muri, e Pare
I Tawhiti; tēnei to pōtiki, mihi mai
I kona; koe ma te tuku kino, te tau e e i.
E whae, kai kino! i te maru awatea, te hoki
Te mahara; te moenga i te tāne; ma to
Whānau koe e mihi atu, haere rā
E Hana! i te ara kai kino, i te ara
kōrero; i te ara kōhimu, o te tini e e i.
Kātahi anō tētahi o nga wāhine i tino pā ai te mamae ki te
ngākau o te tangata, haere rua ana o te Maori me te Pākehā, tawhio noa nga Motu
e rua nei. Te tino patunga anō ia kei tōna koroheke, kei ōna mātua, kei ōna
whanaunga, me tana rōpū taitamariki. Koea i mahi tahi nei rātou i runga o
I te 12 o nga rā, i te 2.30 i te ahiahi, ka tukua atu tōna
tinana ki te kōpū o te whenua. I nehua ia ki waho tonu mai o te kūwaha o te
whare karakia i Ohinemutu. Ko nga minita ēnei na rātou i tuku atu, Revs.
Tisdall, Haumia me Ratema, ko Te Wheoro he reimana. Ka tata te haora o te nehu,
ka whakaeke te tangata ki runga ki tōna marae ki te Papa-i-Ouru.
Heoi nei e Manu o kupu hei roha atu māu ki nga marae o katoa. Kia ora
Heoi anō
Te Pīpīwharauroa nama 138, Hepetema
He whakamārama: 'He Hingahinga Taniwha' te ingoa ake o
tēnei kōrero a Mokena i roto o Te Pīpīwhauroa.—Nga Etita
[107]Hana Peneti: Hoa wāhine tuatahi o te Pihopa o Aotearoa. Ko Huta rāua ko Pare Pāka ōna mātua, no Te Atiawa, Taranaki, engari i noho rāua ki Motueka. He tangata tuhituhi a Huta ki a tātou pepa Maori.
[108]Papa-i-Ouru: Ko te marae tēnei o Ngāti Whakaue arā o
Ki a Poihipi Kohere.
E te hoa, tēnā koe me tou whare katoa.
Tēnei mātou nga mōrehu o te Ope Maori kua puta mai i roto o te
mura o te ahi. Kaore e taea e te pepa, e te kupu rānei te whakaputa te ngākau
mamae me te pouri mo nga tamariki o te iwi Maori kua tuku nei i o rātou tinana
ki te mate i runga i te whakaaro mo te painga ki te Kīngi, ki te ao, me te iwi.
Tēnei rā nga uri rangatira o te iwi Maori o nga moutere e rua, o Aotearoa me Te
Waipounamu, te takoto atu nei i runga i nga puke i roto hoki i nga raorao o
Paranihi. He hanga whakaaroha ki roto ki te ngākau Maori. Ka hoki kē atu te
ngākau tangi ki nga mātua me te iwi i te kāinga na. Heoi anō te mea nāna i ora
ai te ngākau na a koutou reta e tuhi mai nei, e mea nei he mate hōnore te mate
ki te pakanga. Kore rawa, he tamaiti i mate wheke engari i mate ururoa
katoa
E Poi, tēnā pea koe, arā, koutou kua kite iho i to kōrua teina
ko Te Reweti, arā a Henare kua haere i roto i te rōpū o te hunga i tuku i a
rātou kia mate mo te Kīngi me te Emepaea. Nui atu te pouri me te tangi o te
ngākau mōna. I hinga tonu a Henare i waenganui i ōna tamariki. Tokoono nga
tamariki. Tokoono nga tamariki i hemo tonu atu i te taunga mai o nga matā repo,
ā, ko Henare me ētahi atu hoki i taotū, tekau mā rima. I te 14 o nga rā o
Hepetema,
nga matā a te hoariri ki kō tata tonu atu. Kore rawa ia i wehi
i aha rānei engari ka tū ia i waenganui i a rātou me tōna karanga ki ōna
tamariki kia tere te nuku, ka nuku a mua o tana paratūnu,
Ka mea atu a Te Rangihiroa, 'Kei te pai. Ka pērātia e au.'
Ka titiro ake ia ki a māua tahi ko Te Rangihiroa, ka mea mai anō ia, 'Kaore āku māharahara notemea kei te mōhio au kei konei tonu kōrua hei tiaki i a tātou tamariki, me tana kii ake anō kei te pai ia, kauā e māharahara atu ki a ia. Kore rawa mātou i mōhio tērā ia e aituā. I waenganui pō ka nehua nga mea i mate, ka haere anō au kia kite i a ia, pai rawa atu tōna āhua. I taua wā ka tae mai te waka hei hari i a ia, ka rūrū māua, ka mea mai anō ia, 'E noho rā i a tātou tamariki.'
E Poi, kaore mātou i kite i te moenga o nga kanohi o Henare. I rongo noa iho mātou ki nga nūpepa kua moe ia. Kāti i roa ai taku tuhi atu he wawata noa me kore e hē nga nūpepa. I te mea ka tae mai nga tino whakaatu kua moe ia te hoa tino kaingākau ka tuhi atu nei, he tangi atu ki a koutou.
He tangata a Henare i paingia e te iti, e te rahi, e te paraiweti, e te tianara. Kua tae kei tōna wāhi i te pō. Ka nui te ora o Tāwhai, engari kei roto o tōna ngākau e pouri ana, e mamae ana mo tōna tuakana. Nui atu tōna kaha ki te pēhi i tōna pouri engari ko au kei te mōhio atu, nui atu tōna pouri.
Kei te pai a Pekama rātou ko tōna wīwī, he tamaiti pai, hūmārie, e paingia ana hoki ia e ōna tamariki. Kei te pai mātou. Ma te Atua koutou katoa e manaaki,
Na to hoa pono
Na Henare Te Wainohu
Te Pae o te Pakanga
Oketopa 26,
He whakamārama tuatahi: I whānau a Henare Wepiha Te
Wainohu ki Mohaka, ko tōna ingoa hapū ko Ngāti Pāhauwera. Ka 15 ōna tau kā tae
ia ki Te Aute i te tau
He whakamārama tuarua: Na Reweti ēnei kōrero i
whakawhāiti mai, engari na māua ake te ingoa.—Nga Etita
[109]He tino whakatauki tēnei na te Maori. Ko te wheke he ngārara mate noa, ko te ururoa arā ko te mango he toa ki te riri.
[110]Paratūnu: Platoon.
[111]Te Rangihiroa: Sir Peter H. Buck.
[112]Pekama Kaa: I mate ki te whawhai i a ia e whakaora ana i nga taotū. I tū kāpene ia.
Te Mātāmua o nga Minita Maori
Ko Rota Waitoa
Kaore anō he Maori kia whakaaetia i taua wā e Pihopa Herewini
kia whakapāngia hei minita mo te Hāhi. No te wā tonu i a Rota, kātahi
anō ka whakaae te Pihopa, kua rite te wā e tika ai kia whakatūria tētahi Maori hei minita. Na Te Herewini tonu a Rota i whakaako, ā, nāna i tuku atu i muri iho ki a Te Kihirini (Rev J. S. Kissling).
Ko nga tāngata nāna i whakamātautau a
Te mutunga o te whakapā i a ia ka whakahokia mai a
No te 4 o nga rā o Maehe
Ko ōna tau whakamutunga i ūhia e te kapua pouri, arā i runga i nga raruraru i pā ki te iwi Maori, i nga whakahaere a te Hauhau. Otirā i mahi pono tonu a Rota i tana mahi minita, ā, tae noa ki te mutunga.
Ko ētahi wāhi o tōna pāriha, me haere i runga hoiho ka tae ia.
No tētahi haerenga ōna, ka hinga tana hoiho, ka marū tōna tinana. Ka rongo a
Pihopa Herewini ka karangatia mai a Rota kia haere atu ki ākarana me tōna hoa,
me ta rāua whānau. Te taenga atu ka kitea te taumaha o tōna mate. Ahakoa te kaha
o te tiaki i a ia, kaore rawa tōna mate i taea, ā, no te Rātapu te 22 o nga rā o
Hūrae
'The Rev.
Died
Te Mātāmua o nga Minita Maori'
Na Pihopa W J Simkin
Atirikona, ā, ināianei Pihopa o ākarana
Te Toa Takitini nama 59, Hūrae
He Kupu Tāpiri: He tangata pai a
[113]
[114]Pihopa Herewini: No Oketopa 17,
'I arohaina ia e te tangata mo ōna hē, ā, i tino arohaina ia mo ōna tika.'
Na Kuini Wikitoria ia i tono mai kia hoki atu ki Ingarangi hei Pihopa mo Wakefield.
E Koro he whakamihi rā mōu e rere haere nei i te motu; i te
hauauru, i te tonga, i te rāwhiti, me te tai tokerau, puta rawa mai ki te riu o
te awa o
I te wā e ora ana a
Ko nga mihi katoa, ko nga poroporoaki mōna i whakahekea e ana
iwi ki te marae o aituā, i a ia e takoto ana, na tātou katoa. Kāti rā e tika ana
tēnei tangi kia tangihia mōna. Koia tēnei:
A Tainui na, Te Arawa, Mataatua, Kurahaupo,
Haere, haere, haere rā, e te hoa!
Na T T Rawhiti
Te Toa Takitini nama 48, Hūrae
[115] [116]Te Tumu i Hawaiki: Mehemea kei te tū tonu nga tumu o nga waka
ehara i te tōtara, kaore hoki he tōtara o Hawaiki. [117]T. T. Rawhiti: I mea a 'No Waikato, ko tētahi o nga tangata mārama o te rohe o te
kīngitanga. He tangata hohoro ki te kite i te mea mārama, he hinengaro ki te
pupuri i te kupu, he tangata ngāwari ngahau. I tipu noa tōna mātauranga, kaore i
ahu mai i te kura. Ko ia te hekeretari a Tawhiao, ā, i muri mai a Mahuta.'
'Ko Te Kani a Takirau he tangata tū rangatira, he tangata roa,
he kiritea, he ātaahua. He urukehu ōna makawe, he mingimingi. Kāhore he tohu o
te rangatira i ngaro atu i a ia. I te mea he tangata tino rangatira ia ko tōna
iwi he tangata tapu. E whakarongo ana rātou ki āna kupu katoa, ki te tuhi noa
rānei a tōna ringa. I noho ia ko ia anake, kāhore i whakapiri ki nga tāngata
noa. Tokorua, tokotoru rānei nga tāngata e tata atu ana ki a ia, he rangatira
anō ko ēnei ōna kaitiaki. Ki te haere ia, ka aru he ope i a ia hei tiaki i a ia.
He tino hoa a Te Kani a Takirau no te Pākehā; i whakanuia e ia te Pākehā, kaore hoki āna whiriwhiri i te Pākehā. Na tēnei tū ōna ka pīrangi ia ki nga hē o te Pākehā, ka reka ki a ia te waipiro, ā, na te waipiro hoki i hohoro ai tōna mate. Ahakoa he tino hoa ia no nga mihinare, i manaaki, i tiaki i a rātou, otirā kore rawa ia i tahuri ki te whakapono, i haere rānei ki te karakia.
Ko Mokena Kohere i rerekē tōna tū. Kaore pea ōna
whakapapa
I kata a Mokena ki te kōrero a taua Pākehā, i kii hoki ia he
pono taua kōrero. I tino pau nga whakaaro o Te Taka (Stack he mihinare i noho ki
Rangitukia) ki a
Hohepa Peka
Te Pīpīwharauroa nama 53, Hune
He whakamārama: He mea tango mai no nga kōrero a J. G.
Baker, (Te Peka) he tamaiti na tētahi o nga mihinare tuatahi i noho ki Te
Tairāwhiti. I noho tōna pāpā ki Uawa i te tau
I mea a Te Peka, 'I mua atu o te mutunga o āku kōrero e hiahia
ana ahau ki te whakapuaki i ētahi kupu ruarua nei mo ētahi rangatira tokorua kua
whakaahuatia ake e au nga ingoa notemea kei runga noa ake rāua i ērā atu, ā, i
te nui whakaharahara o o rāua mana, he ture a rāua kupu ki o rāua iwi, puta noa
te whenua
katoa.'
[118]Kaore tēnei kōrero i tika. Kotahi tonu te take mai o Te
Kani-a-Takirau, o Te Houkamau, o Te Potaeaute me
Ko Tahupotiki tētahi o tāua o te Maori tino tohunga ki te
kōrero, i te tau o te reo, i te āta whakatakoto o te kupu. Ko Charles Haddon
tōna matua ko Te Paia tōna whaea. Ko Ngāti Ruanui ko Nga Rauru ōna iwi. Na Tohu
Kākahi ia i whakatupu i tōna tamarikitanga. I tū ia hei minita mo te Hāhi
Weteriana. Ko tana tino kauwhau kia kauā te waipiro e whakaaetia kia uru ki te
rohe pōtae, ā, kia whakakorea atu hoki i te iwi Maori. E 35 nga tau i haerērea
ai e ia nga marae huhua o te motu. Ko Hūhana Haerehau tōna hoa wāhine; he tama
nāna a Oriwa, he tangata tohunga ki te tuhituhi whakaahua, ko ia te kai
whakahaere o te Rōpū Maori Reipa mo ētahi tau. I rite ia ki tōna koroua he pai
ki te kōrero i te Reo Maori i te Reo Ingarihi. No te tau
Rangiata
East Cape
He whakamārama: Ko tētahi wāhi noaiho tēnei o nga kupu i
tuhia e Reweti mo Rapata Tahupotiki Haddon. Arā atu te roanga o ēnei kōrero kei
Te Toa Takitini nama 44, Maehe
1 He Utu no Taku Hereni Tuta Nihoniho 93
2 Te Inoi a Tuta Nihoniho Tuta Nihoniho 94
3 Te āmine a Ngāti Porou
4 E Whakaae ana Mai (Te Hekawa) Tipiwhenua 96
5 I Kīnakitia te Karakia ki te Tākaro
6 I Takahia nga Ture o te Putupōro
7 Te Whakawhetai a Himiona
8 Te Whakawhetai a Tepene
9 Te Ika a Puputa
10 Ko te Hēra te Pākehā
11 Tōku Tekiona i te Rangi
12 Te Whakatauki a Hare Mauhata Ihaia Hutana 100
13 He Kupu Tāpiri
14 Reweti Tuhorouta Kohere Wiremu Kaa 108
Kei te maumahara tonu nga kaumātua o Ngāti Porou ki tētahi tangata ko Hori Mātāmua tōna ingoa. He tangata rerekē noa atu. E kiia ana ki te tahu i tana paipa, ka hahae i te māti, ka tahu, ka kā, ka pupuhi i te māti, ka kii;
'He utu tēnei no tāku', mutu rawa tana kōrero, ka pūhia e ia te māti, ka takoto ki raro, ka puhipuhi, ka rere te pawa, ka moe nga kanohi, ka reka te paipa.
Ko ēnei momo tāngata me noho ko ia anake i tōna kāinga, i runga rānei i tētahi moutere iti, kei whātoro te ringa ki te kai a tētahi. He kamakama hoki te tangata matapiko ki te whātoro ki te kai a te tangata. I tangihia anō pea a Hori Mātāmua i tōna matenga?
Na Tuta Nihoniho
Te Pīpīwharauroa.
Na Tuta Nihoniho
He whakamārama: Kaore i kitea e māua ēnei kōrero i roto
o Te Pīpīwharauroa, i Te Toa Takitini rānei.—Nga Etita
[119]Tō mātou matua: Na ēnei kupu, tērā pea ētahi tāngata e kī ko te kaupapa o te inoi a Tuta Nihoniho ko te inoi a te Ariki, arā ka eke ki te kupu a te Pākehā he parody. Kaore te Maori e mōhio ki te parody engari te whakawhitiwhiti i nga kupu. He tika tonu te inoi a Tuta, ko te mate nui hoki tēnei o te Maori, ā, ko tō Tuta mate anō hoki, he hoko whenua. He tangata whai whakaaro a Tuta, ā kāhore ia e mōhio ki te nukarau, ki te tinihanga, i haere tangi atu tana wairua ki te pō. I whaoria te ingoa o Tuta ki tēnei wāhi no te mea he kōrero e kataina e te tangata.
[120]Tuaiho: Aro o mua iho, he ingoa mo Ihowa. Ko te kanganga a te Atua i te whenua kei a Kenehi III, 17-19.
Ka tae rā a Te Wiremu Parata ki roto o Waiapu arā ki
Whakawhitirā, ka mātakitaki ki te āhua o te whenua, o te tangata, ka kī na ia,
'he whenua mōmona tēnei, ā, he iwi tēnei e tika ana kia tukuna mai he
Kua kite ake rā e au he whenua whakarihariha to Ngāti Porou, na
te kanohi Pākehā kē i kitea ai he whenua pai. Inā koa i kitea nei e nga kanohi o
Wiremu Parata i te tau
Ka tae mai rā nga rangatira o Ngāti Porou, i kawhakina e te
kaipuke patu tōhora ki Pewhairangi
Ka kī a Ngāti Porou, 'āmine.'
'I haere mai au i Te Kerikeri.'
Ka kī anō a Ngāti Porou, 'āmine.'
'I kite au i a Te Wiremu Karuwhā.'
Kātahi ka kūmea te āmine inā hoki e whā nga karu o tēnei; 'ā
. . . ā . . . mī . . . nē . . . '
Na
He whakamārama: Me tango mai ēnei kōrero mo Ngāti Porou
i Te Toa Takitini nama 108, Hepetema
[121]Karuwhā. Ko Atirikona Henare Wiremu, i kiia ai ia ko Te Karuwhā na ōna mōwhiti. Ko tēnei tētahi o nga tino mihinare o te Hāhi, ā, e kī ana a Lindsay Buick ko tētahi o nga tāngata nunui o Niu Tīreni. I te whawhai a Hōne Heke rāua ko Kāwiti ki te Kāwanatanga na nga whakaaro a Te Karuwhā i whawhai rangatira ai nga Maori. I tahuri ai a Ruapekapeka no te mea i te karakia kē nga Maori i te Rātapu ka kōkiritia e nga Pākehā. I whawhai ki te Niu Tireni Kamupene mo te tango a taua Kamupene i nga whenua Maori. Nāna i hanga ai te Tiriti o Waitangi i kore ai hoki e murua nga whenua o Ngāpuhi mo te raupatu. I whakahēngia ia e Kāwana Kerei mo tana hoko whenua hei kāinga mo āna tamariki. I whakapae anō te Kāwana i whakahoa a Te Karuwhā ki a Hōne Heke rāua ko Kāwiti. Ki te kī a Lindsay Buick he hē te whakapae a te Kāwana. He āpiha manuao a Te Karuwhā i mua atu i tōna tūnga hei mihinare.
[122]Parata: Ko Wiremu Wiremu Parata arā taina o Te Karuwhā. Ko ia te Pihopa tuatahi o Waiapu. Nāna te whakamaoritanga o te Kawenata Hou.
[123]Pewhairangi: He ingoa Pākehā tēnei ko Bay of Islands arā
Whanga-moutere. Ko Taumarere pea te ingoa tika. He whakatauki na Ngāpuhi, 'Ka
totō te puna i
[124]Taumatākura: Piripi Taumatākura. I riro herehere i a Ngāpuhi. Nāna i kauwhau tuatahi te Rongopai ki a Ngāti Porou.
[125]Ko Paihia me te Kerikeri nga kāinga i noho ai nga mihinare ki Pewhairangi.
He kāinga rongonui tonu a Te Hekawa i nga tau ka huri. I tētahi tau ka hinga te taewa he parareka ki a Ngāti Porou, he rīwai ki ētahi atu iwi; ka whārōna noa i waho, ka whitingia e te rā, ka mauri. Ko te ingoa o te taewa nei he tohua - mangō.
I te tūnga mai o tētahi kaipuke patu tohorā ka eke ētahi Maori ki tō rātou poti ka hoe ki te kaipuke ki te hoko i a rātou taewa. Kei te moana to rātou poti ka mānu mai hoki to te kaipuke poti, ka tika mai ki uta. Ka whakatata nga poti ka uiui nga Maori rā ko wai to rātou mea mōhio ki te reo Pākehā; whakaritea ana ko Te Kooti Whakaahu hei māngai mo rātou, ko ia hoki o rātou kua mahi hēramana i runga o te kaipuke. Ka tata mai te poti o nga Pākehā, ka tū a Te Kooti, ka karanga atu 'Hā-rō, Pākehā, īu meiki tīwhi te poti (You thieve the boat)'
Ka whakahokia mai e te Pākehā, 'No mātou anō tēnei poti.'
Ka
karanga atu anō a Te Kooti, 'Ieti, īu meiki tīwhi te poti; pereti taewa,
purapura manauri, tohua mangō, Te Hekawa (Yes, you make thieve the boat; plenty
potatoes, sunburnt seed potatoes, the tohua-mangō at Te Hekawa.)'
Ko te whakahoki mai a te Pākehā he pupū kanga, mo te kīanga atu he mea tāhae na rātou te poti. Ka mutu te kangakanga a nga Pākehā, ka āta whakarongo mārire nga Maori, ka tatari ki te whakamaoritanga a Te Kooti. 'E Kō, pēhea te kōrero mai a nga Pākehā rā?'
Ka ki a Te Kooti, 'E, e whakaae ana mai ka hokona e rātou a tātou parareka.'
Na Tipiwhenua
Te Pīpīwharauroa nama 85, Aperire
He whakamārama tuatahi: E tata ana a Te Hekawa ki Te
Araroa, kei te rāwhiti.
He whakamārama tuarua: Ko te ingoa ake o tēnei kōrero i
roto o Te Pīpīwharauroa ko 'Te Hekawa' Nga Etita
E kawea ana e te Maori tōna whakapono ki nga mea kāhore nei e tika. Inā koa ēnei kōrero. I tauwhāinga nga hapū arā nga karapu putupōro o Ngāti Porou mo te kapu a Keni Wiremu. Ko nga karapu whakamutunga ki te purei, ko Uawa rāua ko Matakaoa. I tū te whawhai ki Ruatoria, ā, he nui te tangata i whakamine mai. I nga rongo toa o tētahi tangata, ka hopī nga ngākau o tētahi taha, ko nga kaumātua i tino wehi. I tētahi tīma anō i te whare, i te mea kua mau nga kākahu mo te riri, ka tono nga kaumātua kia karakia rātou. Heoi anō ka tūturi katoa me tētahi o nga kamātua ki te inoi. Mutu rawa te inoi ka haere ki te papa tākaro. Kāhore pea tētahi taha i inoi inā i hinga ai. Ka pēhea rā he mea i inoi nga taha e rua?
Rangiata
East Cape
Ka mutu rā te whawhai a Te Tairāwhiti ki te Taitokerau mo te
kapu a te Piriniha o Weiri, ka huihui nga taha e rua ki te
'E hoa, e te Taitokerau, me i mōhio au ko te Atua tētahi o
koutou kua tangi taku whio no te mea, e mea ana nga ture o te putupōro kia
15 anō nga tāngata o tētahi taha, o tētahi, inā i a au ka rongo atu 16 kē i te tīma o te Taitokerau, ko te Atua te tekau mā ono. E takahi ana tēnei i te ture o te putupōro.'
Rangiata
East Cape
Ka riro rā te kapu o te tauwhāinga putupōro i tētahi hapū, he nui te hari i hari ai rātou. I takoto he hākari, i huihui ai te iwi nui, he Rātapu te rā. I whakatūria te kapu ki waenganui o te tēpu, i waenganui hoki o te iwi. Ka mutu nga kōrero ka tukua te kapu ki tō rātou rangatira, he matapō. Ka tū te kaumātua ki runga, ka pupuri ōna ringaringa e rua ki te taonga rā, mau rawa, kātahi ia ka whakawhetai: 'Kātahi e te Ariki, ka tukua tāu pononga kia haere i runga i te rangimārie. Ka kite nei hoki ōku kanohi i tāu whakaoranga.'
Rangiata
East Cape
I te tapahi mānuka a Tepene rātou ko ētahi taitamariki, ā, ko ā
rātou kai he mea huihui engari i te tere o Tepene ki te kai, kaore ōna hoa e
whiwhi tika i a rātou kai. Ko Tepene, ko te kaumātua ki te whakawhetai i a rātou
kai. Ka puta te whakaaro o nga tamariki nei heoi anō te huarahi e whiwhi ai
rātou i te mīti, hei te wā e karakia ana a Tepene i a rātou kai, ka tango rātou
he mīti ma rātou ki o rātou ringaringa pupuri ai. He kainga na ka pērā ōna hoa
tamariki, he kainga na ka pērā. Hei te taenga ki te wā i ōmutia ai te kūhā hipi
ka tūpato a Tepene, kei riro anake i ōna hoa te kūhā hipi. Heoi anō tū ana a
Tepene ki te karakia i a rātou kai ka tangohia e ia te kūhā ki tōna ringaringa
pupuri ai me tana whakapai anō. Kei te karakia a Tepene kei
Rangiata
East Cape
E kī ana te Maori ki te mau te ika ki te puku, he tohu tēnā kei te raruraru te wāhine a te tangata nāna te aho.
E rua nga waka i mānu atu i Wharekahika ki te hī ika. Kotahi anō te taunga i tau ai na waka kāhore tētahi i matara atu i tētahi. Ka roa ka kai mai te ika ki te aho a tētahi, ka kūmea. Te ekenga ki runga e mau ana he tāmure i te matau i te aho a Puputa o tētahi o nga waka e tāwhiwhi ana ki tāna. Hohoro tonu tōna tango i te tāmure ka whakamaua te matau a Puputa ki te puku, ka tukuna atu te aho ki te moana. Rongo kau a Puputa i te tāmure e kumekume ana, ka hūtia tana aho. Te ekenga ake, aue kei te mau rā hoki te matau ki te puku, ā, ko tana wāhine kei te tutū i uta. Hohoro tonu te tango a Puputa i te ika tohu kino, kei kitea mai e ōna hoa. Ko katuarehe ia nāna rā te ika kei te mātakitaki mai, kei te kata, ko Puputa ia kei te mamae te ngākau. Kua kore rawa he painga o te hī. I uta, kei te raruraru i te mea ko tana whaerēre kei te hianga. Te ūnga o nga waka kei te awa nga wāhine e tatari ana ki te inohi i nga ika. I reira anō hoki te tūmau a Puputa, Ko te panganga atu a Puputa i te tāmure me te karanga atu anō, 'Anā tā kōrua ika, kainga!'
Ka mīharo te wāhine ka ui, 'Tā māua ika ko wai?'
Ka kī atu anō a Puputa, 'E ui ana koe? He aha i ui ai? Kei te mōhio tonu koe, na te moana i whakaatu'
I mahue i a Puputa tana wāhine, he maha nga wiki i wehe ai rāua. Heoi anō i hoki ai na te whākinga a te tangata tutū, ehara i te atua i whakamau te matau ki te puku o te tāmure, nāna kē!
Rangiata
East Cape
I te pukapuka a Wi Pere nga kōrero a nga mema Pākehā, ka puta i a ia ēnei kupu;
'Ko te hēra te Pākehā.'
I rīria a Wi e Timi Kara mōna i kohukohu i te Pāremata, i mea atu, 'E Wi, he aha koe i kohukohu ai, te kanga Maori ai koe kia kore ai nga Pākehā e mōhio, tēnā ko te, 'Ko te hēra te Pākehā', i mōhio tonu nga Pākehā rā kei te kōrero kino koe'
Ko te whakautu tēnei a Wi, 'E Timi, e kore au e moumou i nga kanga a ōku tīpuna mo te Pākehā.'
Rangiata
East Cape
I te hui a Te Kotahitanga o Te Aute i tū ki te
Rangiata
East Cape
He whakatauki na tētahi kaumātua no Te Whānau-a-Rua, Tokomaru Bay:
'Aue! Kātahi anō tōku kūaretanga, i pau ai tōku kaha kia riro
mai
Na Ihaia Hutana
Te Whānau a Ruataupare
Tokomaru Bay
He whakamārama: E ai te kōrero na Hare Mauhata, o
Tokomaru Bay tēnei 'whakatauki'.
Ko te 'pūrari paka' he kohukohu na te Pākehā. Pēnā me te kohukohu a
Wi Pere i te Pāremata, i kī ai ia:- 'Ko te hēra te Pākehā.'
He Aha te Waipiro
He take nui tēnei hei titiro ma tātou, i te mea ko mātou, ko nga tākuta, e mōhio ana ki nga hua e pā ana ki te tangata, ki te iwi hoki, i runga i te waipiro, arā, i te pia, i te waina, me ērā atu wai whakahaurangi.
Kua whakaakona nga tamariki i roto i nga kura Kāwanatanga kia kauā e pā ki ēnei inu i te mea e kiia ana he paitini. Ka ui te ngākau he aha i whakaakona ai nga tamariki, ā, he aha hoki nga hua o ēnei inu, he whakakaha, he whakangoikore rānei? E mārama ai, me titiro e tātou nga mahi a ēnei wai whakahaurangi, arā:
1 Ki nga kai i roto o te kōpū.
2 Ki te whakamahana i te tinana.
3 Ki te ārai atu i nga mate.
4 Ki te whakatipu i te tinana.
5 Ki te whakakaha i te tinana ki te mahi, i te hinengaro hoki ki te whakaaro.
6 Ki te mana o te roro ki te whakahaere i te tinana.
7 Ki te Iwi nui, ki nga hara o te tangata, ki te āhua o nga tamariki e tipu ake ana, ki nga take hoki e pā ana ki te kāinga.
Tuatahi. He aha te mea e kiia nei he Alcohol?
E kiia ana he wai, he rerekē tōna piro, he mākatikati hoki ki
te
korokoro. E kore e taea te inu ki te kore e whakananua, ka wera te korokoro me te kōpū. Na reira ka whakananua ki ētahi atu wai kore kaha; hei konei ka huaina he pia, he waina, he wehiki me ērā atu inu whakahaurangi.
He tino kaha te hiahia a te alcohol ki te inu wai. Ki te
kuhua te mīti, te hēki rānei ki roto o te parani me te alcohol ka
whakamaroketia te wai o te mīti me te hēki, ka whakamaroketia hoki. Ka pēnā anō
hoki te tinana o te tangata e inu ana i te waipiro. Ka whakamaroketia nga wāhi i
nga kikokiko o te tinana. Ko te take tēnei i kaha ai te maroke o te korokoroka
inu tonu te tangata. Ko te take anō tēnei i uaua ai te tangata ki te whakamutu.
Ka nui nga inu, ka nukuhia atu te maroke o te korokoro me te hiahia inuinu.
Te Mahinga o te Waipiro
I tangohia mai te alcohol i roto o te huka o te huarākau
me tētahi o ētahi kai whakatipu. Ka whakamāoatia te huka me tētahi, ka puta mai
ko te alcohol me te kāhi e huaina nei he Carbon Dioxide. ēnei mea e rua
he paitini. Ka maka nga wāhi e tika ana hei kai o te huarākau me ērā atu kai, ka
tohungia ko ēnei paitini e rua. I roto o te pia, e 90 wāhanga wai, e 6 wāhanga
alcohol arā paitini, e 4 wāhanga pāre. He wai te tino nuinga. I roto i te
waina, 10 tae atu ki te 20 wāhanga paitini i roto o te 100 wāhanga wai. I roto i
te parani me te wehike e 50 tae atu ki te 60 wāhanga paitini i roto i te 100
wāhanga wai.
He aha i kiia ai te alcohol he paitini?
Kaore te waipiro e uru ki nga wāhi e whakatipu ana, e
whakamahana ana, e whakakaha ana hoki i te tinana. Engari ko te mahi tuatahi a
te waipiro he patu i aua wāhi. Ko tērā hoki te mahi a te paitini. E kore e tika
kia kiia te waipiro he kai, ko te mahi hoki a te kai e kainga nei he whāngai i
nga wheua me nga kikokiko, he whāngai i te tinana me te hinengaro, ka hanga pā
tūwatawata hei tū ki nga tini mate e pā ana ki te tinana. Ki te kuhua te mīti ki
roto o te karaihe wehiki, e kore e takitaro ka mā te kara o te mīti, ka kuiki,
ka mārō. Waihoki ko tēnā anō te mahi a te waipiro inā uru ki te kōpū o te
tangataka whakamārōtia nga kai, ā, ka pērā anō a roto o te kōpū, ka kore he kaha
ki te ngongo i nga wāhi o te kai hei whāngai ai i te tinana. Ko tēnei
He kupu tohutohu ki a tātou kei 1 Koroniti 8, 13 e kī rā;
'Ki te hē tōku teina i te kai, e kore rawa ahau e kai kikokiko ake tonu atu, kei hē i a au tōku teina.'
Kia tūpato tātou ki ta tātou tauwira, kei hē tētahi tamaiti, wāhine, tangata rānei i te arunga i a tātou tikanga. Tirohia te whakatūpato a to tātou Ariki:-
'Ki te hē i tētahi o ēnei mea nohinohi e whakapono nei ki a au,
Nui kē te pai ki a ia me i whakawerewerea ki tōna kakī te kōhatu mira kaihe,
Me i pungaia ia ki te rire o te moana. 'He tangata te tangata e pēhi
ana i āna hiahia.
E puta ana he hua ātaahua, he hua kino i nga mahi, i nga whakaaro o te tangata. E kite ana o tātou hoa i a tātou me a tātou mahi, na konei kia tūpato tātou, kia kaha hoki te tohutohu kia kauā e inumia te paitini nei, te paitini e māminga nei i te tangata he kai pai, ko te wai o nga kīngi. Ki te kite tātou i te tangata e mea ana ki te rere i te pari, kaua e kī, 'Nōna anō te pōhēhē, mehemea ia e hiaiha ana kia mate, e pai ana, kei a ia tōna.'
Kaua e pēnei, engari me rere tātou ki te whakaora i a ia, ki te pupuri i a ia i tōna whakaaro pōrangi. Me pēnei anō he tikanga ma tātou ki te hunga e kai paitini ana, arā e inu waipiro ana.
Ha aha koia te take i mōmona ai te tangata inu waipiro?
Te take i pērā ai, na nga mahi a nga toto. Kei roto o te toto
nga pōkurukuru e rua nga kara, he whero tētahi, he mā tētahi. E heke ana i roto
i nga toto ki nga wāhi katoa o te tinana. Ko te mahi a nga pōkurukuru whero (red
corpuscles) he mau i te hā o te hau pai (oxygen), ā, ki te pā atu ki nga wāhi
mōmona o nga kai e kainga ana e tātou, ka puta te mahana me te kaha ki te
tinana. Pērā anō hoki nga tima me nga tereina, na te pūkakā o nga mīhini i rere
ai. Ki te kore hoki e kā te waro, i wera ai a roto o nga mīhini e kore te
tereina e rere. Ko ta te alcohol he patu i nga pōkurukuru whero o te toto, na
reira i kore ai e mahana nga wāhi mōmona ki waho o nga toto, ka piri ki te
manawa, ki te ate me nga tākihi. Ka mōmona ēnei wāhi, ka mārō hoki, ā, ka kore e
mahi tika i a rātou mahi. Ko te take tēnei i mōmona ai ētahi tāngata inu
waipiro, ā, i ngoikore ai hoki te tinana ki te ārai
i nga mate o roto me waho o te tinana.
Whakamahana ai anō rānei te waipiro i te tangata?
Kaore. Kua makariri te tinana i te korenga o nga wāhi mōmona i whakaweratia. Ka inu waipiro te tangata ka tere te panapana o te manawa, ka tere hoki te rere o nga toto ki nga wāhi katoa o te tinana. Ka mumura te kiri ka wera. E kore e roa ka makariri, muri iho kua kore e kaha ki te ārai i te mātao o waho pērā i te tangata e kore ana e inu. He nui hoki nga mea i mate rawa i te mātao.
He nui nga āhua paitini. Ko te alcohol e kiia ana he
narcotic arā, he paitini whakamoe i te tangata. Tana mahi he
whakangoikore i te tinana me nga whakaaro me te manawa anō. He nui nga tāngata i
moe i te moenga roa.
Ko te take pea tēnei i kore kaha ai te tangata inu waipiro ki te ārai atu
i nga mate?
Ki te inu waipiro te tangata ka iti te kaha o te tinana ki te ārai i nga ngārara patu i te tinana arā, germs. Te mahi a nga pōkurukuru mā (white corpuscles) i roto i te toto he patu i aua ngārara e uru nei ki roto i te tinana. E rite ana aua pōkurukuru mā ki te ope hoia e pakanga ana ki te hoa whawhai. E ora ai, e kaha ai aua hoia ki ta rātou na mahi me kai te tangata i nga kai papai me whakaea hoki i nga hau pai. Ki te inu te tangata i te alcohol ka haurangi, ka hiamoe nga hoia, ka kore e kaha ki te whawhai ki nga ngārara kikino, arā, germs. Ka kite tātou i nga mahi whakamīharo o te tinana. He mahi whakaritea ma ia wāhi, ma ia wāhi, e te Atua kaha. Otirā ma te tangata anō e whakahē i te inu paitini.
Na te alcohol i takoto hē ai nga kai i roto o te kōpū, i heke ai te kaha o te tinana. Ki te kore e tika te whāngai i nga pōkurukuru i roto o te toto, ka ngoikore te tinana, ka kahakore ki te ārai atu i nga mate. Na Sir G. Sims Woodhead ēnei kupu, he tohunga mātau ia no tētahi kāreti nui o Ingarangi arā, Cambridge University:-
'He wā anō i mea ai nga tākuta, he nui nga mate e ora mehemea i
iti te inu alcohol. Ināianei ia kua kite aua tākuta ko te mahi nui a te
waipiro he whakangoikore i te tinana o te tūroro.'
He whakamārama: I tuhia te wāhanga tuatahi o ēnei kōrero
i Te Toa Takitini nama 52, Noema
Te roanga tēnei o nga kōrero e whai ake nei . . .
Ahakoa iti te inu a te tangata ka kore tonu tōna tinana e kaha ki te ārai atu i nga mate. Kua kitea hoki ināianei o nga whenua ki te takiwā ki Iuropi, he nui nga tāngata e inu ana i te waipiro e pāngia ana e te piwa numonia, a e 52 i roto i te 100 i mate rawa. Ko nga tāngata e kore ana e inuinu 18 anō o roto o te 100 i mate.
He nui anō nga tāngata haurangi puta atu ki a rātou tamariki e
pāngia ana e te mate kohi. No te tau
Inā inihua te tangata i tōna tinana, ko te tangata e kore ana e inu ka iti tana utu i tōna inihua, i te mea e mōhiotia ana e kaha tōna tinana ki te tute i te mate.
He aha te take i kiia ai ka pāngia nga tamariki a te tangata haurangi e te
mate kohi?
Ki te ngoikore nga tinana o nga mātua ka pērā anō nga tamariki.
Kua kitea ināianei mehemea ka whāngaia te ngeru, te kuri, te makimaki rānei ki
te alcohol, ka pāngia nga kūao e te mate, ka kore e kaha te tipu, ka
pohe, ka ngoikore te tinana. Ko nga kararehe e kore ana e whakainumia ki te
alcohol ka pai te tipu o nga uri, ka pakari hoki te tinana. Ka pērā anō
hoki a te tangata tamariki. He nui nga tamariki a nga tāngata haurangi, e tere
ana te pāngia e te mate kohi, e te piwa, e te pararutiki, e pohe ana nga kanohi,
e rorirori ana hoki nga whakaaro, arā ko nga hara o nga mātua ka tuku iho ki nga
tamariki a te toru, te whā rānō o nga whakatupuranga, he mea tika kia kauā e pā
atu nga tamariki ki te waipiro.
Te mahi tuatahi a te waipiro he whakangoikore i nga
whakaaro
Ko nga roro te parekura tuatahi a te waipiro. Ka tere te panapana a te manawa ka tere anō hoki te rere a nga toto ki te roro, ka pōhēhē i konei nga whakaaro he kai pai te waipiro. Ka tere tonu te ngoikore o te roro i te paitini waipiro i roto i nga toto. Muri iho ka kore he mana o nga roro ki nga uaua me ērā atu wāhi o te tinana, ka ngoikore hoki nga kanohi ki te titiro, nga taringa ki te whakarongo.
He aha i kiia ai kua kahakore nga roro?
Me titiro ki te wiriwiri o nga ringaringa me nga waewae. Inā hoki ki te inu karaihe wehike, pia rānei nga tāngata tekau mā rua kāhore nei e tika kia wiriwiri nga ringaringa mo a rātou mahi, e kitea ana he nui te hēhē o a rātou mahi. Engari hoki kāhore rātou e mōhio kei te hēhē a rātou mahi.
Na te waipiro i nui ai nga aituā
I tētahi tāone nui i Kotarani, hei te 12 o nga haora i te awatea i te Hatarei ka tūtaki nga hōtēra, ahei te 8 i te ata o te Mane ka tūwhera. Kitea ana he nui nga aituā motokā me ērā atu aituā e pā na i nga wā e tūwhera ana nga hōtēra, ā, e 40 paiheneti te itinga iho i nga wā e tūtaki ana nga hōtēra. Kua atarua hoki nga whakaaro o te tangata, kua wiriwiri nga ringaringa ki te pupuri i te wīra o te motokā, kua kore hoki e mōhio ki te huarahi tika, na te roro te pūtahi o nga whakaaro. Ki te wairangi te roro kua ngoikore te āhei ki te whakahaere tika ka kahakore nga ringaringa ki te pupuri i nga tau o te paraire. E kore ai he aituā ma te pai anake o te hoiho.
Na te waipiro te nuinga o nga hara o te tangata
Me i kore te waipiro kua iti te hara. Na te waipiro ka hē nga
mahara, ā, ka patu tangata ka mahi i nga kino huhua. He nui nga kōtiro e inu
waipiro ana, ā, e kore e mōhio he aha nga mahi i mahia ki a rātou. Ko te take
kua hē nga whakaaro, ka puta mai he whakaaro rerekē.
Ki te paitinitia nga roro, ko te mutunga iho he pōrangi
E kiia ana na te inu waipiro i tae ai te tini tangata ki nga
whare pōrangi, ā, ko nga uri kua heahea nga mahara. E kii ana tētahi tākuta
mōhio, ko Ballantyne te ingoa, 'I rorirori ai nga whakaaro o nga tamariki na
runga i te kai paitini o nga mātua, e kiia ake rā he alcohol.'
E kii ana anō a Tākuta Brunton, 'Ki te inu waipiro te tangata ka puta te koa me te hari ki a ia engari mo te wā poto noa iho, engari ko ōna whakaaro tika ia kua whakangoikoretia. He utu taumaha rawa tēnei te hari mo te wā poto arā, te whakapōhēhētanga o nga whakaaro. Na te whakapōhēhētanga o nga whakaaro ka whānau mai he hara kino, he mate huhua, he pōrangi.'
Ka kite tātou ki te inu waipiro te tangata ka iti te tipu, te kai, me nga whakaaro ka hūrorirori te haere, ka tapepa te reo ki te kōrero, ka hē te pupuri ki te whakahaere motokā, ka kore e mahi te painga mo tana whānau mo te iwi. Na ko tēnei pātai, 'He aha te waipiro?' Na Takuta Mayo, no Amerika, te whakautu, arā,
'Kaore rawa he painga o te alcohol hei kai hei rongoā rānei, ka mutu anō tōna painga hei tahu ahi anake.'
Ae hoki, kaore rawa he painga o te waipiro. Na te waipiro i patu te tinana, te whānau, nga uri kei te haere mai, ā, i whakahē nga mahi.
Na Tākuta M E Staley (he tākuta wāhine)
Na Henare Poananga, L.L.B. i whakamaori
He whakamārama: Na Reweti i whakauru nga kōrero a Tākuta
Staley hei tautoko i ana kōrero mo te kino o te waipiro. Ko te wāhanga tuarua
tēnei o nga kōrero kei Te Toa Takitini nama 54, Pepuere
He Wero
Ma te tangata tonu e ui ki ōna whakaaro, ki ōna kanohi rānei tāna i kite ai. Kua kite tātou i ētahi tāngata kāhore e pā ki te waipiro.
Pēhea o tātou whakaaro? E ora ana rānei o rātou tinana, e nui
ana te whakaaro me te kaha, me te ū ki te mahi? E pēhea ana a rātou whānau? E
mōhio ana au ki tētahi tangata tino pai, pakari te tinana, kaha ki te mahi, he
pai āna tikanga me te nui o tōna whakapono. Otirā ki te pā ia ki te waipiro ka
mutu te tangata weriweri. E mōhio ana rānei
tātau ki ētahi tāngata na te waipiro nei ka rorirori, ka pōrangi? Tokotoru nga tāngata ka tū mai nga whakaahua i mua i a au. Tokotoru he tangata whai whakaaro, he tū marae, he tau, otirā na te waipiro kua hē nga whakaaro. Me i kore te waipiro, he tino tāngata ēnei. Moumou te tangata! Kei te mōhio au ki tētahi whānau. Tokorua nga mātua, he pakari, engari ko nga tamariki he hīroki nga tinana. Ko tētahi he pōrangi te āhua. Ko te pāpā he tangata kaha ki te inu waipiro. Kia tūpato ki a tātou tamariki. Kei mātakitaki ki a tātou e inuinu ana. Whakatapua o tātou whare i te waipiro. Ko ētahi tāngata whakaaro ai he tino tāngata rātou ina haute, hari pounamu, whakatū pounamu rānei ki te aroaro o te tangata. Kakama atu ētahi tāngata ki te haute waipiro engari ki te haute kai, kore rawa rātou e pai. E rua nga tino mate o te iwi Maori. Tuatahi he kore whenua, tuarua he kaha ki te inu waipiro. Ki te kaha rawa te Maori ki te haurangi ka tika te whakahāwea a te Pākehā.
Rangiata
East Cape
I whānau i te 11 o Aperire
E koro Reweti haramai, e piki ki runga o Taumata kōrero kua whai parirau nei hei kawe i o kōrero ki te motu. Anei e whai ake nei nga kōrero mōu. Ko te īnoi a o whanaunga whakaputa i o kōrero, kia tautokona mai e koe ta rāua mahi.
Ko
Ko ta rāua mahi he ahuwhenua. I ora ai rāua i konei na te pāmu hipi. I a Reweti rāua ko Keita i runga anō i te pāmu e mahi ana, ka tae mai te tono a nga minita Maori o te pīhopatanga o ākarana kia tū ia hei pīhopa. Otirā, kaore i taea engari ko te whakawhetai ia o te ngākau nui atu.
Ko te mahi a Reweti i ōna tau o tōna koroheketanga, i runga hoki i te tono mai a nga tamariki mātau o Pōneke, he tuhituhi pukapuka. Ko tana pukapuka tuatahi kua huaina ko 'Otara kōrero,' he Maori te reo. I whakaae te Poari o te Tahua mo nga Mea Maori ma rātou e tā. I roa ai kei te tuhituhi i nga kupu whakamārama. Kua tono anō te Poari me huri a 'Otara kōrero' ki te Reo Ingarihi. Ko te pukapuka tuarua ko tēnei ko 'Matariki', kei te Matakōrero ōna whakamārama. I whakaae mai te Poari ki te tā i 'Matariki'. I tuhituhia anō he pukapuka tuatoru ki te Reo Maori mehemea rā ia ki te mau tonu te ora o tōna tinana. He mea pai tonu te tuhituhi hei titiro ma nga whakatupuranga kei te kōpū tonu atu, ā, hei turituri hoki i muri nei.
Ko tētahi tino mahi anō a Reweti he tuhituhi ki nga nūpepa
Pākehā. Koia nei tonu tētahi huarahi oranga mo rāua. Ko nga ingoa taware o
Ko te pukapuka nāna a Reweti i whakaanga nui ki te tuhituhi, ko
Te Pīpīwharauroa. Ko te rite o Te Pīpīwharauroa kei te 'kura a
Mahina,' i pae mai ki te ākau, ka kitea e Reweti, ka whakamahanatia e ia ki tōna manawa. Ko te nuinga o nga kōrero o 'Matariki, no Te Pīpīwharauroa.
Ahakoa ngaro a Reweti ki nga whāwhārua o East Cape, ka karanga tonu te reo, 'Tukuna mai he kōrero, tukuna mai he kōrero,' a tuku tonu hoki. Na te mate tonu o nga nūpepa i mutu ai te tuhituhi, i wātea ia ki te tuhituhi pukapuka.
Kia ora rā e te iwi, ma Te Runga Rawa tātou e ārahi, e manaaki!
Rangitukia
Noema 19
E tika ana kia kiia tēnei pukapuka, kua huaina nei ko Matariki
he pukapuka kokoti tau. Ko te pukapuka tuatahi kē hoki ko tērā i huaina ko Otara
kōrero. No te tau
I a au e tatari ana ka tīmatatia e au te whakawhāiti i nga kōrero mo te pukapuka tuarua ka huahina nei ko Matariki. He take anō i hohoro tonu ai taku tuhituhi, arā, he kupu mai na nga tamariki mātau o Pōneke me whakapau aku tau mōrehu ki te tuhituhi pukapuka.
āpōpō ea tonu ai i a au te tono mai a Pōneke, ma muri na e tā. Koia nei rā te kokoti tau o Matariki. Kei te whakamamae tonu a Otara kōrero, te tuakana, ka whānau nei ko te taina.
Ko te nuinga o nga kōrero o Matariki he mea māhiti mai no Te Pīpīwharauroa, no Te Kopara, no Te Toa Takitini, apiti atu ki ētahi kōrero hou. I tuhituhia anō ki te Reo Ingarihi nga whakatauki, hei kōrero ma nga tamariki i whakaakona ki nga kāreti, kia mārama ai.
Mo te ingoa nei mo Matariki; ko Matariki he rangai whetu ehara
i te whetu kotahi; waihoki ko a tātou kōrero, ehara i te mea na te whetu kotahi,
engari na te rōpū, i tika ai nga kupu o te waiata.
Tērā a matariki huihui ana mai.
I māhititia nga kōrero i runga i te āhua o te reo, i runga hoki i nga take. I tuhia nga poroporoaki i te mea kua oti kē te tuhituhi ka mutu anō tāku he tango mai. He tokomaha nga tāngata nunui, nga wāhine nunui, kāhore he poroporoaki, he kore tonu hoki; kaore i tuhituhia. He poroporoaki anō kei te toe mo nga pukapuka o muri ake nei. Ka waihotia ēnei poroporoaki hei tangi ki te hunga kua rupeke atu ki te pō. Ko nga huhua kōrero ka waihotia hei reo warowaro i te ao, hei whakarongo ma nga uri i te ao, ma nga tamariki, ma nga mokopuna.
E nga iwi, e nga hapū, e nga tini hoa, inā rā ka tukuna atu a Matariki, he rangai whetu, poka kē te korōria o tētahi whetu i tētahi whetu, hei hoa katakata, Tēnā koutou katoa i raro i te maru o to tātou Ariki.
Heoi nei
Na
Rangiata
East Cape
1 Te Reo o Matariki Pita Mānuka mā 115
2 Te Pōwhiri a te Iwi
Maori ki
te Piriniha o Weira Nga Iwi 116
3 Pōwhiri ki Te Pīpīwharauroa Pēpene Te Rito 117
4 He Pōwhiri ki te Ao Katoa ManiheraWaititi 118
Ko ahau tēnei ko Matariki,
Ae rā, karangatia he huihuinga tangata. Kia tere, kia hohoro. He āwhina i te kupu whakahau, ae rā ka āwhinatia anō.
Haere mai, haere mai, e nga hoa aroha o ia marae, o ia marae.
Haere mai i runga i te whakatauki a Te Whakatihi
Me tēnei anō:
'E nui e te whainga a kai [131]e tau e Tamaiwaho.'
'He huruhuru te manu ka rere.
Heoi rā nāku na Matariki.
Pita Mānuka mā
[126]Reo o Matariki: Ko te pōwhiri tēnei o te hui i tū ki Te
Kawakawa (Te Araroa) i te tau
[127]Matariki: He rangai whetu, e whitu, hei te takurua, hei nga rā o waenganui o Hūne ka kitea. Ko te tohu tērā kua mōmona te moki. Ko te ingoa ki te Pākehā ko Seven Sisters, ko te ingoa tika ia ko Pleiades.
[128]Kapua: Ko te harore e tupu ana ki te ngahere. E ai te kōrero ka nui te kapua he tohu tērā kei te tau te moki.
[129]Rehua: Ko tētahi tēnei o nga tino atua o te Maori; ko tōna
nohoanga reo o
[130]Te Whakatihi: He rangatira no Ngāti-Porou. Ahakoa kāhore tōna reo i mārama ki te kōrero he kaumātua mōhio ki te kōrero.
[131]Whainga a Kai: Ko tētahi rerenga o tēnei whakatauāki e pēnei
ana,
'E nui e te whakahere e tau e Tamaiwaho.'
E Koro mā i te Pō e! Whakarongo
E tama! E te Ariki! Haere mai! E te Whatukura
Whakawhiti mai i te moana tapokopoko a Tawhaki
Haere mai i te rā nei, kua toa nei hoki, kua whiwhi nei hoki!
Kua mau anō te taura whiri nāna nei tātou i here ki te tikanga kotahi. I haere
mai to matua ki a mātou i muri i tērā pakanga
Haere mai e tama! kawea mai te āhuatanga o a mātou tamariki e tangihia nei. Kua ora mai rā rātou e ngāngā tahi ana me koe i nga marae tini o tū i tāwāhi, ko wai e hua kei hea. Nōu i tae tahi ki reira ka awhitia koe e o rātou ngākau. Ka tae mai nei koe, ka mahea te pouri o te hunga kua wehe atu rā a rātou i kaingākau ai. E te uri rangatira o te kāwai tapu, a muri ake nei kīngi ai, e koa ana mātou ki a koe e whakatutuki nei i nga whakatau o tōu tātai! E tika ana hoki kia pērā koutou e noho mai na i nga wāhi teitei, kia piri a te Iwi Maori ki te Piriniha o Weira.
Me rite te huri o te kanohi ki te iti ki te rahi. Na reira
haere mai ki
He whakamārama: Ko tenei mihi kei roto o te niupepa
Maori Te Kōpara nama 76, Mei 31,
[132]1 Ko te pōwhiri tēnei ki te Piriniha o Weira i
[133]Irara!: He rerenga reo no
[134]Kīngi: King.
[135]Whatukura: He upoko ariki.
[136]Tawhaki: Ko te whenua matua tērā o te iwi Maori i ahu mai nei nga kōrero mo Tawhaki te tipuna.
[137]Pakanga: Te Whawhai ko te Poa,
E, Manu,
Tēnā koe,
Utaina atu aku kōrero ki runga i o parirau, kia kite mai ōku
hoa o te motu, he kōrero nāku ki te ope hou ki roto o Rākaihoea
'Haere mai, kaore he kai o te kāinga nei, kei tawhiti te kai.
Moi, moi, Haere mai!' Haere mai takahia mai nga tokahanga waewae o o mātua, o Te
Korimako rāua ko te Waka Maori
'Ka mate kāinga tahi, ka ora kāinga rua,' pēnei rā me kōrua e
rere nei ki ia marae, ki ia marae o te motu. Tēnā kōrua.
Na Pēpene Te Rito
Ahikouka, Waiapu
He whakamārama: Na
[138]Rākaihoea: Ko te wharenui kei Kākāriki, wāhi o Waiapu. Ko te ingoa anō tēnei o te hapū.
[139]Ko te Korimako me Te Waka Maori: He nūpepa i tāia ki te Reo
Maori. Ko nga nūpepa katoa a te Iwi Maori kei te
[140]Te Puke ki Hikurangi: na Tamahau Mahupuku i tāngia e ia i
Greytown. Moi, he kupu mo te karanga i te kuri. He kōrero pūrākau na
Ngāti-Porou: Te taenga o te ope ki tētahi kāinga, kaore te tangata engari te
manu kōkō (tui) nāna nei rātou i pōwhiri. Ma nga kupu a te kōkō: 'Moi, moi,
haere mai. Kāhore he kai o te kāinga nei. Kei te tawhiti te kai. Moi, moi, haere
mai.'
Kua mate a Haimona Te Waititi otirā ko tōna whare te karanga atu nei ki nga tira haere, peka mai, peka mai ki te whare e tuwhera atu nei, arā, te poho o tana tipuna o Kauae Tangohia, ahakoa he kiri pango, kiri mā, arā nga āhua kiri katoa i te ao, ka manaakitia koutou e tēnei whare ki nga manaakitanga a te whare a te tangata e hari ai te ngākau o te tira haere.
Ko au tēnei, hei hoa mo koutou,
Ko Manihera Waititi
Whangaparāoa
Te Pīpīwharauroa,
He whakamārama tuatahi: He Maori anake pea te iwi e
pōwhiri i te ao katoa, e pōwhiri i nga tū tāngata katoa. Kei tētahi kōrero anō a
Mahihera Waititi, ka tangi ia he kore no Whangaparāoa e kitea atu e te tangata.
Ko Haimona Waititi te pāpā o Te Manihera.
He whakamārama tuarua: E rua nga wāhanga o tēnei kōrero.
Ko 'Te Pou o Whangaparāoa' me 'He pōwhiri ki te Ao Katoa', ā, na Reweti i
whakakotahi. Kei roto ēnei kōrero i Te Pīpīwharauroa nama 86, Mei
Haere atu e Mohi
E huri ki o iwi i rāwāhi o Ahuriri, Mohaka, Kahungunu ki te
Wairoa, Tamaterangi, Ngāti Kōhatu, Te Kōpua Matotoru, Hinepua, Ngai Te Ipu,
Ngāti Hine, Rakaipāka, Rongomaiwāhine, Ngai tāmanuhiri, Rongowhakaata, Te Kura a
Mahaki, Ngāti Konohi, Te Aitanga a Hauiti, te Whānau a Ruataupare, Ngāti Porou
huri noa ki te Whānau a Tūwhakairiora, Te Whānau a Apanui, Ngai Tai, Te
Haere atu rā, haere atu rā! Haere e Mohi, i te rā e whiti ana!
Haere rā e te whakamarumaru o Uenuku
Haere ki a Te Piwa rāua ko Te Heuheu.
Nga pani, nga tamariki, tēnā koutou katoa. Nui atu te aroha, nui atu, nui atu.
Na Te Taite Te Tomo, M.P.
He whakamārama: Me tango mai ēnei kōrero i te roanga ake
o nga kōrero a
[141]
[142]Pita: Ko Pita o te Ao Wairua e whanga ana mai ki te hunga ahu atu ki reira.
[143]Wainui a Rua: He ingoa tēnei mo Whanganui.
[144]Rangiatea: Ko te Whare Karakia nui i
[145]Uenuku: He tipuna no Hawaiki.; ko tōna whakamarumaru he poroporo.
[146]Taite Te Tomo: I mōhio nga iwi katoa ki a Taite, i rongo hoki ki tōna reo, i kata ki ana kōrero nukurau. Ko ia te mema o Te Tairāwhiti mo tōna iwi.
Tēnā koe, e Manu, te ōhāki a te hunga kua moe i roto i te
Ariki. E Manu, pānuitia ēnei aronga mihi ki te ao katoa. I tangohia te manawa
ora o Hone Papahia
E nga iwi i tino mātau ki tēnei tangata, tangihia a wairuatia
mai te kōmuri hauraro, e pupuhi atu nei i runga o
Ko tēnei tangata kaore e ngaro ki te kuare tōna tū, tōna haere,
tōna reo, me tōna āhua. Kua ngaro nei ia i o tātou tirohanga. Haere atu taku
teina, haere taku matua tapu. 'Tōku tikitiki whakamanamana, o iwi nui, o iwi
mano, o iwi whakatangitangi oriori nei, e ha, kei te tangi ou iwi i mahue nei.'
Haere ki te okiokinga i tua o te ārai. Ma nga Tai o Huarau tāua e whakatūtataki
aianei, ā, ake tonu atu. Amine. 'Tēnei nga iwi te rū nei, te paro nei, te
whakaarorangi nei,' mou rā kua ngaro. E mea ana te kupu a to tāua tupuna a
Tamariki, 'Whakamori kau ana nga tai o Wharo, ka ngaro a Toakai.' Waihoki
whakamori kau ana nga tai o
'Tū noa ana nga tūranga i Kaitu ka ngaro a Ririhape nui a tau.'
Pēnei anō hoki me koe ka ngaro nei. 'He pupū anō to roto, he pupū anō to waho,
whakaruru, whakawawe, ko koe anō ko ahau, a te miriniuma
Haere atu Papahia, hoatu ki te wāhi e ngaro nei i te whatu pango o te kanohi, mangu nei, arā, tou wairua whakaanga. He nui te ruihi ōu iwi mōu kua kore nei e puta tinana atu ki o tātou marae maha.
Na Waaka Te Huia
He whakamārama: Me tango mai ēnei kōrero a Waaka te Huia
i āna tuhituhi kei roto o Te Pīpīwharauroa nama 167, Aperira
[147]Hone Papahia: I whakaakona tēnei tangata ki te kura minita o Te Raukahikatea. I maha nga tau i tū minita ai ia. Ko ia te hoa o Atirikona Hokena. I haere ai ki te moutere ki Tekopia, ki te titiro i te āhua o tērā iwi, he whanaunga ki a tāua ki te Maori, he Polynesian hoki. He tangata tino pai a Hone Papahia.
[148]Miriniuma: He kupu Pākehā; millenium arā kotahi tau, e mau ai te rongo ki te ao.
[149]Waaka te Huia: He tangata nui no te Tai Tokerau. I tū ia hei tiamana mo te Kaunihera Marae.
No te 11 o nga rā o Noema,
Ko Te Kawa te matua, ko Runga te Rangi te tamaiti. Ka hinga a Te Kawa ki Tamaki, ka hinga a Runga te Rangi ki Mōkau. Ka waiho i konei ko te whakatauki:
'Mokau ki runga, Tamaki ki raro.'
Ko Tainui te waka, ko Hoturoa te tangata. Ka haere a tāhuhu mai ai ko ia tēnei ko Takerei, kua hinga ki te ihu o te waka nei. I te takiwā tonu e whakapuāwai ana tōna tinana me ana mahi katoa, ka hinga tēnei tangata. Ko te kōrero mōna, 'Ko te Takarei a tērā, a tērā, a tērā.' He tamaiti i mate nuitia, i kitea nuitia hoki e ōna mātua, e ōna tūpuna, tae atu ki ōna iwi Maori, ki ōna iwi Pākehā. He tamaiti no te rangimarie, no te aroha, he matua no tēnei hanga no te tangata, kāhore he iti, kāhore he rahi, ki a ia. He pou ia no te whakapono, kihai i taea te whakakorikori. I tae ia ki nga kura nunui ki te rapu i te hōhonutanga o te mātauranga o te Pākehā. Ka hono ai i roto i a ia te ao hou me te ao tawhito, te ao Maori me te ao Pākehā.
I mate ia ki tētahi o ōna kāinga ki Mapiu, ka mauria mai kia takoto ki te roro o tana matua a whare o Te Tokanganui a Noho i Te Kuiti, muri rawa ka mauria ki te rua whakautu o ana mātua tīpuna i Mōkau.
I tangihia a Takarei e te motu katoa, tae atu ana ki te taha Pākehā, ki te Kāwanatanga hoki. Haere ta mātou mokopuna tamaiti! Haere te whakaruruhau! Haere te Rātā tiketike! Haere te puhi o Tainui! Haere te puhi o Tokomaru! Haere, haere, haere!
Na Pahiri Wiari
(Kaore he whakamārama mo nga kōrero ātaahua mo Takarei Kingi Wetere i tuhia nei e Pahiri Wiari arā e Tūwhakaririka.)
He whakamārama: Me tango mai ēnei kōrero i te roanga ake
o nga kōrero a Pahiri Wiari i te Toa Takitini nama 53, Tihema
E manu, tēnā rā koe, māu noa e maka atu ki nga takiwā e rere ai
koe, nga mihi, nga poroporoaki e whai ake nei, hei whakaputanga noatanga
Haere, haere, haere rā, e Heke, haere i te aro o te tini, o te mano, haere atu, haere atu, haere atu e te nui, haere atu e te wehi, haere atu e te mata tangata, haere atu e te poito whakarewarewa o te kaharunga o te kupenga a te Iwi Maori.
Tēnei e te hoa, te mihi kau atu nei, te tangi kau atu nei, ki a koe i tēnei taha o nga pae maunga, i tēnei tarawāhi o nga wā moana, ki tōu tinana ka riro atu na i a aituā. E taea koa e tāua, e te hoa, te pēwhea i te toki a mate e tua nei i te tangata ki te pō.
Haere atu ki ōu mātua, ki a Tomoana
A tēnā pea rātou kei te mihi mai, kei te pōwhiri mai ki a koe, ā, kei te whakamanawa mai hoki. 'E, e ia! I haramai koe i te iwi nui, i haramai rā koe i Pōneke, i te rerenga o te wairua, o te tangata, o te oneone, ki te pō. Kāti māu e kii atu, 'E koro mā e, kai te korikori anō te iwi, inahoki rā na kua eketia e te Maori motuhake ētahi o nga taumata whakahirahira o te iwi atua nei o te Pākehā.'
Heoi rā kei te āmiomio noa te whakaaro. Aue, taukiri, e Heke e ei! Ka ngaro koe i nga marae o te Werengitana Hōtēra, e tū ai koe i roto i o iwi maha, hautū ai, ka ngaro anō hoki koe i roto o te whare wānanga. He ahakoa, e kii ana to tipuna a Rawiri, e kore te tamaiti e hoki mai ki a ia, engari ko ia e haere atu ki te tamaiti, me koe, e kore e hoki mai, engari ko mātou e haere atu.
Hoki atu e Heke, nga uru rākau ki Pōneke rā,
Kei tata mai koe, tauwehe rawa i to tinana,
He hira tohou mate kei te parekura i a Noa,
Arā kai whea he haerenga, he wairua pō kia tangi au
Te tū tahi atu he wairua haere e, i.
Na Tuta Nihoniho
Tuahiwi
Kaiapoi
Pepuere 26,
He whakamārama: Ko nga kōrero nei kei roto i Te
Pīpīwharauroa nama 132, Maehe
[150]Koroahue: Ko te hōhonutanga tēnei o te pouri kei te ngā i te ngākau mamae.
[151]
[152]Taitoko: Ara Meiha Keepa rangatira o
[153]Wahawaha, ko Meiha Ropata Wahawaha rangatira o Ngati-Porou. I
whānau i te tau
[154]Taiaroa arā
[155]Te Kakakura arā
[156]Tame Haeretoa Parata no Ngaitahu me Ngāti-Māmoe. I tū ia hei
mema mo Te Waipounamu i te tau
[157]Ropata te Ao, no Ngātiraukawa. I tū ia hei mema mo te
Taihauaru i te tau
[158]Tuta Nihoniho, He rangatira no Ngāti-Porou. I mate tōna pāpā
a Henare Nihoniho i te whawhai Hauhau i Mangaone, i te tau,
E whakaatu atu ana ahau tēnei, kua hemo a Raureti Tanira Mokonui-arangi. Kua wehe atu i ōna hapū maha o roto i te rohe o Te Arawa.
E mihi ana ahau ki te whakaaro o nga mōrehu o Te Awaateatua mo
to rātou haerenga ki te kawe i te aroha me te mamae ki runga ki
E tika ana i konei kia whakaatu ake ahau i te nui o tōku mihi
ki tēnei tikanga. Tuatahi, ka hangaia e te Pākehā o rātou tima nunui, ka hoatu
nga heramana, nga āpiha, te kāpene. I te tima ka rere ka mate tētahi o nga
heramana, ka rukea atu ki te moana. I muri tēnā ka mate tētahi o nga āpiha, ka
whakaūngia te tima ki uta, ka tanumia te āpiha rā. I muri i tēnei ka rere anō te
tima rā ka mate te kāpene, kātahi ka maharatia kia mauria ki Ingarangi rā anō
tanu ai. Kāti pērā hoki tēnei. Ka mate nei a Raureti, ka hui nga hapū ki te
tangi ka whakaritea nei e rātou kia tanumia to rātou rangatira ki
Te kupu ōhāki a o tātou tūpuna e mea ana: 'Me takoto ki o rātou
oinga kotore
Me whakaatu ake hoki ahau i konei, kotahi anō te iriiritanga o te ingoa i runga i Te Matua, Tama, Wairua Tapu. Waihoki i nga rā o nga mātua i takoto pērā tonu te ōhāki arā: 'He maunga, he tangata! He maunga he tangata,' e takoto rā ēnā whakatauki:
'Ko Ruawāhia te maunga, ko Mokonuiarangi te tangata;'
'Ko Pūtauaki
'Ko Whakapukōrero te maunga ko Rerehu te tangata;'
He whakamārama: Ko te roanga me te ingoa ake o nga
kōrero nei ko Raureti Tanira Mokonuiarangi kei Te Toa Takitini nama 110, Noema
[159]Rangitihi: He rangatira rongonui no te waka o Te Arawa.
[160]Kotore: Ko te putanga tēnei o te roto. Koianei te takiwā o te urupā o nga mātua kua mene ki te pō.
[161]Putauaki: Ko te puke maunga teitei tēnei o Ngāti Awa i te
takiwā o
No te ata o te Paraire, 18 o nga rā o Apereira,
Haere! Kia mau ki tai, ki tua; he popoa; he hanea.'
Haere, e te wāhine aroha, ngāwari, whakaiti. Aramia atu to tama, a Te Makarini, kia mau atu i a koe ki te huarahi. Tēnā pea ia kei te tahuri whakamuri mai, me kore koe i te whai atu.
Haere, haere, haere!
He whakamārama: Ko te roanga ake o nga kōrero nei kei Te
Toa Takitini nama 93, Mei
[162]Arihia Ngata: Hoa wāhine tuatahi o
Ko te tino kaupapa nui o tēnei reta i tuhia ai kia kite mai a
Rongowhakaata
No reira, haere e kui, te mana o nga tīpuna, te puhi o Mataatua anake. Ka taupoki te waka ki raro. E ka taupoki rā hoki. Ka mate mate anō ko nga rangatira. Kaore he rangatira i te ora, kia kore atu.
Haere tōku rangatira. Nāu i kiia ai te Iwi Maori he Maori, anō.
Na to mana rangatira, na to kupu 'taihoa
Na konei rā, e Kui, haere, haere, haere !
Na Te Ihi Paerata
Ruatoki
He whakamārama: Ko te roanga ake o te poroporoaki a Te
Ihi Parata kei Te Toa Takitini nama 111, Tihema
[163]Rongowhakaata: Ko tētahi o nga iwi rongonui o Tūranganui. Ko te iwi tēnei nōna te awa a Kōpututea.
[164]Heni Materoa: Hoa wāhine o Sir James Carroll. Ko Paratene
Turangi tōna tipuna na Te Kooti Rikirangi i kōhuru i te tau
[165]Taihoa: Ko te kupu tēnei i mōhio whānuitia tana hoa rangatira a Tā Hemi Kara.
He mea whakapouri, whakaaroha, he mea e wehengia ana e te ngākau, te poroporoaki, te wehewehe. Ka maha nga tau i noho tahi ai, i kitekite ai, i whakawhitiwhiti ai nga mahara, i tūhonohono ai nga ngākau, na konei ka tomo tētahi mea mā waenganui, he momotu kē, ka rarapi te ngākau aroha, ka āwangawanga, ka wehi.
E haere ana tēnei ki te tekau nga tau i noho ai au i Te Rau
Kāreti, i etita ai i Te Pīpīwharauroa
Hei konei rā e Te Pīpīwharauroa. Ka tukuna atu koe e au
ināianei he ringaringa kē, māna koe e atawhai, māna koe e tukutuku atu ki o tāua
hoa aroha o ēnei tau ka paenga nei i te paenga roa. Na tāua anō i rapu he hoa mo
tāua, he hoa pono, i piri tonu nei ki a tāua i nga wā o te mate, i nga wā o te
ora, i nga wā o te kino, i nga wā o te pai, i nga
wā o te rawakore, i nga wā o te huanga o te taonga. Māu, e taku mōkai, e toha haere taku aroha ki nga marae katoa o te motu. Pekaia te marae o te rangatira, kei tōtaha koe i to te ware, i to te pouaru, i to te pani. Tiorotia atu to tāua aroha nui ki o tāua kaumātua i whakaririka nei ki a tāua tini hē, ki te kupu taikaha, ki te kupu ohorere, ki te kupu whakamamae ngākau. Houhia atu hoki te rongo ki o tāua hoa riri na rātou anō ia i whakahoariri ehara i a tāua, I kinongia ai tāua na taua kupu hāngai, na nga kupu taumaha, ai, ehara i te mea he hē engari he tika rawa. I whakahēngia e tāua te tangata tinihanga, te wāhine tinihanga rānei, i whakatohunga nei kia whakanuia ai e te tangata, kia whiwhi ai ki te taonga, ki te moni. I whakahēngia e tāua te tangata i whakapōhēhē i te iwi, i whai nei kia raru te iwi, i takaia nei e ia tana matau ki te mounu reka o te kōrero. Whakahēngia e tāua te tangata i whakahāweā ki te whakapono, ki tōna ake iwi rānei, a, ki tōna kiri. I kinongia ai tāua e ētahi tāngata heoi anō na to rātou ngākau hae. E kore tēnei momo tangata e taea te tohutohu, e kore e taea te whakarata.
Hei konei rā, e taku manu, kia rangona tou reo mo nga tau maha hei whakaohooho, hei whakaako, hei ruruki i te Iwi Maori e tukitukia nei e nga whakaaro pūhaehae, e nga tikanga Pākehā. He pouri te wehenga mai i a koe, he nui rawa te pouri i te wehenga mai ōku hoa tokomaha nāu nei i kite. Mea atu ki a rātou, 'Hei konei rā, tērā anō ko te kite, ko te kōrerorero tahi.'
He kirihimete koa ki a tātou katoa, he tau hou no te hari. Ki runga rawa ko nga manaakitanga a te Atua.
Na
Te Pīpīwharauroa nama 129, Tihema
[166]Ko te ingoa tuatahi o Te Pīpīwharauroa ko Te Kupu
Whakamārama. I tāia tuatahitia ki Nerehana i te marama o Maehe, o te tau
[167]Whiwhi: Ko te wā tēnei i puta ake ko te Kopara hei karere mo nga kōrero a te iwi.
He Kupu, He Pepeha, He Whakatauki
Nga Tino Whakatauki a te Iwi Maori, Nga Whakatauki a Nga Iwi, Te Take Mai o Etahi Whakatauki no te Tairāwhiti.
Mehemea ki te āta whakamāramatia nga tini kupu, pepeha, whakatauki, a te iwi Maori, me te take mai, ma pukapuka a motuhake tonu. Ka nui tēnei mo tēnei wā arā te tuhituhi ki te wāhi whāiti, hei titiro, hei ako ma nga tamariki. Na te Reo Ingarihi e mārama ai te tino tikanga o nga whakatauki. Ma nga whakatauki ka mārama he iwi mātau o tātou tīpuna. Ko te whakatauki he whakapuaki ana i te whakaaro.
1. He ihu kurī, he tangata haere.
As a dog follows a scent, a wayfarer looks for an open
door.
2. Ka mate kāinga tahi ka ora kāinga rua.
When one home fails, have another to go to.Have two strings to your bow.
3. Hōhonu kaki, pāpaku nana.
Deep at eating but shallow at work.
4. He tamariki wāwāhi tahā.
Children who break the calabash.
5. He manako te koura i kore ai.
Crayfish are scarce when they are expected.
Don't count your chickens before they hatch.
6. He maroro kokati ihu waka.
The flying-fish that cuts across the bow of the canoe.-
Considered a bad omen.
7. Kia mate ururoa, kei mate wheke.
Fight like a shark, don't give in like an octopus.
8. He au kei uta e taea te karo, he au kei te moana e kore e
taea.
You may dodge smoke (au) on land, but you cannot dodge
current at sea.
9. Ka pū te ruha, ka hao te rangatahi.
The old net is cast aside, while the new net goes
a-catching.
10. Te amorangi ki mua, te hāpai ō ki muri.
The priest leads while the food carrier follows.The Ark
always led the Israelites.
11. Makere te weka, i te mahanga, e hoki anō?
Once the weka escapes the trap, it will keep clear of
it.Once bitten twice shy.
12. E kore te pātiki e hoki ki tōna puehu.
The flounder does not go back to the mud it has stirred.
13. He urunga tangata he urunga pāhekeheke, he urunga oneone,
mau tonu.
To rest on human support is unreliable, to rest on
terra-firma is sure.
14. He wāhine, he whenua, ka ngaro te tangata.
For a woman and land, men perish.
15. He kokonga whare e kitea, he kokonga ngākau e kore e kitea.
You may detect a flaw in a house, you cannot a flaw in the
human heart.
16. Totohu ahiahi, whakarere harata.
Beastful in the evening, reticent in the morning.
17. He kai kei aku ringa.
There's plenty with my hands.
18. Ma whero, ma pango, ka oti te mahi.
By red and black a job is finishedMany hands make light
work.
19. He kino te tokomaha ki te kainga a kai, tēnā kia tū ki te
mahi ka aha hoki?
It is inconvenient to feed many mouths, but turn mouths into
hands what then?
20. Kua āta haere, muri tata kino.
To start early is leisurely, but to race against time is
desperate.
21. E mua kaikai, e muri kai huare.
Early arrivals have the pick, but late comers may only get
spittal
22. Ngaro atu he tētēkura, whakaeke mai he tētēkura. (Ngāti
Porou version)
When one chief disappears another is ready to appear. No one
is indispensable.
23. Moe ana te mata hī tuna, ara ana te kitaua.
Eel catchers may sleep but sentries do not.
24. Te ai he ata kē.
Not a morning passes but he appears.
25. He pai aha to te tutua?
Can any good be expected from the low-born. Can any good
come out of Galilee?
26. He karanga riri ka karangatia Paeko, he karanga kai kaore
Paeko e karangatia.
When there is fighting to do Paeko is called, but when there
is a meal Paeko is not called.
27. Haere maha mahue maha.
Mutually satisfied.
28. He atua rere te atua, mahue rarau Hapopo.
God is touchy, for that rarau Hapopo was left in the
lurch.
29. He kai tangata he kai titonga kaki;
Tērā tana ake kai, tino kai tino makora.
To eat another's food, you have to eat sparingly;but to eat
your own, you can eat as much as you like.
30. He kōrero ahiahi na Tiketikeirangi.
It's an overnight boast off Blow-hard
31. He kai iti ma tangata kotahi e kai kia rangona ai te reka.
If there is little of food, let one eat it so that it can be
enjoyed.
32. He tangata takahi manuhiri, he marae puehu.
The marae is disreputable when guests are not respected.
33. Te Kaihoki i Waiaua rā.
Here we starve when there is abundance at Waiaua. Waiaua
near Opotiki.
34. E tama, tangata i akona i te whare, te tūranga ki te marae
tau ana.
Because you were taught at home, you shape well in public.
35. E, kaua e ako marae.
Don't begin to learn in public.
36. Te anga karaka, te anga koura, kei kitea ki te marae.
Don't leave about your place, shells of karaka berries and
of crayfish.
37. Ka ngaro te reo tangata, kiiki o manu.
Human voices are silent except the twittering of birds.
38. He kai titowera rawa hoki nāu te wai?
Is it much trouble to prepare a drink of water?
39. Pai tū, pai hinga, na wai, na oti.
One may work properly, another may act, yet the sum total is
the completion of the work.
40. Tū ana Raeroa noho ana Raepoto.
While the forward look on, the modest have finished a
meal.
41. He huahua te kai? A, he wai te kai.
Are preserved pigeons the chief food? No, its water.
42. He iti hoki te mokoroa nāna i kakati te kahikatea.
The mokoroa (grub) may be small, but it cuts through the
Kahikatea (whitepine).
43. He iti hōpua wai ka hē te manawa.
It may be a shallow pool, yet it may drown.
44. Mate i te tamaiti he auru kowhao, mate i te matua he
takerehaio.
To lose a child is a leakage, but to lose the parent is the
bottom dropped out.
45. Toitū he kāinga, whatu ngarongaro he tangata.
While the land remains the inhabitants are goneThe deserted
village.
46. He kura pae na Mahina.
Its the Mahina's kura, washed up on the shoreAnybody's
property.
47. He toonga kē ta te kōkā, he toonga kē ta te kauri.
The mother fashioneth (the daughter) but the moko fashioneth
betterKauri charcoal.
48. He waka ianei e herea.
It's not a canoe that can be fastenedSaid of a dead
person.
49. Kia kino te tahā kia tū noa ai i te marae.
Prefer a plain calabash so that it could be left
anywhereApplied to a plain wire.
50. He aha ta te rora?
What can be expected from a common person?
51. He mahi ta te āta noho, e kii ana Wheke.
To sit still is to do something, so says Wheke.
They also serve who only stand and wait, so says Milton.
52. Waiho ma te tangata e mihi, kia tau ai.
It would be better to let others praise.
53. Me rangatira he hoa matenga mōu kia kore koe e whakarerea.
When in a forlorn situation stand by a rangatira so that you
will not be deserted.
54. He harore rangi tahi.
It's like a mushroom that lives but a day.
55. He kōtuku rerenga tahi.
The white heron that makes one flight onlySaid of a chief.
56.Tāu kai te rangatira he kōrero, ta te ware he muhukai.
The rangatira relishes talk while the nobody is
inattentive Take heed how ye hearsays Christ.
57. Haere ki wīwī ki wāwā.
Go, anywhere you likeGo to hell.
58. Ha patu ua ki runga, he ngutu wāhine ki raro.
As the pelting rain on the roof, so is a woman's tongue inside.
59. He taonga tonu te wareware.
Forgetfulness is to be reckoned with always.
60. He ngaro tangata ora.
It's the absence of one livingNot one dead.
61. He tāne māu hei te ringa raupo.
Marry a man with blistered handsA worker.
62. He tangi to te tamariki, he whakamā to te pakeke.
When the (impudent) child cries, the elder blushes.
63. He kanae rere tahu tū.
The mullet that leaps brandishly .
64. He kākā waha nui.
The loud-mouthed kākāSaid of a loud-mouthed person.
65. He pārera apu paru.
A duck that swallows dirt.
66. He wai tarua.
To play a secondary partSaid of an eel basket placed below
another.
67. He puta taua ki te tāne, he whānau tamariki ki te wāhine.
As an attack by a war party to a man, so is giving birth to
child to a woman.
68. Me he wai ta tieke.
Occurring too oftenOf something undesirableas the saddleback
continually sprinkles itself.
69. Apaia nei he poroporo e hinga mai akuanei pea he poroporo e
hinga atu.
It may be a poroporo that will fall homewards but it may be
a poroporo that will fall outwards.
He kupu na te tangata e haere ana ki te riri. Koina te kupu a
Pākura, pāpā, o
70. Ruia taitea kia tū ko taikaka anake.
Cast off the sap, leave only the heart.
71. Hāhā uri, hāhā tea.
Dark-green savour, white savour.
Mo te kāhore arā kore kai.
72. He kōrero kei runga, he rahurahu kei raro.
While the mouth above talks, the hand below is feeling
aboutA warning against a plausible person.
73. He toa taua he toa pāhekeheke,
He toa mahi kai he toa mau tonu.
A brave in battle is occasional,
A brave at work is for all times.
74. He tao rākau e taea te karo,
He tao kii, e kore e taea.
A shaft can be warded off
A shaft of the tongue cannot.
75. I hea koe i te tangihanga o te riroriro?
Where were you when the grey warbler sang? The warbler sings
in the spring, the time for planting.
76. Kia āta akiaki i au, he kai ka mate kai te hara o te kaki.
Don't hurry me, there is something that tickles my palate.
77. Take kōanga, whakapiri ngahuru.
Aloof at planting time, friendly at harvest.
78. Ngahuru, kai hāngai, kōanga kai anga kē.
At harvest time (autumn) one eats openly,
At spring time one eats in a corner.
Tirohia nga tuhituhi a
79. Tukuna mai ki a au ki Hikurangi, ki te maunga e tauria ana
e te huka.
Let him come to me, to Hikurangi, the mountain covered with
snow. Uttered by Aotaki.
Tirohia nga tuhituhi a
80. Ka kō nga kopara a Rongomaitapui.
The bell-birds of Rongomaitapui do chirp. The reference is
to Uetaha's daughters Hinerupe, Aopare and Tamateanui, well-known for their
garrulousness. See Pine Tuhaka's article. The version on the Honour Tablet in
Rongomaitapui Hall is incorrect, (Crow) not the so-called bell-bird that sings
like a bell.
81. Nga paniwhaniwha ngau pūraho a Te Aotauru.
Te Aotautu's biting snappers. A reference to Ngāti-Hokopū's
ferocity. A pūraho is the twine that holds the bait in the hinaki and toemi.
82. Arā te rongo kōrero e pihi rā i Tawhiti a Pawa, takoto noa
Waimahuru.
While tidings go over Tawhiti a Pawa, Waimahuru remains
solitary. Tawhiti is the high hill between Tokomaru and Waipiro over which a
bridle track once lay and Waimahuru is the pretty little bay directly below
Tawhiti. Access to the bay is solely by sea. See Nikora Tautau's fine
article.
83. Patua i tahatu o te rangi, waiho tangata haere wā, kia
haere na, kia rongo ai i te kōrero.
Strike at distance, leave alone the casual way-farer so that
you may hear news.
84. Ngāti Nua hiku potakataka.
Ngāti Nua of the plump tail.
85. Ngai Tāne ngau pūtahi.
Ngai Tāne heart-eating. Both Ngāti Nua and Ngai Tāne are
Ngāti Porou sub-tribes, as a matter of fact they are one and the same.
86. Akuanei nga pakura a Hinemakaho ka keha rawa atu ai i
Takuahiroa.
Hinemakaho's pakura (Pukekos) will soon be screeching at
Takuahiroa near Tolaga Bay.
87. Nga kurī pāka a Uetuhiao. See article on page 150.
88. Hei ahau tonu koe waru ai?
Would you always scrape me? Uttered by Mahara, tired of
Tinatoka's continuous begging of kumara. A nuisance. Kumara was scraped before
cooking.
89. He oma a Tawhata i ora ai.
By running away Tawhata saved himself. In other words,
discretion is the better part of valour.
90. Titiro ki Opou, ki te pā o Kaitoa.
Look at Opou where Kaitoa (serve-you-right) lives.
91. Werohia ki te poho o Huatare.
Appeal to Huatore's stomach.
92. Ka whanga te kai ki tua o Toka 0rurunga.
Why wait for food beyond Tokararangi?Where the sea is more
or less rough. Uttered by Rahuiokehu when asked by Hunaara to wait.
93. Taku waha kai marangai ki roto o Maiatiti.
Taku waka te toia, te haumatia.
My mouth which is always satisfied at Maiatiti, rough though
the weather may be.
Where a canoe need not be launched no a voice urges. Uttered
by Tangitaheke when weather-bound at Whakatane.
94. Haere tāua ki Waiapu, ki tatara e maru ana.
Let us go to Waiapu, the sheltering cape.
95. Puraho māku, kei ngaure o mahi.
To catch fish you must place your basket in the water. No
work, no pay.
96. E mate ana i a au, e ora ana i a Te Waranga.
Though I perish,Te Waranga lives. Hikaroa's dying message,
an appeal to Te Waranga to avenge it.
97. E Tū, e Tū, te rangona hoki te reka o te kai.
Oh Tū, Oh Tū how can I taste the sweetness of your food?
98. He mahi na Uetaha e hokia.
It's Uetaha's job, it can be left for another day, for
finished it would surely be.
Ngāpuhi, Rarawa, Aupouri, Ngāti Whātua
99. Ngāpuhi kowhao rau.
Ngāpuhi of a hundred pitfalls.
100. He rangai maomao ka taka i tua o Nukutaurua, e kore e
huri.
Once a shoal of maomao turns Nukutaurua there's no turning
backnot to be confused with Māhia Peninsula.
101. Kātahi anō nga tai o Maihirangi ka ngunguru.
At last the tide at Maihirangi moans.
102. Ka totō te puna i Taumārere ka mimiti te puna i
Ka totō te puna i When the spring at Taumārere bubbles over the spring at
Hokianga ebbs. When the spring at Hokianga bubbles over the spring at Taumārere
ebbs. Taumārere a small river or possibly the Bay of Islands also.
103. Ka maunu te pangia o Taumārere.
Taumārere's plug is withdrawn.
104. Ka kata nga puriri o Taiamai.
Taiamai's puriri laugh.
Arawa
105.
106. Rangitiki upoko i takaia ki te aka tea.
Rangitiki whose head is bound with white vine. Rangitiki is
a sub-tribe name applied to the people of Matata.
Tūhoe
107. Tūhoe moumou kai, moumou taonga, moumou tangata ki te pō.
Tūhoe extravagant with food, extravagant with treasure,
extravagant with human life.
108. He kotahi na Tūhoe ma te pō e kata.
A one of Tūhoe who will cause the underworld to laugh.
Ngāti Awa
109. Nga mate i
Nga mate i Koohi me tangi mai i The deaths at Kawerau are mourned at Koohi and the deaths at
Koohi are mourned at Kawerau. Koohi is the point near the mouth of the Whakatāne
River. Kawerau is a hill further inland.
Heretaunga
110. Heretaunga haukū nui.
Heretaunga full of dampness.
111. Ehara tōku toa i te toa takitahi
He toa takitini tōku toa
My heroism is not individual, it is collective. Uttered by
Tūtohuariki.
Whānau a Apanui
112. Ka hiki te toka i Wahakino,
Ka tū te toka i Takore.
Wahakino rock has moved, while Takore rock has remained
stationary.
He kupu na Tamahae ki a Kanohi i Te Kaha. Ko Wahakino he
toka Whangaroako Kanohi tērā, ko Takore he toka kei Te Kahako Tamahae tērā.
Waikato
113. Waikato of a hundred taniwhaa every bend there is a taniwha.
114. Waikato that swallows greenstone.
Taranaki
115. Taranaki waewae kakoko.
Taranaki of the bent leg refers to witchcraft. The term is
also applied to Tūpāroa in the Ngāti Porou territory where old Pakuku, long
suspected of practising the art of black magic, was found murdered in his hut.
The act was generally approved, consequently the murderer was never found out.
In the attempt not to have footmarks left in the soft earth and sand, on which a
spell may be cast, walkers appeared to have bent legs.
Rangiata
East Cape
Kua kite iho ahau i te whakatauāki a Tamaterangi i pānuitia e
Te Pīpīwharauroa, arā 'He ao te rangi ka uhia, he huruhuru te manu ka
rere.' Kāti māku e āta whakamārama te tikanga o tēnei whakatauāki i runga rā
i te kupu tono mai.
Ka moe a Ruapani i a Uenuku Koiho, ko Puharu i a Hinemanuhiri
tuatahi, ka puta ki waho ko Tamaterangi, ko Makoro, ko Hinganga, ko Pareroa. Ka
moe a Tamaterangi i a Hinerangi-ko-te-Pupuoauku. 'He huruhuru te manu ka
rere, he ao te rangi ka uhia.' He ope hāpai taua i haere ki roto o
Tūranga
Ka mārama mai e nga hoa te whakatauāki a Tamaterangi, 'He
huruhuru te manu ka rere, he ao te rangi ka uhia.'. He pakihore no te
Ka mahue a Hinerangi i a Tamaterangi he pakihore te take, kāhore i a Whare Haare no Rongowhakaata.
Kāti tēnei, me hoki ake anō taku kōrero mo te whakatauāki nei,
'He ao te rangi ka uhia, he huruhuru te manu ka rere.' Kei te kōrero tonu nga
tāngata o Te Wairoa nei i tēnei whakatauāki. Me he mea ka kii atu tētahi
tangata, 'E hoa, ka haere tāua ki Pōneke,' ka kii mai te hoa, 'E hika, ma te
huruhuru te manu nei ka rere,' arā ma te whai hereni ka eke i tūnga tima, ka
tika te haere ki Pōneke; ma nga kahu ātaahua
Na to koutou hoa i roto i te Ariki,
Na W Hoeata Pehimana
Te Reinga
Wairoa
Te Pīpīwharauroa,
He whakamārama: Ko tēnei ingoa mo te tuhituhi nei, na
[168]Tūranga arā ko Tūranganui ki te Pākehā ko Poverty Bay. He whakatauāki o Tūranga kei tētahi wāhi o tēnei pukapuka.
[169]Ngaore, ko nga tamariki a te inanga. Ki a Ngāti-Porou he tuarenga.
[170]Kahu ātaahua. Ehara i te whakaiti te rau i nga kākahu hē, i
nga kākahu paru. I whakamā a Tamaterangi ki te tū i te marae i te kore kākahu
tika mōna. He reo ināianei no te tangata te colour line. Kua kite au e
wehea ana e te Mairo anō he tupu ma nga Pākehā, he tupu kē ma nga Maori. Ko te
tino take i kore ai te pākehā e pai ki te Maori na nga kākahu, na te hē o nga
tikanga.
[171]Katuarehe. Kei te Tairāwhiti anake pea tēnei kupu. He kupu
hou kāhore i roto i te dictionary. He tangata kamakama, ki te pākehā he hard
case. Mehemea he wāhine ka kiia he horetītī.
No te māra kōtipu rā a Tūmoana Kōtore
Ehara tēnei i te ata whakataki i nga kōrero o te taenga o Tamahae ki roto o Waiapu, i torotoroa ai e ia nga pā o Ngāti Porou, i whakatoia ai e ia, ā, i noho huiki ai a Ngāti Porou i roto i o rātou pā; ko tēnei he tuhitaki i nga kupu, i nga pepeha, i nga whakatauki i whakapuakina e Tamahae, e te hunga hoki i tū mai ki a ia, he kupu e kore e wareware i a Ngāti Porou.
Ka patua rā e Tamahae a Hinetāpora
'Akiaki ana te whero o te tama a Te Atahaia
Ka ahu ia ki to te Uruhonea pā.
Tōna kitenga i te pā ka kiia rā e ia 'he paru kokopu.'
Mahue mai i a ia a kona ka whakawhiti i te awa o Waiapu, i te Poroporo, tū ana i waho o Te Puahanui, te pā o Putaanga. Ko ētahi taha o te pā tāhito tonu. Kihai i takitaro ko Putaanga, tū ana mai i runga o te parepare, ka werohia mai a Tamahae ki tana tao. Ka taha te tao ka karanga ake te toa rā;
E, te kono tangata e wero iho nei Ka whakahokia e Putaanga,
E, he kino rā no te tau
No hea e Ko Putaanga;
No te māra kōtipu rā a Tūmoana Kōtore
E tāua tahi. Ko Putanga;
Au anake, mo te awa tauwareAu, te oti tangata e wero iho nei!
Whakahoki tonu mai a Te Hikitai;
He iti rā, he iti mapihi pounamu [178] .
Kaore a Tamahae i tae ki nga pā huhua o Ngāti Porou e tata ana
ki te pūwaha o Waiapu arā ki nga pā o te Hāhau a Rerewa i huaina nei i muri mai
ko Ngāti-Hokopū
Ki tōku whakaaro kaore i wareware i a Tamahae nga taumu a Ngāti
Porou ki a ia, ahakoa he toto Ngāti Porou anō ōna. I mate a Ngāti Porou ki Te
Maniaroa i tōna tipuna i a Apanui mutu; muri mai ka mate a Ngāti Porou i a
Tamahae tonu ki Taipu ki HarongaTirohia Nga Whakatauki a Kino; muri mai ka mate
anō a Ngāti Porou ara a Ngāti Hokopū ki Te Piki-a-te-Atawhuia; muri mai ka mate
anō a Ngāti Porou ki Wharekura
Na Tipiwhenua
Rangiata
East Cape
He whakamārama: Me tango mai ēnei kōrero i te roanga ake
o nga kōrero a 'Tipiwhenua' i Te Toa Takitini nama 4-5, Oke-Noe
[172]Hinetāpora: Ko te ingoa hapū e noho rā ki Mangahanea, ko te Whānau-a-Hinetāpora.
[173]Makahuri: He tipuna hoki no Ngāti Porou.
[174]Te Atahaia: Tētahi o nga wāhine a Tuterangiwhiu tama a Tūwhakairiora.
[175]Ko te tau o te wai ko te kōpua i raro iho o te tāheke kei
reira nei nga rahai.
[176]He mokopuna a Tūmoana-Kōtore na Porourangi, ehara a Putaanga.
[177]Ko te awa tauware ko waenganui o nga rārangi kumara. Tipu ai anō te kumara i te awa tauaware engari kaore he kai.
[178]Ko te mapihi pounamu ātaahua: He tika tēnei ingoa mo Te Hikitai, he rangatira hoki he mokopuna na Tūwhakairiora na Te Rarawa rāua ko Kirianu.
[179]Ngati Hokopū; Ko tēnei tētahi o nga hapū o te ngutuawa o Waiapu. Tōna ake ingoa tūturu ko Ngai Tāne ēngari no te wā o te pū i tahuri tēnei hapū ki te kahaki pū ā ka hokohoko ki ētahi atu i pirangi ki ēnei hei taonga.
[180]Ko te motu e tata ana ki Te Kaha. He urupā ināianei.
Ko Waiaiti he taha mānia arā he ākau, he takotoranga kai na nga iwi o konei, no te pūpū, no te kina, no te pāua, no te koura, no te kehe, ā, he papa karengo anō hoki kei Waiaiti. Ehara i te wāhi kai rawa i whakataukitia ai. Ko te take kē i haere ai nga rongo o tēnei wāhi notemea ahakoa nui te marangai ka taea tonutia tōna kai. He ākau kei waho, ka whati mai nga ngaru, ka pakaru ki te ākau, na, ka takoto marino noa iho a roto, anō he roto.
Ko Tangitāheke he rangatira no te Whānau a Apanui, engari no
Ngāti Porou anō hoki. No ana haerenga mai ki nga rohe o te Whānau a
Tūwhakairiora
Ahakoa marangai te moana, kino, ka kai mātaitai tonu ia, kaore he tō i te waka hei hī ika, e katanga ai nga kai tō, 'haua.'
I tū a kiko taku tipuna a Te Rangitakaia i te riri ki Toka a
Kuku, i te tau
Toa Kai Pea, Makau
Na Tipiwhenua
Te Pīpīwharauroa.
[181]Whānau-a-Tūwhakairiora: Ko te ingoa hapū o te iwi e noho rā ki Te Araroa. I tau ki a rātou te ingoa rangatira, kei Te Araroa hoki a Okauwharetoa te pā i noho ai a Tūwhakairiora rāua ko Ruataupare.
[182]He mea nui ki te Maori te kai whakamutunga a te tūroro. Ka
kiia taua kai he 'o'. Koia nei te take i
He whakamārama: Na Reweti tonu tēnei i tuhi. Kaore i
roto o nga niupepa Maori.—Nga Etita.
He whakatauki tēnei e whakahuatia tonutia ana e te Tairāwhiti.
Ka kitea te tangata kaha ki te kai e mōhiotia ana he tangata māngere, ka kii
atu, 'Toa kai pea, Makau,'. A, ki te mea he tangata hihiko ia ki
te mahi kai ko ta tāua whakautu tēnei,
Ko Ngāti Porou te iwi tino mau i tēnei whakatauki na konei au i
pōhēhē ai no Ngāti Porou a Makau. Na Mohi Turei ia i kōrero mai ki a au no
Tūranga nei tonu ia a Makau, ā, ko ana tino uri e ora nei ko Hori Rorekata, ko
Winiata Moeau. Ko te kōrero tēnei a Makau. E haere ana te ope a te Whānau a
Māhaki ki te whawhai ki Orakairapu, he pā nui kei Te Arai, i roto o te ope a
Makau rāua ko tāna tuakana. Te taenga ki Nga Wai e rua i Pipiwhakakao ka noho i
reira. I te ahiahi i te mea e kai ana ka kapo a Makau i te kai, ka riri te
tuakana ka kii, 'Toa kai pea, Makau!' Hohoro tonu te whakahoki a Makau,
'E, toa kai rā, Toa rākau!' Ka whakatanguru te tuakana, 'I whea e?' Ka
whakahokia atu anō a Makau, 'E haere tonu ana hoki pea tātau ki te riri.'
I te ata ka kōkiritia te pā o Rongowhakaata a Orakairapu. Ka tū mai te toa rā ko
Makawe o Rongo te ingoa, ka anga mai ki a Makau. Na Makawe tonu a huata ki a
Makau, patua tonutia atu e Makau tēnā ka hinga. Ka hinga rā a Makawe ka pepeha a
Makau,
'Tama rahi kai a toa kai, te ika i te ati' Ka rere nga
toa ki te huna i a Makawe kei kitea. Ka kii a Makau, 'E, kia wāea, kia wātea
i ta toa kai!'.
Na Tipiwhenua
Te Pīpīwharauroa nama 121, Aperire
He whakamārama: Te ika i te ati, ko te tangata tuatahi
ki te hinga i te riri.
Tamarahi, he kupu whakamanamana.
Kua tae atu taku manu ki roto o te rārangi o nga manu kaore nei
o rātou kaupapa, e kōrerotia o rātou whakatauki. Taku nei manu he
kōpara
Hei roto o Te Kōpara nga whakatauki a nga tīpuna o Ngāti Porou. Ka tū te tangata ki te whaikōrero i te ahiahi, ka tuaki te pō, ka reka te waha ki te kōrero, ka pepehatia,
'Ka kō nga kōpara a Rongomaitapui [185] .'
Na Pineamine Tuhaka
Waiomatatini
He whakamārama: Ko tēnei ingoa na
[183]Kōpara: Ki ētahi iwi he korimako, ki te Pākehā he bell-bird. He kōkako ta te whakatauki: 'He iti te kōpara, kai tākirikiri ana i runga o te kahikatea.' Ko te ingoa bell-bird i tika kē mo te kōkako, ko te manu rite te tangi ki te pere.
[184]Wao-nui-a-Tāne: Ko te ngahere nui. Ko Tāne te atua o te ngahere, me nga rākau.
[185]Nga Kōpara a Rongomaitapui: He tipuna a Rongomaitapui no Ngāti Porou. Mo ana uri mo Hinerupe, me te Aopare, me Tamateanui tēnei whakatauki. Kei te hē tēnei na, 'Kia ata kō nga kōpara a Rongomaitapui.' ēhara tēnei i te whakatauki, he tohutohu kē, he whakahua kē i te whakatauki kua kōrerotia noa atu.
[186]Pineamine Tuhaka: He rangatira no Ngāti Porou. I te whawhai
Hauhau i te tau
E hoa, tēnā koe! Tukua atu ēnei kupu hei titiro iho ma ōku hoa i nga marae e tae ai ta tātou manu, hei whakahāwea iho ma rātou, koia ka tuhi atu ai.
He hanga, āhuareka te moemoeā i te kitenga i nga hoa me nga whanaunga kua mate atu rā kai te pō. I te moenga e noho tahi ana, te ohonga ake i te ata, tirotiro noa ana. Ka waiho hei māharahara ma te ngākau e kii ai te whakaaro taihoa au ka haere ki te hui e karangatia nei ka tū ki Heretaunga, kia kite ai au i ōku hoa. E whakaaroaro tonu ana te ngākau mo tēnā āhua ka tangi mai te pere, ka kii anō te whakaaro ka haere ahau ki te karakia me kore au e tohungia e te Atua. Ka kite au i ōku whanaunga no reira ka mea ahau he taonga whakamīharo te moemoeā. To mahi rā e te Atua ki te hōmai i tēnei taonga nui ki te tangata. Ahakoa e kii nei Te Pīpīwharauroa he kii takapu te pūtake mai o te moemoeā, māku e kii he mea homai anō e te Atua, inahoki te takitaki o nga tāngata tika ki te moemoeā.
Kaore anō a Ngapuhi kia tae mai ki te Tairāwhiti me te Pākehā
kaore anō kia tae mai ki ēnei motu ka moemoeātia e Te Rangitauatia. Ko tana moe
tēnei: I kite ia tokorua nga tāngata e kōrero ana mai ki a ia, ko te reo o
tētahi e 'Mara
Na Manihera Waititi
Te Pīpīwharauroa,
He whakamārama: Ko tēnei ingoa mo te kōrero nei na
[187]Mara: ko te kupu a Ngapuhi mo te tangata.
[188]Kihi, ko te ingoa a te Maori mo te Reo Ingarihi, he Reo Kihi.
[189]Ko nga pā ēnei o Ngāti Porou i tahuri i a Ngapuhi. E kiia
ana, i te kitenga atu o Ngāti Porou i nga pū a Ngapuhi, ka pōhēhē he whā (rau)
māmaku, kātahi ka karanga whakaitaita atu, 'Haramai ēnā whā māmaku ki ēnei whā
māmaku.'Ko te taua tuatahi ki te patu i a Ngāti-Porou na Te Morenga rāua ko
Hongi i te tau
[190]Papatu, arā ko te papa.
Ki te hoki mai te tangata i te patu kai, i te moana, i uta
rānei, anei na te ui ki a ia, 'Aha ake Huare?' Mehemea i mate i a ia te kai anei
rā tana whakahoki,'Pūraho māku, kei ngaure o mahi.' arā Ma te mahi ka
whiwhi ai te tangata.
Kei te Pākihi nei tētahi wāhi, kei runga i te pukepuke, e kiia ana ko te Hīnaki a Huare. I te ahiahi ka haere a Huare ki te whakatoko i tana hīnaki tuna. Hua noa te tangata kei te wai kaore kei te manga kē i tahaki tonu, he manga rerenga wai ua, i te ata ka takina e Huare tana hīnaki. Kīkī tonu i te kai, kātahi ka whakawahaina ki te kāinga he nui tōna koa. I te kitenga mai o nga tāngata i a ia e haere atu ana ka ui mai, 'Aha ake Huare?' Ka whakahōkia mai e Huare, 'Pūraho māku, kei ngaure o mahi.' No te ringihanga i nga kai ki waho o te hīnaki ngaweki ana te tuatara, ka oma nga tamariki i te mataku i te ngārara.
Na Tipiwhenua
Rangiata
East Cape
Te Pīpīwharauroa nama 91, Oketopa
He whakamārama: I nga rā o mua i noho te tuatara ki te
tuawhenua. E kii ana nga kaumātua ki te ngongori te tangata ka karokarongia te
iho e te waero o te tuatara. O nga ngāngara ngokingoki katoa ko te whakapapa o
te tuatara te tino tawhito rawa. He wā anō i whai parirau ai nga ngāngara
ngokingoki arā i rere pērā me te manu. A, e kii ana anō te Pākehā he wā anō i
toru ai nga karu o te tuatara. Ko te karu tuatoru kei waenganui i nga mea e rua
e kitea rā. He puare o tana karu kei te angaanga o te tuatara. Noho a tahi ai te
tuatara rāua ko te tītī i roto o te rua kotahi. Ko te ingoa o te tuatara ki te
Pākehā he sphenodon. Kei Niu Tireni anake te tuatara. Pūraho, ko te aho
taka i te mounu o te toemi, o te hīnaki rānei. He whakatauki mo Ngāti Hokopū,
toku hapū,'Nga pāniwhaniwha ngau pūraho a te Aotauru!'
He tino pepeha na Ngāti Porou, 'Te pāhi i te whare'. He pepeha hou tēnei ina hoki ko te pāhi (purse) he kupu na te Pākehā, ā, i whakapuakina hoki ki te whare inuinu waipiro, otirā kua waihotia hei tino whakatauki ma Ngāti Porou.
I tūtaki ētahi tāngata ki te whare waipiro i Te Awanui, ko
Marakaia tētahi, he kaumātua no Ngāti Rangi, ko Reporua te kāinga. I maroke te
korokoro o Marakaia, engari kaore āna moni. Kātahi ka whāwhātanga nei ki nga
pūkoro o tana tarau me te mea nei e rapu ana i āna moni. Ka mutu tana whāwhā, ka
mapu tana manawa, ka nanu, meake, 'te pāhi i te whare,' arā e ai ki tāna, kua
wareware atu tana pāhi ki te kāinga. Ko te tikanga o tana whakapū manawa kia
rongo mai ai nga hoa kei te mate ia i te kore moni. Ko Marakaia, 'Inā rā na, me
i kore ana te pāhi i wareware atu ki te whare, pēnei kua whiwhi inu tātou.' Ka
hautetia rā a Marakaia e ōna hoa, ka rite ki tōna hiahia. Heoi, ināianei ki te
kore moni te tangata ka pepeha,
E te pāhi i te whare!'
Rangiata
East Cape
Na
Te take mai o tēnei whakatauki a Ngāti Porou mo Kūkū, mo
Rongotangatake, tangata toa, he uri na Uetuhiao. I mau i a rātou ētahi tāngata e
whakawaha manu ana, ka kotikotia e rātou nga kawenga, ka tangohia nga manu. E
kīia ana tēnei riri ko Nga Pikitanga i te Korau whakamoe e tata ana ki nga Waru.
I te whawhai a Ngāti Porou rāua ko te Whānau a Apanui ki Te Araroa ka mate te
tokotoru nei, kotahi tonu te putu. I poroporoa e nga toa o te Whānau a Apanui
nga ringaringa o Kūkū, o Korohau, o Rongotangatake me te pepeha iho anō,
'
I kiia ai tērā pea he 'kurī pāka' na te āhua o o rātou kiri, he
pākākā, he whero.
O ringaringa kokoti kawe rā i nga pōkitanga Korau
whakamoe.'
Rangiata
East Cape
I mua atu i te tino ekenga o nga kōrero ki a Kino ake, me tiki
atu te kōrero ki te haerenga mai o Tamahae me tana taua i Whangaparāoa ki
Waiapu. Ko Tamahae he rangatira no te Whānau a Apanui he toa i tae rawa ia ki
roto o Tūranga, o te Wairoa whawhai ai. I tōna kāinga i Okarae a Kino e noho
ana, ka rangona atu e ia kei te haere mai te taua a Tamahae. Ka rere ia i mua ki
te whakaatu ki a Ngāti Porou kei te haere mai te hoa riri. Haere mai rā te taua
a Tamahae kei Tauhinu, te wāhi e tata ana ki Horoera. Ka tū he pakanga, ka hinga
i konei a te Whānau a Apanui. Ka hinga hoki a Rerewa me ētahi atu rangatira. I
tēnei rā e kitea ana he iwi tangata kei Tauhinu e wharona ana. I te hinganga o
Tamahae, kaore i hoki engari i whai kia tae ki Te Kaapa i tōna pā i Tamataurei
(Te Matau Rei) i te pito whakarunga o te one i Hautai. Te ūnga o nga waka ki te
awa o Tauhea, ka tōia ki uta, ka noho i Pouretua. Ko Te Kaapa rātou ko ōna mātua
ki runga noho ai ki te pā ki Tamataurei. I konei ka puta a Kino. I hoki mai ia i
Waiapu, kātahi ka karangatia e Tamahae kia peka ki uta. Ko Kino kei te mārō
'Na wai te kōau ka ruku ki te aro maunga, e huri!'
Mōhio tonu a Tamahae he kino te haere a Kino ina i kore ai e peka ki uta. Ka karanga a Tamahae, 'Te Hikapooho e, heke iho rā kia hongi werawera ai he whanaunga.' Ko tōna iwi ia i kii, 'Tērā anō e heke iho i panaia mai rā hoki.' No te whakaotanga mai o Te Hikapooho, ka kii a Tamahae,'Arā kaore he whakamaumahara.' I a Hikapooho e whakatakataka ana mo te heke iho ki a Tamahae, ka pupuri tana tama a Te Kaapa i a ia.
Ka hinga a Ngāti Porou ka huri te ihu o nga waka o Tamahae ki
te wā kāinga. Tēnā ko Kino kua tae ki tōna kāinga ki Okarae. Te taenga ki
Okarae, ka ū te waka o Tamahae, ka karanga atu hoki tērā ki a Kino i roto o te
pā o Upokongaruru, 'E Kino, e, heke iho.' I mōhio nga tangata o te pā e patua
ana a Kino e Tamahae, no reira ka tohe kia noho ia. Hei aha ma Kino ka tohe tonu
ka pepeha:-
Tēnā te ngaru puku, tēnā te ngaru whati.'
Ko te ngaru puku hei whakaora i a ia ko Te Uanga, kua riro kē
rā ma uta ko ' te ngaru whati' hei patu i a ia ko Tamahae. Tae atu ana a Kino ka
tapiki te ringa o katuarehe ka tūpikitia ka utaina e Tamahae ki runga i te waka.
Ka hāngai te waka ki waho o Karani ka ui a Kino, 'Kei hea tātou?' No te kīanga
iho kei waho o Karani, ka tangi ake tērā, ka pepeha anō:-
Patua a Kino i konei, kia taka ai te wairua o Kino taka i
roto o Karani'.
No te ūnga o te waka ki uta, ka patua a Kino. Otirā ka kawe anō
ōna koiwi, ka pepeha:-
A ha ha, me he rā e to ana Kino.'
E kōrerotia ana e Ngāti Porou nga whakatauki a Kino, ahakoa he
mate kino tōna mate. I kōhurutia ia e tōna iwi ake me Te Kaapa i kōhuru rā i a
Ngāti Porou, kua noho kē hoki ia ki roto o te rohe o Ngāti Porou.
Nga Whakapapa:
Na Tipiwhenua
Rangiata.
He whakamārama: Ko tēnei kōrero me tango mai na Reweti i
Te Pīpīwharauroa nama 112, Hurae
He kōrero Ngahau
He tino taonga te kata. Ko nga tino taonga, ko nga mea nunui,
me mahi nui, ma te heke o te kakawa, ka riro mai. Me mahi nui ka whiwhi te
tangata ki te mātauranga, ki te rawa, ki te ingoa nui, otirā ko tēnei taonga nui
ko te kata he ngāwari noa, kaore he utu, heoi anō ko te pupuhi ake o nga
pāpāringa, ko te pupuri hoki i nga kaokao. I kiia rā hoki e Miritene
Ki te whakaaro o ētahi tāngata he tū rangatira te noho puku, te
kore e kata. Ae pea. He ture na te Pākehā kia kauā e kaha te kata. Ki a au nei
he tohu tērā no te kuare. Ki a au nei hoki ki te kuare kia kaha tonu te kata,
kia ngehengehe tonu, kia heke tonu te roimata i te hē o te manawa i te katanga.
E kii ana ko nga Karaipiture, 'He pai nga hanga o te ngākau koa, koia anō kē te
rongo
I tae au ki tētahi kāinga i manaakitia ai au me ētahi atu. I
tāpaea mātou ki nga kai tino papai; ki te tuna, ki te ika moana, ki te huahua
kererū
[191]1 Miritene: Milton.
[192]Whakatauki nama 22.
[193]HuahuaHe kererū, he kūkupa, i tahuna ki roto o te hinu.
He naho
Ko te kāinga o tēnā kai o te karengo ki a Ngāti Porou, he parengo haere tae atu ki te Pākihi arā ki East Cape. Ko tōna papa ko Mataikaro.
I tae a Hōhua Tāwhaki ki roto o Heretaunga, a, i
whakamanuhiritia ia e
I te hokinga o Hōhua Tāwhaki ki te kāinga, ka katia e te
marangai ki Whareponga, tata pau ana te wiki e ua ana. Ko te tino kai i homai
māna he rōroa arā he kamokamo. He kainga na he rōroa, he kainga na he kamokamo,
nāwai a, kua hōhā a Hōhua, te manuhiri i te rōroa. I te tūnga o te rourou rōroa
ki tōna aroaro ka whaikupu, 'E hika ma, kātahi anō te kai ko ta tātau kai ko te
rōroa, kaore ōna kākano?' Kii
Kei Te Araroa, kei Rangitukia, nga uri a Hōhua Tāwhaki e noho ana, he nui āna uri.
Te Toa Takitini nama 66 i te 542, Pepuere
[194]Naho: E rite ana ki te kupu a te Pākehā ki te wag.
[195]Hōhua Tāwhaki: He rangatira no te Whānau-a-Tuwhakairiora, e noho ana i te Kawakawa, ara i Te Araroa. Ko tana tino uri ko Hēni Te Kahurangi.
[196]Karengo: Ki a Ngāti-Porou he parengo. Ko tētahi tēnei o nga tino kai a te Maori, a, e kiia ana he tino kai pai mo te tinana. Ko te karengo tētahi kai hei ārai atu i te mate weriweri nei i te goitre.
[197]
Ko Hāre Tawha tētahi o nga minita tuatahi o Ngāti Porou, he pūkōrero, he naho, he mūrere. Ko ana pēpeha kei te mau tonu i a Ngāti Porou. He mea pao me tuhituhi kei wareware, kei ngaro.
He waha reka a Hāre Tawha ki te huka ki tana tī kaore i rikarika. Ki te kōrerotia atu ia e te tangata ko tana kii tēnei: ' Ko te huka te kai.' I mōhio tētahi tangata nanakia ki tēnei tangata ki a Hāre Tawha na konei hoki ka muharautia e ia te kaumātua nei. I kokoa tonutia e ia te huka ki roto o tana tī, na reira a Hāre Tawha ka riri atu. Ka whakahokia mai e te tangata rā: 'E, e hua hoki au ko te huka te kai.' Ka whakahokia mai e Hāre Tawha: 'Mo tāku koina?'
E haere ana a Hāre Tawha i te Rātapu ki Akuaku ki te karakia o
ko atu i Whareponga, he waka e tō ana ki uta. I te kitenga mai o te hunga rā,
mōhio tonu rātou ka kohetetia rātau e Hāre Tawha ka kii a
Te Kopa
Tae atu ia ki Akuaku, ki te karakia. Ka mutu te karakia, ka
homai he kai māna, he taewa hou, e rua nga pāua hei tāmi
He koroua whaiwhakaaro a Hāre Tawha engari e whakahē ana au i a
ia i mina ki te pātai ki nga pāua notemea heoi anō te wāhi ki a ia ko te kai
anake ahakoa no te Ra Tapu i ripia ai nga pāua. E kii ana ko te āpōtoro, ko
Paora: 'Kainga nga mea katoa, kaua e inoi, kei hē te hinengaro
I hikitia a Hāre Tawha ki te pāriha o Tūranga, ka noho ki
Kaiti. Hei Tūranga ka puahi ētahi o ana tino kupu. I te matenga o Karauria, tama
a
Ka mate te hoa wāhine o Hāre Tawha ka hoki mai ia ki a Ngāti
Porou ki te kawe mai i tōna mate. Ka roa e noho ana ka tae ki te wā hei hokinga
ki Tūranga ki tana mahi, ka puta te whakaaro o te iwi me mārena ia ki tana
tuahine kēkē ki a Ameria Te Ahi-parareka. Ka whakaaea, ka tono ki a Raniera
Kāwhia
Ka mārenatia a Hāre Tawha rāua ko Ameria Te Ahi parareka, ka
haere ki Tūranga. Kihai i takitaro kua mōhio a Ameria ki te kōpikopiko ki te
taone, a tomo atu hoki mai ki te kāinga he haurangi. Ka nau a Hāre ka kii: 'E,
ka raru au! Mahara noa au he parareka tōtika, kaore he hukahuka
Rangiata
East Cape
[198]Te Kopa: Te Kopa Erueti, he rangatira no Te Aitanga-a-Mate, Ngāti-Porou. He kaumātua he pai ki te kōrero, he tangata ngahau.
[199]Tāruke: Ki te Pākehā, he crayfish pot.
[200]Tāmi: He kupu tēnei na Ngāti-Porou mo te kīnaki. Utaina ai hoki nga kīnaki ki runga nga kūmara, o nga taewa tāmi ai.
[201]I koriniti X.25.
[202]
[203]Raniera Kawhia: Ko tētahi o nga minita tuatahi, minita nunui, o Ngāti Porou.
[204]Hukahuka: He taewa e kore e pai hei purapura. He kupu whakatene tēnei mo te tuarua o nga ingoa o Ameria arā a Te Ahi-parareka, he parareka hoki te taewa ki a Ngāti-Porou.
I te huringa o te Maori ki te whakapono ka whakarērea nga
tikanga tāhito. Ko tētahi tikanga i whakarērea ko te moe punarua me te moe puku.
Na konei ka whakaritea kia mārenatia a Kapowhetu rāua ko tana wāhine, ahakoa kua
koroheke rawa a Kapowhetu, ko taua wāhine kua rūruhi. I te taenga ki te rā o te
mārena ka purupuru te koroheke rā i ōna kākahu papai mo te mārena, ko tana
rūruhi i ōna hikurere
Ka haere te karakia, ka tae ki nga kupu e honoa ai, ka pupuri a
Kapowhetu i te ringa o tana wāhine, ka ako mai te minita, 'Ko au ko Kapowhetu
tango i a koe . . .' Ka tatari te minita kia ako atu a
Mutu rawa tana pakipaki i te māhunga o te Pākehā, ka kii 'A,
koina, he hakuwai
Na
He whakamārama: I tangohia mai tēnei wāhanga kōrero i te
roanga ake o nga kōrero a
[205]Hikurere: He mea hiraka he mea uiraira me te kite atu i te kiri i roto. Aue!
[206]Hakuwai: He manu rere pō, kāhore i kitea, a, kua ngaro ināianei. Ki tōku mahara, he momo tītī.
Ko tētahi whakatauki e whakahuatia ana e Ngāti Porou ko nga
kupu a Te WhakatihiE nui e te whakahere e tau e Tāmaiwaho.'
Kaore a Te Whakatihi i mārama ki te kōrero, arā, ki tōna iwi;
he reo ngau. He 'e' ki a ia nga mea katoa. Na Mohi Turei i tuku ki Te
Pīpīwharauroa te tononga a Te Whakatihi ki nga mihinare kia iriiritia ia. I kii
atu ia ki te mihinare: 'E haere mai e au, e pīrangi e au te iriiri, e whakapono
hoki e au e Ihu Karaiti. E pai e te whakapono e Ihu Karaiti, e takoto noa e au e
nāianei e te paenga e taku māra o Te Pirahirahi
I puta he raruraru i waenganui i a Ngāti Horowai me Ngāti Puai
mo Maungawhio, he taunga hāpuku kei waho o Waiapu. I whakaritea ma te komiti e
uiui taua raruraru. Ko te Whakatihi tētahi o te komiti. I tū
'E, e! E Nui e whakahere, e tau e Tāmaiwaho'
Ko Tamaiwaho, he atua, e tau ai e pai mai ai, ma te nui o nga kai o te whakahere. I te whakataunga o te raruraru arohaina ana e nga atua ko te taha nāna nei nga poaka mōmona.
I whakahopu a Te Whetu Tāwere
Ki te tautohetohe te Pākehā mo te riihi whenua, ka pepeha a Ngāti Porou; 'E nui e, te whakahere, e tau e Tāmaiwaho,' arā, ko te Pākehā nui tana moni, mōna te whenua. He tikanga na ētahi Pākehā, a, na ētahi Maori, ko te tangata nui te moni, nui te whenua, ma tēnā a rātau tamāhine.
Te Toa Takitini nama 63, Noema
[207]Te Whakatihi. He rangatira no Ngāti-Porou. Ko te tuakana o Te Kapowhetu, he kōrero nei tāna kei tēnei wāhi.
[208]He māra e tata ana ki Te Araroa, kaore i riro i nga uri a Te Whakatihi.
[209]Kua whakamaumaharatia enei kupu ki roto o nga whakatauki.
[210]Te Whetu: Tētahi o nga tino rangatira o Ngāti Porou.
He Take Huhua, He kōrero Huhua
Ka whānau rā tana tamaiti i huaina nei ko Tuwhakairiora, i
tohia nei, mai rānō i tōna kopū, mo te ngaki i te mate o tana pāpā o Poroumata,
ka whakakupuria e Te Ataakura. Ka tanumia te ewe
Ka tipu, ka pakeke me te whakarongo tonu ki nga tohunga mahi i
a ia e kōrero tonu ana i te whakatauki a tōna kōkā. Kua uru ia ki nga whakawai
riri, kua pā i a ia te tangata. Kua uru tonu ia ki nga whawhaitanga nui, kua
puta tonu ia ki te kainga ahi, kua okooko i nga rākau o te tūtakitanga o nga
motumotu. Kua hinga te parekura nui, ko
Ka haramai a Tuwhakairiora ko ia anake. Tērā nga rongo ātaahua
o nga tamāhine a Te Aotaki, o Ruataupare rāua ko Auahikoata, kua hau noa atu ki
Opotiki
'Ina tonu kai te whai mai ia.' Ka ui mai anō ia, 'kaore ia i
karangatia e te pā i waho rā na?' Ka kii atu anō rāua, 'Kaore.' Ka hotu te
mauriKāti rā tukua mai ki a au ki a Hikurangi,ki te maunga e tauria e te huka.'
Ka kii ki nga tamāhine, 'Rākai i a kōrua, ka
whanatu
taha, ka pōwhiritia te ope. Kai te titiro te iwi ki nga tohu o
te rangatira, o te toa, ki te tākōtuku, ki te pare kārearea, apititia ai, poua
au ki te upoko, me te kākahu paepaeroa
Ka mutu nga karakia katoa a Te Aotaki ka hoki rāua, tae atu kua rite nga kai ki runga ki te takotoranga i kainga i waho, ka whakaritea he tohunga hei whāngai i a Tuwhakairiora. Ka mutu ka tomo ki te whare. Ko te moenga o Ruataupare kei raro iho o te mataaho, ka tau ia ki te tuarongo moe ai ka waiho te moenga mo Tuwhakairiora. Ka whakatika a Ruataupare, ka moea a Tuwhakairiora, ka puta mai ki waho nga rangatira nunui o Ngāti Porou.
Rangitukia
East Coast
He whakamārama: Ko tēnei ingoa mo te kōrero nei na
[211]Ewe: Ko te whenua o te tamaiti whānau hou. Ki te Pākehā he placenta.
[212]Whakanihoniho: Whangawhangai me te whakatipu tamariki.
[213]Ki Opotiki: I te kōhurutanga a Ngati Ruanuku o Ngamoe, i a
Poroumata, ka rere a Te Ataakura rāua ko tana tane ki Opotiki, ko Tuwhakairiora,
he tipuna no
[214]Mauri: Ara ko te manawa. Ko te tino tikanga o tēnei kupu ko te piki o te kaha i roto i te tangata.
[215]Hikurangi: Ko te maunga teitei tēnei Ko te teitei, e 5060
putu. He tikinga na te Maori te tapa i nga rangatira Maori ki nga maunga teitei.
He tino rangatira nui a Te Aotaki, tuku iho ki tana tamāhine ki a Ruataupare he
wāhine nui anō. I te kitenga o Ruataupare kua hīpōkina e te mana o tana tāne
tōna mana, ka whakarērea e ia, noho rawa atu i Tokomaru, ā, e karangatia ana
tērā hapū ko te Whānau a Ruataupare. I te tau
[216]Whanatu, a, arā, haere atu, whanake, arā haere ake.
[217]Tungāne, arā tungāne. Te mea tāne tēnei.
[218]Paepaeroa, ko te kahu Maori, a, he tāniko nga taha, ko te māhiti he kahu huru kuri.
[219]Rangipōpō, ko te whatiri.
[220]Paorangi: Ara,haruru haere, warowaro.
[221]Pukeāmaru Ko te taukahiki teitei ki te tonga o Wharekahika.
[222]Haruru o te Rangi: Ko te ingoa whaitiri nei kei runga tonu i te tangi a te whaitiri, arā he haruru, he whetuki, arā he wiriwiri, he nene, arā he kapakapa.
Ko nga kōrero ēnei a Kāpene Kuki:-
Mane 9, 1769. Ka tau te kaipuke
ana.Kātahi ka pūhia mai ka hinga tētahi o rātou e mea ana ki te
maka i tana tao ki te poti iti. Ka mataku ētahi ka tū, ka tōia atu tētahi o
rātou ki uta atu, kātahi ka whakarērea, ka haere. I te rongonga i nga pū ka hoki
mātou ki nga poti, i tae rawa ahau ki te titiro i te Maori i mate, ka hoki mātou
ki te kaipuke. I te ata ka kite mātou i te nui o te tangata i tāwāhi o te awa,
ka hoe ahau, a Tūpaea
Pine Tamahori
Kakariki
He whakamārama: Me tango mai ēnei kōrero i te roanga ake
o nga kōrero a Pine Tamahori i Te Pīpīwharauroa nama 103, Oketopa
[223]Kaipuke, ko te Endeavour te ingoa.
[224]Te Awa, ko Tūranganui tēnei, ko ōna peka nei ko Waimatā, ko Taruheru.
[225]Taha rāwhiti arā ko Waikahua, kei konei te kōhatu whakamaharatanga ki a Kāpene Kuki.
[226]Te awa iti, ko Waikanae tēnei e puta nei ki Tūranganui.
[227]Tupaea, he Maori no
[228]Toka, ko Toka a Taiau tēnei, he rohe nui i waenganui o nga iwi. E ai te kōrero ko te rohe tēnei o Ngāti Porou ki te tonga. He ana taniwha, na te Pākehā i tukituki kia wātea ai te huarahi kaipuke. E kii ana nga Maori na te raweketanga i te taniwha i kore ai e tōtika te wahapū o Tūranga.
I nga kōrero a Kāpene Kuki i tana ūnga ki Tūranganui i te tau
Kaati i te uinga a Kāpene Kuki ki te rangatira o te whenua e kore a Marukawiti e tuhi kē ki roto o Tūranga engari tērā e tuhi tata tonu ake ki Titirangi, ki te pā tata ki te pūwaha o Tūranganui ki te wāhi hoki i ū ai te waka o Kāpene Kuki. I runga i nga kōrero a Kāpene Kuki e mārama ana i heke iho i Titirangi ētahi o nga tāngata i riri rā ki a ia. Me āta whakataki atu e au te whakapapa o taku Ratu i rongo ai au ki ōku kaumātua.
Na Tauwheoro ko Hokinga, ko Rangikuatipu, ko Kuriwahanui. Ta Hokinga i te ao nei ko Pera Hāronga, ta Kuriwahanui ko Heni Materoa arā ko Lady Carroll. Me whakaheke e au ko to Rangikuatipu kāwai.
Rangikuatipu
Te Aringa i Waho
Kiriparawera
Parahako
Ratu
Tukuwai
Te Keepa Te Turuki
Marara
Heta Te Kani
Hinehou
E rua nga pā o Te Aringa i Waho, ko Titirangi ko Wairangi te
ata; tuku iho ki tana uri ki a Te Ratu ka noho anō ki Titirangi. No te tau
Heoi anō
Keita Kenana arā Waere
Te Pīpīwharauroa,
He whakamārama tuatahi: I te pukapuka a Mrs. Douglas
Blair, i huaina nei ko, 'The Land of Toi,' i kiia ko ta Te Ikawhainga te Ratu te
rangatira i whakahuatia rā e Kāpene Kuki. I kii taua wāhine na Te Kawhe, (Goffe)
kaiwhakamaori, ana kōrero. I kitea pea e Te Kawhe i Te Pīpīwharauroa. Reweti T
Kohere
He whakamārama tuarua: Ko tēnei ingoa mo te kōrero nei
na
[229]Titirangi: Ko te puke i te pūwaha o Tūranganui, i runga ake o Kaiti.
[230]Keita Waere: He tuahine no Wi Pere, he uri āna kei te ao. Ko Keita Waere, ko Riparata Kahutia te Pimia Ata, he wāhine pūkōrero, i whakaakona ki te whare wānanga.
Ki te Etita o Te Pīpīwharauroa.
Tēnā koe, Mehemea e pai ana ēnei kōrero mo Te Pīpī, kāti utaina ki nga wāhi wātea o to Manu, hei titiro ma nga hoa aroha i tawhiti. Tēnei te hokinga whakamuri no nga whakaaro ki nga wā o mua pā tonu mai hei āwangawanga mo te ngākau koia i oho ake ai te ngākau aroha. Engari he kōrero roa, otirā ko taku hiahia me tapahi kia poto. Me pēnei noa te tīmatatanga mo te kōrero nei.
Ko Makoare Tuatai me Henare Nihoniho, (pāpā o Tuta Nihoniho) me
ētahi atu o nga matangohi
Ko Aperahama Tapatu, te matangohi o te taha Kāwanatanga i hinga
i te whawhai tuatahi ki te Hauhau o waenganui o Tokomaru me Uawa. I hinga tonu
ia ki mua o te kōkiri i horo ai a Tahutahupo pā i a Akuhata,
Ko Poihipi Rangiwaha, te matangohi o te taha Kāwanatanga i
hinga i te whawhai tuatahi ki te Hauhau o roto o Tūranga, i te whawhai ki
Waerenga a Hika pā. Ko Wiremu Keiha i taotū i taua wā tonu i hinga ai a Poihipi,
a, no taua wā anō ka hinga ētahi o nga hōia
Ko Rawiri Hikarukutai te matangohi arā, ko ia me te nui atu o
Ngāti Kahungunu o te taha Kāwanatanga, i hinga i te whawhai tuatahi ki te Hauhau
o roto o Te Wairoa, ko
Ko ēnei tūpāpaku hei okiokinga mo te kōrero nei. Ko aua tāngata
kua kōrerotia ake nei ko ētahi tonu o nga rangatira o nga hapū o roto o Ngāti
Porou, a, i hinga tonu rātou i roto i nga ope hōia a Meiha Ropata i aua whawhai
kua kōrerotia nei. He tangata toa, he tino piripono ki a Kuini Wikitōria me ana
ture, he kaihāpai no te whakapono. I te wā o aua whawhai kaore he moni utu mo
nga hōia Maori. No te tau
Ko te pūtake o te whawhai o te tau
Kāti ka mārama pea ki a tātau te kaupapa o te matenga o ēnei
rangatira nui. I maringi o rātou toto ki te pakanga mo te mana o te
Kuini,
E hoa ma, e aku hoa, me titiro mai ki ta tātau kōrero. I te mea
kua
He hōia i roto i aua whawhai.
Te Pīpīwharauroa,
He whakamārama: Ko te ingoa mo te kōrero nei na Reweti
Kohere ēngari ko tōna ake ingoa i roto o Te Pīpīwharauroa nama 157, Mei
[231]Matangohi: Ko te tangata tuatahi ki te mate i te pakanga; ko tētahi kupu anā he mataika.
[232]Kapene Wirihana: I kōhurutia e Te Kooti ki Tūranga i te tau
[233]Te Wakana, ko Rev, C. S. Volkner, he mihinare no te Hāhi o Ingarangi, Na Kereopa i kai nga whatu, i kiia ai hoki a Kereopa ko Kai-whatu.
[234]Matarākau. He karakia mo nga rākau kia pai te patu tangata.
[235]Te Waru, ko te wā kore kai o te tau, i te mea kaore anō kia pakari nga kai moata huahua.
[236]Hikurangi, ko te maunga tino teitei o Ngati-Porou, e 5000 putu te teitei. He whakatauki, 'Ko Hikurangi te maunga, ko Waiapu te awa, ko Ngati-Porou te iwi.' Ko wai ra te tangata? Ki au nei ko te Rangitawaea te tangata, ināhoki ka tauria a Hikurangi e te huka ka pepehatia, 'Ka rukuruku a Te Rangitawaea i ōna kākahu rīnena.' Ina anō tētahi, 'Ehara a Hikurangi i te maunga haere.' he wero titaha pea tēnei kōrero mo Taranaki Maunga i paheke atu nei i Taupo i runga i te pāmamae.
[237]Wairākau, ko te tino tikanga o tēnei kupu mo nga mea kei te whakamōmona i te whenua kia kaha ai te tipu o te kai.
[238]Pōhatu(Kōhatu): I ui mai tētahi tamaiti kaumātua o Te Aute ki
a au, 'he aha te kiko ki to tipuna, o tōna piripono ki te Kuini i nga ra o te
pakanga? Heoi anō rā te kōhatu whakamaharatanga.' Ko taku whakautu tēnei, 'Kore
rawa atu, kaore he kōhatu whakamaharatanga.' He tokomaha nga rangatira piripono
kei te takoto noaiho kāhore he kōhatu. E koro, Paratene, tata ki te 40 nga tau i
tū ai koe hei Kawanatanga a, he aha koe i kore ai e whakatūtū kōhatu mo o tātau
Tēnā koa tuku atu nga kupu nei, he tautoko i te whakamārama a Nikora Tautau mo te pātai a Te WaakaTe Rānui o Ruatoki. Tērā pea ka kite iho ia i te whakahoki a Nikora i te Pīpī o Tihema tata nei. Koia na e Te Waaka ki oku nei kaumātua te Maori, he ingoa tonu tēnā no mua iho, me te Pakepakeha no te Turehu, ko te reo he hoiho he kihi. Kaati kei roa noa.
Ko te ingoa Pākehā na te Maori tēnā ingoa i hua, he pēnā me ta
Nikora e whakamārama na ki ta o konei kaumātua kōrero. Ko ēnei rā ko Tihema, ko
Hanuere, ko Pepuere, ki ta rātou whakamoe tau
ka rite ki to rātou. Ka kitea atu te roa o nga waka nei me te tokomaha me nga tāngata anō o waenganui. Kei te mahi nga mea i nga taha i a rātou aho. Kei te mounu, kei te maka ki te moana. He rite tonu te hutinga, e whā, e rima, e ono, ki runga ki nga matau o te aho, pērā tonu tētahi taha. Kua kore te wehi o te waka o nga Maori nei, kua ngahau atu ki te mau o te ika, ki te huti a nga tāngata katoa o te waka rā. Ka kii te tangata o te ta kia hūtia to rātou punga, ka hoe rātou ki reira ki te wāhi e kapakapa ana te kai a te tarakihi. E hoe atu ana rātou kei te pōkai te iwi rā i a rātou aho. Ka mānu te waka tangata Maori nei ka titiro atu ki te āhua o te tangata, rerekē. Ka tū te tangata o te ihu o te waka rā ki te huti i te punga, ka mau katoa nga tāngata i waenganui ki te taura matua, ka kii katoa te waha o nga tāngata o runga o te waka. I pēnei nga kupu i te hutinga:-
Kua eke te punga, kua mau nga hoe, kua kori katoa kua kōrero i to rātou reo. I pēnei te āhua ki ta rātou whakarongo atu:-
Ka tino kitea atū hoki te āhua o nga tāngata: he urukehu, he
pūnehunehu, he mā, he mā kōrako, he whero tākou, pērā tonu te āhua o nga kanohi.
Kua huri te ihu o te waka, kua ahu atu anō ma tōna hoenga mai rā. Kei runga anō
te kaihautū e tū ana me te tangata o te tā. Kihai i roa kua maiangi noa ake ki
runga o te moana, kei te hoe noaiho te iwi rā i runga o te takiwā, ngaro atu ana
ki roto i te ao kapua. Ka mōhio nga Maori nei he Turehu, he Patupaiarehe, he
Aparangi
No mua noa atu tērā kitenga i te waka i te taenga mai o te
kaipuke o Kapene Kuki ka titiro atu nga koroua me nga kuia, ka karanga, 'He
motū, he motū rere mai no tawhiti, ina e tere mai nei.' Ka titiro atu ki nga
hēra, ka karanga. 'Aha haa, me he kapua i te rangi nga rā o te motū e tere mai
nei.' No te tukunga o nga hēra, no te riwhitanga, ka titiro atu ki nga rewa;
arā, ki nga maihi me nga kurupae, me nga rikini,
Na Mohi Turei
Rangitukia
East Coast
He whakamārama: Ko te ingoa mo tēnei kōrero na Reweti
Kohere ēngari ko tōna ake ingoa i roto o Te Pīpīwharauroa nama 153, Hanuere
[239]Whakamoe tau: Te whakamārama tēnei a nga mātua mo tēnei wā o te puta o te kai.
[240]Kawainga: Nga tohu ēnei o te ata.
[241]Tahora: Ko te moana nui kei reira tēnei te tarakihi engari ko te tino tikanga o tēnei kupu no te whenua tonu.
[242]Tangata ta: Ehara i te tangata tata ki te wai engari ko te āhua ko te tangata e tū mai rā i te urungi o te waka.
[243]Aparangi: He atua whiro arā he kino, he pērā anō te āhua o te Kahukahu Kōwhiowhio: Ko ētahi tikanga anō o te aparangi, he ope rangatira, he tira kahurangi.
Ko tēnei manu ko te kuaka ko ia anake tōna āhua: he roroa nga waewae, me nga ngutu hoki. E toru nga hua kuaka. He karoro he kura, he kakao. Otirā ki te tauhou, kaore tētahi kuaka i rerekē i tētahi, ma te tangata anake e matatau ana ki te kuaka, e wkakamārama ki te tauhou, tērā ia e kii koia anō e tau nga wehenga ingoa o te kuaka, Kāti me whakamārama atu ki nga tauhou:-
Tuatahi, ko te karoro. Ko tōna uma katoa he mā nga huruhuru. Ko nga parirau me te tuara i rite anō ki o ērā atu. Mehemea ki te tino mōmona, me tango nga huruhuru ka wēti ai, e tata ana tōna taimaha ki te toru me te hawhe pauna, ki te wha pauna rānei,
Tuarua, mo te kura. Ko nga huruhuru o te uma me te kōpu he
whero (he kura), ki te wētitia, tērā e tata te taimaha ki te rua pauna, ki te
rua me te hawhe pauna rānei. Ahakoa ma te kanohi e titiro ka kitea te nuinga ake
o te karoro i te kura, te rerekē hoki o nga huruhuru o tētahi
i o tētahi, e rerekē ana anō hoki ina wētitia.
Tuatoru, he kakao. Ko nga huruhuru o tōna tinana katoa i rite ki o nga parirau ma nga tuara o te karoro, o te kura. Kāhore te kupu mōmona e eke ki runga ki te kakao, notemea kāhore ōna wā mōmona ina ki te wētitia. Ka mārama pea te manu nei. He kuaka te ingoa iwi, he karoro, he kura, he kakao, nga ingoa hapū. Nga wāhi e noho ai te kuaka.
I te wā e iti ana te tai, ka mārara noa atu te noho a te kuaka i runga i nga tāhuna i nga take moana, ki te rapu kai, Ta rātou kai he toke no nga tāhuna. Ki te kake mai te tai, ka huihui nga kuaka ki te wāhi mutunga e ngaro i te tai. Ki te ngaro taua wāhi i te wai, ka rere ki nga wāhi onepū muremure ai, kaore he otaota, kaore he aha, ka noho tonu i reira ahakoa pēhea te nui o te kāhui, ka tatari kia wātea nga tāhuna i te tai.
Ka kitea te kuaka i nga marama o Hune, o Hūrae o Akuhata, o
Hepetema, tae noa ki Noema, engari ka tutuki te tai kaore e noho kāhui, noho
marara ai ki nga tāhuna moana. Hei a Tihema ka tīmata te noho kāhui, hei a
Hanuere kua kore e noho i nga tahataha moana ua ki te tai, kua rere ki nga mānia
onepū, a, kua wāti hoki i te tangata. Hei waenganui o nga rā o Noema kua āhua
mōmona a kua tika hoki mo te patu. Ko te tino mōmonatanga o te kuaka hei
waenganui o nga rā o Maehe. Ko te whakaaro whakamōmona ai te kuaka kia ora ai
kia kaha ai mo te hokinga ki Hawaiiki
Ko te wā e ngaro ai te kuaka kei te āhua tonu o te hau. Mehemea
he tonga te hau, ka timata te wharau
Haere ai, wharau ai, te kuaka ki hea? Ki te kōrero a nga kaumātua i te mea mārama ina kē te kupu mārama ko tēnei,
'E rere ana ngaro atu i te tirohanga.'
Mo te rere a te Kuaka.
I te kāhui kuaka e noho ana i te tāhuna i ētahi atu wāhi rānei,
kātahi ka rere katoa te kāhui ka hiki ake ki te takiwa. Ka pēnei me te pīkai pī
nei te rere me te kake whakarunga, tino tiketike ki runga, kātahi ka mārō te
rere, kotahi manu ki mua, kotahi ki tētahi taha.
Ki te kite te tangata i te wharautanga o te kuaka, ko te mea whakaaroha, i runga i nga kōrero a nga kaumātua e ahu ana ki Hawaiiki ki te matāpuna o te Maori, na konei ka nui te aroha. Kāhore anō i kitea he kōhanga, he hēki, he pīpī, kuaka.
Te hopukanga i te kuaka.
Ki te kōrero a nga kaumātua, he rārata rawa atu te kuaka i mua, inahoki he mea hanga he kupenga ka māhititia ki te rākau, ka meingatia he rākau roa hei puritanga. Hei nga tai kī i waenganui pō haoa ai. Kotahi tangata ki te mau i te kupenga, kotahi hei mau i te rama, me te ruru anō i te rama. Ki te tata atu ki te kāhui kuaka ka whakapau nga tāngata i o rāua kaha ki te oma me te rama. Ki te tata atu ki te kāhui kuaka ka whakapau nga tāngata i o rāua kaha ki te oma me te whakamura hoki i te ahi. Ka pōrehurehu nga kanohi o te kuaka, kaore e mārō te rere, ka hoki mai anō ki te mārama o te ahi. I ētahi haonga e mau ana te 100 manu, nuku atu rānei. I tēnei wā nui atu te maka o te kuaka. Ki te rongo ki te pū ko tōna rerenga tēnā ahakoa ēhara i te pū mo rātou. Ko te mahi pōkehe o te patu i te kuaka ko te whai a te tangata kia pātata atu ia, no hea e tata atu, No reira te whakatauki,
'He kuaka mārangaranga.'
Ko te wā pū mo te patu i te kuaka hei nga rā kaha te hau, nui te ua. Ki te kaha te hau me te ua e kore e hapa te whiwhi o te tangata i ētahi kuaka tini.
Ko te kuaka pea te manu tino reka o nga manu. Ki te hunga kai kuaka ki te takoto mai he kuaka, he kukupa rānei, kaore e whātorongia te kukupa. Ma te kore kuaka kātahi ka kainga te kukupa. He tohu tēnei, reka ake te kuaka i te kukupa ahakoa he manu tino reka te kukupa, arā te kererū.
Na Rev. Makoare Taurere
Te Pīpīwharauroa,
He whakamārama: Kei te mau tonu ēnei kōrero ki te nuinga
o nga kupu a Reverend Makoare Taurere
[244]Reverend Makoare Taurere: He minita rongonui no te hāhi mihinare.
[245]Hawaiki: Rere ai te kuaka ki Siberia, he whenua no te Rūhia, manomano maero te tawhiti. Ko Te Pīpīwharauroa rere ai ki nga moutere huhua o te Moana-nui-a-Kiwi.
[246]Wharau: Ka mārama i a Makoare ko te tikanga o tēnei kupu mo te haere ki tawhiti arā whakawhiti i te moana. Tirohia ēnei kupu:-Wharau, he whare no nga ope haere. He pīpī-wharau-roa, he pīpī arā he manu haere roa.
Kaore he whenua hei rite mo Wharekauri te nui o te tuna. He ngaroro te tuna ki tēnei moutere. E pepehatia ana e paheke ana te hoiho i te tuna inu whiti whiti i nga hauanga. I mahara au he whakareka kōrero noa iho. Hei te notitanga o te Whana Moana he whanga e whā maeko te roa, he wai he rotoko te Mauangai i Karewa. Hei te raumati ka mimiti te wai, ka hōpuapua ki nga wāhi e takahia ana e te hoiho, ka nui te tuna. Ki te takahia e te hoiho ka hō te hoiho. I te whakawhitinga o taku hoa Pākehā i Karewa ka oho tana hoiho i te nui o te tuna, ka tupeke, ka taka taku hoa, ko te hoiho ka oma ki tahaki, na te tangata i whakahoki mai.
I rongo anō au e kiia ana kei tētahi wai iti e rere ana ki te Whanga ko Waipapa te ingoa. Hei nga ahiahi pō, kore hau, ka whakaea te tuna, ka tute rora, pēnei me te kahawai e tuku ana ki te ākau.
Ko te mahi nui o te tuna ki Wharekauri ko te tikinga anake, ehara te rapu, te patu. Ka mau te tangata ki tana matau, ko te pukunga tonutanga ake o te kohuwai he tuna tēnā, e tirou ana ki te matau. E kore e roa kua taumaha te pēke.
Ina waipuke te whanga, ka heke te tuna ki te moana i te puaka e
kiia nei ko te Awa pātiki. Hei te whakahokinga mai a te ngaru ka pae ki
te ākau tōna tini ki te hoiriiri, kaore e taea te mahi.
Kua kite au e patu ana te tamariki i te tuna hei takaro noa iho ma rātou. I nga rā o Te Whiti, e rārangi ana te mano o te tuna ka tukuna ki Parihaka.
No nga kōrero a Tipiwhenua
Te Pīpīwharauroa nama 99, Hune
Kōhurutanga o Tāmaiharanui
Ko te take i kōhurutia ai a Tāmaiharanui e
Ko nga kōrero e whai ake nei na Atanatiu Mairangi. I mea ia:-
I te tau
I a
Ka hoki mai taua iwi, me to rātou kaipuke ka riro ora mai a
Tāmaiharanui
tana wāhine. I whakamatea ki Waitohu i
Atanatiu Kairangi
Te Pīpīwharauroa nama 176, Maehe
He whakamārama: Ko tēnei tuhinga he mea whakapoto na
[247]Kāpene Tuari: Captain Stewart. He ingoa nōna a Stewart Island arā a Rakiura.
[248]Hakaroa: E kii nei i ēnei rā ko
[249](No corresponding reference)
[250] Hooru: Ki te Pākehā he hold ko te rai o te kaipuke.
[251]Maringa nui arā waimarie.
[252]Paewhiti: Ko Paewhiti, he rangatira no Ngaitahu i patua e Te Rauparaha ki Kaikoura.
[253]Teki: Ki te Pākehā he deck.
[254]Whakaariki arā he taua. Ina kitea atu he taua ko te whakaoho tēnei i te pā, 'he whakaariki, he whakaariki.'
[255]Tāmaiharanui: He rangatira no Kaitahu.
He tika tonu kia topangia ēnei kōrero whakamīharo mo tēnei
Pākehā i pokanoa nei tōna aroha ki te Maori, ā, i hiahia ia ki te tuku i a ia
kia mate mo te iwi Maori. Tērā e maharatia he pōrangi engari hoki ko tana mahi e
kore e taea e te pōrangi notemea nāna nei i whakaako ko te Ture
Muru
Kua mau tētahi Pākehā o ākarana kei te whare herehere ko tōna
ingoa ko Wiremu Patihana Aikini (W.P. Aikin). Ko tana mahi he hokohoko hea o nga
rua koura, arā he broker. Ko tōna hara he tuhinga nāna i tētahi reta
whakawehiwehi ki a Te Waari, Pirimia o Niu Tireni. I tono ia ki te Pirimia kia
turakina atu te Ture Muru Whenua o te tau
Te Pīpīwharauroa,
He whakamārama: Ko te kaituhi o ēnei kōrero kei te
ngaro. Ko te ingoa ake kei Te Pīpīwharauroa nama 104, Nowema
[256]Ture Muru: I runga i ēnei ture ka whaimana te Minita Maori arā te Kāwanatanga ki te riihi ki te hoko rānei i nga whenua. I aua ra kaha atu te apo whenua o te Pākehā anō he urutā i kiia he land hunger, he mate hiahia whenua. I oho te iwi Maori ki nga Pākehā, ā, i puta te kōrero kia whakawhiti ki Ingarangi. I mate tūroro ai tēnei ture na te hinganga o te Kāwanatanga ka mutu tēnei mahi.
[257]Tiriti o Waitangi: I puta te kupu a Timi Kara i te Paremata
kua kore mana te Tiriti i te mea i takahia e Te Pitiroi, ā, i te whawhaitanga
hoki o ētahi iwi Maori ki te Kāwanatanga. Moumou noa te whakamihi a
[258]I whai kupu a Ashley i te Paremata o Ingarangi mo te Ture Muru Whenua. Ko te whakautu a te Kāwanatanga i whakaae tonu nga mema Maori ki taua ture.
I te tau
I raro i taua tuku, ka riro Te Pukeroa me ērā atu wāhi hei koha
ki
Mai o tērā wā ki te tau
I muri tata mai ka whakatūngia a Tā Māui Pōmare hei Minita mo nga Hohipera, a, tana taenga mai ki Te Papa i Ouru, ka kōkiritia taua Kirimina ki a ia.
Ka tae a Pōmare ki Pōneke ka tae mai te whakahau ki te Tākuta o
te Hohipera e tū nei i Te Pukeroa kia huakina nga kuaha o taua hohipera ki a
Ngāti Whakaue i runga i te kore utu, na rātau nei i tuku a Te Pukeroa me ērā atu
rāhui i te taone o
E te Etita, he ora nui tēnei mo tātau i tēnei whakaaro hōhonu a o tātau koroua mo a rātou uri. He wā pāngia nuitia tēnei o tātau e te mate tinana, na reira he nui te whakawhētai ki a ia i te Wāhi Ngaro mo te hoatutanga i tēnei whakaaro mīharo ki roto i te ngākau o o tātou koroua i te wā e nui ana te whenua ki a tātau.
E te Etita, he Ngāti Whakaue koe
He nui te mihi mo te Minita o nga Hohipera, ki a Tā Māui
Pōmare
Na nga pakeke o
He whakamārama: Kei te ngaro te kaituhi o ēnei kōrero
engari na nga kaumātua o Ngāti Whakaue tonu tēnei tono ki a Pihopa Pēneti i te
wā ko ia nei te Etita o Toa Takitini. Na konei rātau i tono ai ki a ia he uri no
Whakaue hoki. Ko te ingoa ake 'E Koro mā i te pō! Na koutou tēnei manaaki,' kei
Te Toa Takitini nama 174, Pepuere
[259]Tiati Penetana: Judge Fenton, no Ingarangi engari i haere mai ki Niu Tireni i a ia e taitamariki ana. He roia tino mātau, he tangata tohunga ki te whakatangi whira. I tū a ia hei Tiati mo te Kooti Whenua Maori.
[260]Ko te Pīhopa o Aotearoa.
[261]Tā Māui Pōmare: E toru anō nga tau i tū Minita ai a Pōmare mo
nga hohipera i te puahae o te Pākehā. Ina koa tēnei hua pai o ēnā mahi. Kei te
tuhituhia e te Pākehā nga kōrero arā te 'Life' o Tā Māui Pōmare hei kōrero ma
nga whakatupuranga kei te heke iho.Ko ētahi take nui i tukuna ai a
I ū ki Paihia, i reira te kaitiki mai i a au a Hirini Katene, tamaiti a Wiremu Katene, mema Paremata mo te Taitokerau.
He wāhi tino pai a Paihia, he whenua e anga ana ki te moana, he whenua mahana, e rite ana nga marama katoa o te tau mo te ono taewa, riwai, pārete, parareka. E tata ana te hauhake tētahi rīwai, tērā e pakari a Akuhata nei, kua rewa ake tētahi, kua toha nga tipu i runga o te puke.
Pā mai ana te aroha i a au ki taua whenua ahakoa kātahi anō au
ka kite. Ko aku taringa kua rongo noa atu, ā, ko taku ngākau e pupuri ana. Ko te
wāhi tēnei i kurangia ai nga kaumātua, i karangatia ai te ingoa o te Hāhi ki
konei. Inā hoki i rongo au ki Taranaki ki te Waipounamu e kiia ana te Hāhi o
Ingarangi. Ko te Hāhi Paihia, e kore rawa e kiia ki tērā wāhi ko te Hahi o
Ingarangi, ko te Hahi Mihinare
rānei. Ka nui taku whakatika ki tēnei ingoa.
No nga kōrero a Rev. Nikora Tautau
Te Pīpīwharauroa,
He whakamārama: Me tango mai ēnei kōrero i te roanga ake
o nga kōrero a Nikora Tautau i Te Pīpīwharauroa nama 89, Akuhata
I te hui a Te Kotahitanga
'Kaore au e whakaae. Waiho anō ta te kō tana tahua i
pīrori
I tūpeke haere a Hāmi Te Rapu i roto i te whare, hei te taenga ki te kupu pīrori, ka tū, ka hiki tana waewae katau, ka pīrori anō metemea nei kei te takahi ia i te kō.
Na
Te Toa Takitini.
He whakamārama: Me tango mai ēnei kōrero i te roanga ake
o nga kōrero a
[262]Kei Tāwera nga kōrero a
[263]Kua eke ki te 300 pauna te oranga o te minita Maori ināianei
(
[264]He rangatira tēnei tangata no Ngāti Porou, he uri na Rawinia Te Aungira. He tangata tino toa ki te kōrero, kāhore ana wehi. Kei te kite tonu te kanohi o taku ngākau i a Hāmi e pīrori ana i tana kō.
[265]Ko te kupu tēnei mo te mahi ki te kō.
[266]Ko te ingoa tēnei a Ngāti Porou mo te hoiho nui. Me te mea nei e rite ana ki te pull cart.
[267]Ko te parau e rua nga huridouble-furrowed.
No tēnei wā (
I te tau
I pau katoa te ngākau o
Tēnā koa rā i runga i te ata whakaaro i te manawanui, whiwhi
ana ko
ki te rōpū mo te iriiri, ā, hei tino tohu mo tōna ripenetā ka inoi ia ki a Rota kia whakaritea ko ia hei kaitahi, hei kaipatu pere mo te whare o te Ariki
Hōhepa Peka
Rangitukia
He whakamārama: Na Hōhepa Peka, he tamaiti na tētahi
mihinare i noho ki Rangitukia ēnei kōrero mo Te Houkamau. Kei Te Toa Takitini
nama 60, Akuhata
[268]Houkamau: He rangatira no Ngāti Porou
[269]Kihirini: Rev G. A. Kissling.
[270]Kawakawa: Ko Te Araroa ināianei.
[271]Wharekahika: Hicks Bay. Ko te ingoa tēnei o te āpiha (First Lieutenant) tuatahi a Kāpene Kuki.
[272]Kuune: schooner.
[273]I te waiata a Rangiuia i puta i a ia te tonga 'hawi,' 'huruhuru,' 'taupuru.' Ko te tonga hawi, he tonga ngāwari, ko te tonga huruhuru o te kanohi, ko te tonga taupuru, he tonga marangai.
[274]
[275]Ko Tipene: No te tau
[276]Whakakiriuka: Manawa nui.
Ko te Kōmihana i tukuna mai e te Kāwanatanga o Ingarangi ki te
Whakatiketike i Otautahi ko Sir John Gorst, arā, ko Tā Hoani Koohi. I a ia e
taitamariki ana i haere mai ia i te taha o Pihopa Herewini. Ko tōna hiahia kia
whai mahi mihinare a ia i waenganui i te iwi Maori. No tana mārenatanga ki
tētahi kōtiro, ka wehi ia ki te mau tana wāhine tamariki ki waenganui pū o te
Maori. I whakakōmihanatia te Pākehā nei, ā, ko to rātou māngai he nūpepa,
ko Te Hokioi
I tino mōhio a Te Koohi ki te Reo Maori. I haere rāua ko tana
tamāhine kia kite i
Te Pīpīwharauroa,
He whakamārama: Ko te ingoa mo tēnei kōrero na Reweti
Kohere engari ko tōna ake ingoa i roto o Te Pīpīwharauroa nama 105, Tihema
[277]Te Hokioi: He manu rere pō, kua ngaro ināianei. I wehingia e te Maori.
[278]Patara Te Tuhi: Ko ia tētahi o nga hoa a Tawhiao i haere ai ki Ingarangi.
[279]Pīhoihoi Mokemoke: Ko nga kupu a Rawiri i mea nei, 'toko rite ki te pīhoihoi mokemoke i runga i te tuanui.' (Waiata 102, 7.)
Hurihanga o te Hinengaro
E Manu utaina atu ēnei kupu ki o parirau, hei haringa atu ki o
marae e rere atu ai. I te mea kua tae ōku tau ki te 49 me tōku mōhio ki ēnei ika
e rua o te moana, he kanae tētahi, he pātiki tētahi, ā, i runga i tōku
mōhiotanga ki a rāua e kore to rāua tokorua e kai mai ki te matau ina hiia. No
tēnei wā rawa, no te 18 o nga rā o Hurae,
Tēnā rā to iwi te Pākehā kei te rapu i te huarahi e raru ai nga mea katoa, tīmata mai i a tāua i te iwi Maori, ā, kua tae tēnei, ki te pātiki, kua kitea tōna maunu e raru ai au i te matau. Ko nga maunu tino kino a te Pākehā kei runga i a tāua i te iwi Maori, e hī ana kia raru tāua, he waipiro, he hoko whenua, me ērā atu mea e rite ana ki ēnei. No reira e te iwi Maori, kia tūpato ki nga maunu toke, tapahia atu, tapahia atu. Kia tū ai ōu waewae ki runga. Kei rite tāua ki te kāhui kau e whiua ana ki te mākete. Otirā e whakaaro ana au i te mea kua riro mai i a tāua nga tūranga nunui o te Pāremata, tērā ēnei maunu e kauparea atu i a tāua i te iwi Maori. Kaore ia he kai hōmai tonu i te toke nei i a hoko whenua. Taro ake, kua rite tāua ki te kāhui kau e haere ana i nga huarahi kia māketetia ki te Pākehā. E hoa mā, whakaaro mai a tātou uri kei riro pārau i ēnei raru. Otirā e kore pea te ngākau hia kai ki ēnei toke e taea te waewae.
Kaati i konei. Kia ora e te iwi.
Na H W Kaipo
Ko H W Kaipo he minita no Te Taitokerau. I minita ia ki Taranaki.
Te Pīpīwharauroa,
He whakamārama tuatahi: Ko te nui o Niu Tireni e
66,000,000 eka, otirā, i ēnei rā iti iho i te 4,000,000 eka anō kei te toitū ki
te Maori, he maha tonu nga whenua kua riro na nga hoko, na nga muru a te
Kāwanatanga i nga tau o te
He whakamārama tuarua: Ko te ingoa mo tēnei kōrero na
Ki te Etita o Te Pīpīwharauroa,
E Hoa, Tēnā Koe,
Māu e uta atu ta mātou whakamihi mo te whaikōrero a Arā te kōrero e haere rā i runga o Tawhiti a Pawa, takoto
noa Waimahuru [280].'
Waihoki ko tēnei, arā te minita e hoki atu rā i Raukōkore, i
Wharekahika, takoto noa Whangaparāoa-mai-tawhiti. He ūnga waka anō ia nei no
Ngāti Porou me ērā atu iwi i nga wā o te whakapono ka hori ake nei, kāti i te
tawhiti o ēnei takiwā ka haere nga tamariki ki Raukōkore ki te karakia, ka noho
tēnei i te koroua nei, ki ake hoki, koia nei te hē o te koroua rāua ko te kuia.
Natemea anō rā ka tū nga hēngaKa haere te tōtara haemata, ka takoto te
puketea [282] whai nui.'
He whakaaro Maori pea tēnei, anei kē pea ia na. Ahakoa tokorua,
tokotoru ki te whakaminenga kei reira tonu au
Tana whakahoki, 'Ko koe rā ka kai mai, ko au ka noho atu.' Ina koa e noho nei na, ā, he pungarehu kore tōna mutunga.
Na o koutou tīpuna
na Puwharariki Te Ranga a te Anewa.
(Manihera Waititi
He whakamārama: Ko te ingoa mo tēnei kōrero na Reweti
Kohere engari ko tōna ake ingoa ko 'Tikirau' i roto o Te Pīpīwharauroa nama 33,
Nowema
[280]Waimahuru: Tirohia nga kōrero a Nikora Tautau. He tino whakatauki tēnei no te Tairāwhiti.
[281]Nga hēnga: 'ko te tau o nga hēnga ki raro' ko te koroheketanga o te tangata. Engari ko tōna tino tikanga ia ko te ngahorotanga o nga hēnga o te waka.
[282]Tōtara haemata: He tōtara tere te tipu, ka maru. Ko te puketea he ngongo i te wai.
[283]Ko nga kupu a Te Karaiti. Matiu XVIII.
[284]Auru: He tipuna engari ko te Hau Auru rā.
[285]Puwharariki, Te Ranga-a-te-Anewa.
[286]Manihera Waititi: Nāna ēnei kōrero me ētahi atu anō kei ētahi wāhi o tēnei pukapuka. Ko tēnei tētahi o āna kōrero.
E nga tāngata o Heretaunga, rūrū, awhiawhi tātau, kei te 2 o
Tihema ka tau iho te manaakitanga a to tātau Matua i te rangi ki to tātau
Pīhopa. He wāhi nui tēnei hei titiro ma nga hāhi katoa. E nga Ratana
E te Ariki, kua oti i a koe te tohu to pononga hei Pīhopa mo mātau, i runga i te tapu, i te aroha. Tukua mai tou Wairua Tapu hei āwhina, hei whakamārama, hei whakakaha i to pononga. Kia māturuturu tonu iho te tomairangi o tāu atawhai ki runga ki a ia kia tupu hōhonu ai te whakapono i roto i to iwi Maori. Ko Ihu Karaiti nei hoki to mātou Ariki. Amine.
Kia ora nga iwi o te motu,
Na Te Whetu Paerata
Ruatoki
He whakamārama: Me tango mai na
[287]Nga Ratana: Ko te hāhi i whakatūria e Wiremu Ratana.
[288]Nga Ringatū: Ko te hāhi i whakatūria e Te Kooti Rikirangi. I
kiia ai ko te Ringatū, he tūnga no te ringa o Te Kooti i te mata no te tū rānei
o nga ringaringa
[289]Pihopa o Aotearoa: Ko Rev F.A. Bennett te pihopa tuatahi.
E, hoa, tukua atu aku kupu ki tāu pepa.
Tēnei kua kite au i tētahi pānui no Mataniho, Waimaha, na
Hukanui rāua ko Mouru, e mea ana, he mana tuku atu na Rua
Na Numia Kereru
Te Pīpīwharauroa,
He whakamārama: Ko te ingoa mo te kōrero nei na Reweti
Kohere engari ko tōna ake ingoa i roto o Te Pīpīwharauroa nama 139, Oketopa
[290]Rua, arā ko Rua Kenana, ko te poropiti o Tūhoe. I tū tōna temepara ki Maunga Pohatu, he whare porotiti. He nui te iwi i aru i a Rua. I puta tētahi raruraru ki Maunga Pōhatu, i te taenga o nga pirihimana ki reira, i mate ai te tama a Rua.
[291]Pea: He ingoa tēnei mo te purei kaari mo te moni.
[292]Numia Kereru. Ko te upoko ariki tēnei o Tūhoe. E ohomauri pea nga uri a Kereru i tuhituhi rawa to rātou matua, to rātou tipuna ki tēnei mea ki te nūpepa. Ka whakatinanatia tēnei pukapuka ki roto o Matariki hei whakamaharatanga ki tēnei o tātou rangatira i whakaheke nei ki nga mahi pōhēhē. I tae au ki Ruatoki i te matenga o Kereru, i kite au i te uhunga mo te rangatira. He mea tino whakamīharo.
'Mauri
Mauri noho, mauri mate.'
Tōna tikanga ka ahuwhenua te tangata ki te ngaki kai, ka whiwhi
ki te ora; ka māngere e kore e whiwhi ki te ora. Koia rā e tiro ake nei nga
whatu ki te pōtiki
Ki tērā tini i tū mai rā i reira, e hika mā ko te tikanga tēnei
o te kupu rā, 'Mauri noho, mauri mate.' Tēnā koa, kai te pōtiki whakaaro nui,
tika tonu tana haere ki tana wāhine, e noho mai rā i te kāinga, oho ake i te
ata, ka ngaro hoki tōna māuiui, kātahi ka hoatu i te toru kapa
Kaati he whakaaro ake ma te ngākau ki tēnei ora o te Pākehā kua
tukua mai nei ki a tāua ki te Iwi Maori, arā, te mōkete moni hai tope i nga
toenga eka e toe nei ki nga Maori. Koia ahau ka tuku pānui mo tēnei mea mo te
ahuwhenua, kia whakarongo mai nga pōtiki ahuwhenua, e noho mai rā i tōna wāhi, i
tōna wāhi; e whakaririka mai rā ki tana taonga ki te ahuwhenua, a kaati, e te
tau
Koi rā te wairua o te kupu rā, 'maure tū, maure ora.' Tēnei au ka whakaatu ki a koe i to taonga te tope ngahere. Ko te āhua o tēnei ngahere he auha he rākau riki puihi, he puihi māmā ki te tope. Ma te hūka tētahi e tope, ma to waewae noa tētahi e turaki atu, ā, riro pakapaka atu i a koe nga ngāngata e ruia ana ki tēnei kanataraki.
Na Manuera Hukanui Watene
Waimaha, Te Tahora,
Te Pīpīwharauroa.
He whakamārama: Ko te ingoa ake o tēnei kōrero ko 'Maure
Tu, Maure Ora.' Me tango mai na
[293] Mauri: He nui nga tikanga o tēnei kupu, engari ko te tino tikanga ko tērā e kiia rā, life principle, ko te manawa ora. I ētahi wā ko te ngākau, ko nga whakaaro. Kia tau te mauri, arā, kia tau te ngākau, nga whakaaro. E tapukea ana he tūpāpaku ki te whenua hei mauri mo te whenua, arā hei whakatapu.
[294]Pōtiki, ko te tamaiti whakamutunga, ko te pōtiki whakahirahira otirā i konei ko nga tamariki katoa, he kupu aroha.
[295]Hohoni. Mo te ngau, otirā i konei mo te kaha o te mahi.
[296]Ngahuru. Ko te wai e hauhake ai te kai, i te mua o Mei. Otirā e kii nei a Hukanui, he wā mahi anake no te Pākehā. Ka pai nga tohutohu a Hukanui.
[297]Rere-o-Hautai: Ko te hautai he kākahu tawhito, pākarukaru. Heoi, ko te Rere-o-Hautai, ko te rawakoretanga.
[298]Ko nga ingoa ēnei o nga hōtēra o
[299]Teroira: Royal; Teemupaea: The Empire; Rapiana: Albion;
Mihaneke: Masonic; Kihipane:
[300]Toru kapa, ehara i te toru kapa anake te moni.
[301]He pepeha hou tēnei no te Tairāwhiti, he slang. Ehara i te mea he kino, he whaiapo.
[302] Tau, he kupu kaingākau, he whaiaipō.
[303]Manuera Hukanui Watene: He kaumātua wahakōrero no tua o nga
pae maunga o Tūranga. Kua koroheke rawa a Hukanui i te wā i tuhia ai ana kōrero
pai, he tohutohu, he whakaako, he whakaaha, ā, he rapu kaimahi hei tua i ana
ngahere. Ma te tamariki kē e hoki te whakahere ahuwhenua. I pā te ringaringa o
Hukanui ki tētahi hē nui o te Maori, arā te kōpiko ki nga taone māngere ai,
inuinu waipiro ai ka mahue nga mahi huhua kei te kāinga. Na te penihana ka
kōpikopiko tonu te Maori ki nga taone. E Koro, takoto mai i runga o ōu taumata.
Tēnei ka whakaarahia o kōrero ātaahua hei pou whakamaharatanga ki a koe, ki te
Pono o Matariki, hei kōrero ma nga whakatupuranga kei te heke iho. Na to pene i
waihangatia ai he whakaahua o te Maori e tāpapa rā i runga i tana hoiho, e
I whea rā nga tāngata mātau i nga wā e pēhia ana tēnei koroni e
nga mahi tūtūā a Taranaki, a
I runga i nga totohe nūpepa e mea ana tētahi nāna nga kupu mōhio, ko tētahi e whakahē ana. Ki taku nei mōhio ko nga tāngata e puta ana mai i roto o nga kāreti nunui o nga kura, he mātauranga pūmau to rātou ki nga wehenga o nga kupu karaipiture, me ōna huihuinga. He pērā anō hoki nga mahi tohunga Maori he hanga noaiho kaore ōna painga. Ko au te tangata kaore e āro atu ki ēnā mahi tekateka. Hei aha? Heoi aku kupu ruarua.
Na Pineamine Tuhaka
Te Pīpīwharauroa,
He whakamārama tuatahi: No te tau
Tuhaka he kaumātua rangatira no Ngāti Porou. Ka karapotitia a
He whakamārama tuarua: Ko te ingoa mo tēnei kōrero na
E Hoa, Tēnā koe,
Hei whakahōhā noa pea tāku i a koe mo nga kupu kore tikanga e whai ake nei, otirā ko tētahi tangata pea he mea he kupu korekiko, kore tikanga hoki engari, ko te kaituhi e mahara ana he kiko anō kai roto hei whakaatu i nga kino, i nga pai.
Tuatahi, kei te tautoko ahau i te kupu e whakaarotia nei kia 10 pauna mo te tamaiti kotahi i te tau, arā mo nga tamariki e tukua mai ki Te Aute, ki Hukarere kura ai. E hoa ma i ērā atu kāinga, he wāhine he tāne koutou, he matua he whāea aroha nui ki to tamaiti ki o tamariki. Kauaka hei mea kua kore o moni, kauaka hoki hei kii he nui rawa te 10 pounds nei i te tau. Mehemea ka pēnei o kōrua mahara he nui rawa te 10 pounds, kua kore a kōrua moni; ka kii au, nui kē atu to kōrua aroha ki te paipa, ki te tikareti ki te reihi hoiho, me te waipiro hoki pea i te mahara iho ki ta kōrua tamaiti. Kai te mōhio tātau tahi he minamina noa i puhapuha ai i te pawa o te tikareti me te tupeka, engari me whakaaro iho tātou ki te mamaetanga o tātau ngākau, o tātau tinana me o tātau kanohi i te mataaratanga i te pō ki te tiaki i a tātau tamariki. No reira e whae mā, ko tētahi 10 pounds mo to paipa me to tupeka, me to tikareti, ko tētahi 10 pounds mo to tamaiti i te tau ki Te Aute kura ai, whakaaro ki tou mamaetanga i to whakatakanga i to tamaiti. Me mātakitaki tātau ki Te Pīpīwharauroa nama 118, kai te whārangi tuawaru, te whakaatu a nga kaitiaki o te kura a Te Aute. Kāti nga kupu mo tēnā.
Na Eruera Te Kahu
Te Pīpīwharauroa,
He whakamārama tuatahi: I ēnei rā
He whakamārama tuarua: I kapea mai nga kōrero nei e
E hoa, tukua atu nga wāhi kupu nei kia rere i runga i te nehu o te moana tāpokopoko a Tawhaki, ahu atu ki runga ki nga puāwai o nga rākau a Māui nāna nei i hī te whenua, ki nga kupu a ētahi pakeke.
Kaati kua tīmata te haere o nga tāngata e hiahia ana hei mema
mo te Pāremata ki te kauwhau i ana kupu i mōhio ai hei kupu māna e haere ai ki
te Pāremata. E hoa mā, e aku hoa e kauwhau nei koutou, engari kau pea te haere o
te tangata i te hīnaki pouri e pai ana i te haere atu ki runga i te tūru o te
whare Pāremata. He maumau kau, kua pau nga mātauranga i a Hone Heke, hore atu
pea i muri mai i runga i nga tau i noho ai a Hone Heke tae noa ki te tau
Na to hoa,
Matiu H Houtaewa
Te Pīpīwharauroa,
He whakamārama: Na
He manu ta tētahi tangata, he kuihi. I ia rā, i ia rā, e whānau tonu ana he hua ma taua manu, kotahi hēki i te rā, he hēki koura. Whānau tonu mai he hua manu ma taua tangata, whakapaua tonutia atu e ia kua tatari kia whānau mai anō tētahi; nāwai rā ka noho tonu te tangata nei i te taha o te kōhanga tatari ai ki tana hēki koura. I te mea kua kaha rawa tōna minamina ki te koura, ka puta te whakaaro ki tōna ngākau mehemea ki te patua e ia tana manu, a, kāhore ana mahi tatari ki te wā rawa e whānau ai. Kātahi ka patua e te tāhake nei tana manu. No te tuakanga i te puku, aue, kotahi anō ia te hēki kāhore i tino pakari rawa. No te paunga o tēnei hēki ko te mutunga o te whiwhi o te tangata nei i te hēki koura i ia rā, i ia rā, notemea kua patua hoki e ia te kōtua.
E te iwi, he kōrero pūrākau tēnei na te Pākehā, he kupu
whakarite, kaati me titiro e tātou te ekenga mai o ēnei kupu whakarite ki a
tātou, ki te Iwi Maori. Me kii pēnei ake, ko te tangata nei ko te Maori, ko tana
kuihi ko te whenua, e mārama ana te hua. Ko te hua tonu o te whenua e ngāwari
noa hei whakahuri hei koura, hei moni. E whiwhi ai te tangata ki te hua o tōna
whenua ma te mahi, ma te heke o te werawera, ā, ma te tatari mo nga tau maha. E
kii rā a Hemi, 'Na tūmanako tonu te kainga ki nga hua utu nui o te whenua, he
mea tatari marie atu nāna, kia tae mai rānō to mua me to muri na.' Ko te mahi
ahuwhenua he mahi uaua, he mahi roa ki te tatari ki nga hua, otirā tērā anō nga
mea e hohoro tonu te puta mai, arā, ko nga kai o te whenua,
Te Pīpīwharauroa,
He whakamārama: Na
Rātou! Tokotoru rātou he hunga ririki rawa engari hoki e tino mōhiotia ana rātou i nga wāhi katoa, ā, kaore hoki e painga e te tangatahe tino hoariri no te tangata. O rātou ingoa ko Waeroa, ko Puruhi, ko Rango.
He ngau kino ta Waeroa pērā anō me ta Puruhi ngau engari he koi atu tana ngau. Whakaatu tonu ai ia i a ia, ko tana whakaatu ko tana waiata, ko tana pao. Ko te wā e kōkiri ai ia hei te pō, kia moe te tangata. Ka hohoni ana ia kaore e ārikarika te mamae. Hei te pakinga a te tangata, papaki noa ki takiwā, ka rere, ka tataki te waiata; ko te rangi o tāna waiata ko whakakaitoa.
Ko te tino kāinga o Waeroa he ngahere, he repo, he pōkere, he wai pirau. E kii ana te Pākehā ko te ngau a te Waeroa te pūtake mai o nga mate e kiia nei he malaria. I nga tau tuatahi i mahia ai te awakeri ki Panama, i matemate nga tāngata i te malaria i te nui o te roto ki tērā whenua. No te tāpuketanga i nga roto, no te ringihanga rānei ki te hinu karahīni kātahi anō ka mutu te matemate o te tangata, ka ngaro hoki te waeroa.
Kaore he malaria o Niu Tireni. Kaati ake hoki mo Waeroa.
Ko a Puruhi ngau i te tangata he ngau kōhuru, kaore hoki ana pao hei whakaatu i a ia pērā me ta Waeroa. Ahakoa pai te moenga, kaiapoi nga paraikete, rūwhā rānei te tangata, ka tūwhanatia ia e Puruhi, e kore rawa e reka tana moe, ka hurihuri tonu i te pō roa. Ma te ongaonga noa o nga waewae huhua o Puruhi e rere ai te moe, e moe tūturi ai, pepeke ai, tūpoupou ai.'
I te mea kaore anō kia tū he pīhopa Maori mo tāua, ka rongo au
i a
Hae ai au ki nga tāngata kaore nei e rongo ki te kikini a Puruhi. Ahakoa pēwhea te ngau a te puruhi, kei te takaokeoke au nei kei te ngongoro ia o rātou ihu. He momo tangata anō pea no Ngāti Māmoe.
E rua nga take i nui ai te puruhi o te whare; Tuatahi he uru no te kurī, he tata rānei ki te whare. Tuarua, he paru no te whare he kore e tahia, he kore e horoia.
Kaore anō he waiata a tāua nei a te Maori mo a tāua nei puruhi
engari ta te Pākehā. No te kitenga o Ropata Purana
Ka mutu anō te pai o Puruhi he kore e whiriwhiri i te tangatahe rite katoa ki a iatama, tamāhine rānei; kaihī ika, mema Pāremata rānei; pūpurikana, pīhopa rānei. Kaore hoki ana whakahāwea ki te hīroki, ki te rūruhi, ki te porongārara, ki te warehe reka katoa ki a ia.
E kiia ana e te Pākehā ko te puruhi te kai tītaritari i te mate kino nei i te pūpōnika.
Kaati ake pea i kōnei nga kupu mo Purihi me huri tātou ināianei
ki tōna whanaunga tata ki a Mihi Rango. I whānau mai a Rango i roto
He mea iti rawa a Rango engari rā ko ia te matāpuna o te mate; he kai tītaritari ia no nga purapura o nga mate kino o te piwa taipō, o te mate kohi me ērā atu mate kino. Inā tana tītaritari i te mate. E tau ana ia ki runga i nga mea piro, ki nga mea pirau, ā, hei tōna rerenga ka tau ki runga i nga kai a te tangata o te huka, o te parāoa, o te mīti, o te koura mara, o te kānga kōpiro, me ērā atu kai, na, ka paru aua kai i ōna waewae. Hei te horomanga a te tangata i aua kai, ka horomia anō hoki te kino i pania rā e ōna waewae, ka heke ki te kōpū o te tangata hei purapura mo te mate. He tika e kore e pāngia e te mate nga tāngata katoa e horomia ana i te tiamu a Rango i pani ai, engari ko ētahi e pāngia pērā anō hoki me nga tāngata i honea nei i te pakanga he waimarie. E kauwhautia ana e nga rata te kino o te Rango.
E kii ana a tātou tamariki i hoki mai i te whawhai
He tikanga hē te waiho tonu i nga kōwhao o nga whare pakupaku kia puare ana, i nga mea pirau kia toha noa. He whāngai hoki tēnei i te rango. Ko te tikanga pai me taupoki nga kōwhao me tanu nga mea pirau. Ahakoa rā hoki, kore pea te tangata e mate engari he mea weriweri rawa te kai i te tiamu a Rango i pani ai.
He hunga ririki rawa a Waeroa, a Puruhi, a Rango, otirā he huarahi mai rātou no te mate, no te kino, he hoariri no te tangata. Mo rātou pea te whakatauki a Ngāti Porou, e mea nei 'He iti mapihi pounamu.'
I kawea e tētahi tangata tana hoiho ki te tēpara tū ai, i te kore rango e muimui ana ka mīharo ia ka whakamihi, kātahi te rangatira o te tēpara ka kii: 'E, he rango tonu, nui atu, engari i nā tata nei i tangi ai te pere tina o te pāparakauta, ā, kua riro katoa nga rango kei reira.
Akuanei kia mutu te kai ka hoki mai anō ki konei muimui ai, ko to rātou kāinga tūturu hoki tēnei, ko to rātou papatipu. Kia tūpato ki a Rango kia nui ake to tātou mataku i a ia i to tātou mataku i te kēhua. Kaore anō a te kēhua tangata i patu ai, ko Eru Poho anake pea, engari a Rango, nui atu; kaore pea tātou i te mōhio, ko te pupuhi hoki a Rango he pupuhi ngaro, he pupuhi torohū.
Kaati nei nga kōrero mo Rātou. Rātou, rātou! Tātau,
tātau!
Na
Te Toa Takitini nama 3, Hepetema,
[304]Ropata Purana: Robert Burns, te tino poet i Kotarana. Ko tana mahi he pārau otirā ko ia te tino tohunga tiotio o te Kotimana.
[305]Whawhai: Ko te whawhai nui o 1914-1918.
[306]'Tātau, tātau!': Na Timi Kara tēnei pepeha pai i tito. Pai kē atu tēnei maioha i tēnei rā, 'Kia ora!' I kī a Nikora Tautau no nga whare waipiro tēnei maioha, 'Kia ora!'
He taonga tonu te hoki whakamuri o nga whakaaro ki nga rā ka huri nei, kia āta whakarārangitia mai ai nga mea i tūpono ki te tinana o ia tangata, o ia tangata. Ka rite ki te whakaahua e hanga nei e te Pākehā ki te pukapuka ka takoto mo nga tau maha: heoi tau, ka pā mai te aroha, ki te hoa, ki te matua, ki tētahi atu rānei i matea nuitia ai e te ngākau, ka hura, ka titiro, 'E koia tēnei, ko mea.' He hanga pai noa, mariri kau te pouri i te mea ka kite iho. Waihoki ta te aroha i whakaū ai ki te kahu o te ngākau: me te whakaaro o hura ake, e takoto ana, ka hoki mai nga haereerenga, nga koanga tahitanga nga kōrerotanga, nga tākarotanga o ērā nga rā, hei whakakoa, hei whakapouri. Ko wai te tangata, ahakoa ia i tino whakamamaetia, i kore e hoki atu anō nga mahara ki te awhi i nga mea nāna ia i whakamamae. Ka kōingo tonu te ngākau maru ki te mea nāna i aki.Tēnā ia ko nga mea i kaingākautia, he hono tonu te hoki mai i te ao, i te pō: he wā e roa e mau iho ana i te mahara te kopaki; he wā he whakaatu kau mai, me te ihi o te rā i muri i nga kapua, ka ngaro atu.
E rite ana tātou ki te tangata e haere nei i te huarahi, e
titiro ana ki mua, ki muri, ā, ki te wāhi e tū iho ana te tapuae. Ki mua ko te
Koia i pai ai te harirū ki te hoa aroha, tuku rawa te ihu, ka kii atu, 'E nohohaere rānei, ka kite anō tāua a taihoa.' Tau hanga e te Atua ki te whakatō i tēnei purapura i te tūmanako ki te ngākau o te tangata, hei whakahou i nga āronga tawhito, hei whakamāmā i nga taumahatanga o tēnei wā, hei wawae atu i te huarahi ma roto i nga rā e toe mai ana i te aroaro. E tohu anō ka kii nga Karaipiture ko te tūmanako tētahi o nga taonga nunui o te ao.
Taku mahi he ui i nga hua o tēnei hanga o te haere, hāunga ia i runga i nga take nunui, engari mo te wāhi i whaiti mai ki te tinana ake o te tangata. Ko te mea nui tonu ko te kite, ko te matatau ki te āhua o te whenua, ki te āhua o te tangata. Ki te huhua nga mea papai e kitea ka tītaritaria nga mahara, ka whakaratohia ki tēnei ki tērā. Ko nga uaua ēnā o tēnei hanga o te haere, otirā he mutunga anō to te whakarato, kia waimehatia ki roto ki te kanohi, ka kitea i roto i nga pai huhua he iti iho te pai i tēnei nā, he hira ake to tērā, ka iri atu te mahara ki nga mea i hira ake te pai.
He aha rānei i hokia ai a muri, te wā kāinga, i te tini o nga mea paipai kei ētahi wāhi. E kore anō e kore. Kei te taha o te tūmanako e takoto ana ko te kōingo e kore e makere kē atu ki waho o nga mahara te kāinga tupu, te wāhi i whakatupuria ai te tangata, te taha o nga mātua. Tēnei te pao na te Pākehā hei kīnaki mo nga kupu nei:
Na konei rā e nga hoa te tutuki ai nga hiahia kia hono te kitekite. Kei te matenui katoa tātou ki o tātou kāinga tupu. Hei kona koutou.
Heoi rā. Waiho te tūmanako kia kitekite anō a ko ake nei.
Na Nohopari
(
Te Pīpīwharauroa,
He whakamārama: Ko te ingoa mo tēnei kōrero na Reweti
Kohere engari ko tōna ake ingoa i roto o Te Pīpīwharauroa nama 141, Tihema
—Nga Etita
E rua nga tū o te whakahī, he whakahī hē, he whakahī tika. Ko te whakahī hē ko te whakapehapeha, ko te whakamanamana, mo te āhua, mo nga rawa, mo te tūranga, mo te tika rānei. I kī tētahi Pākehā e toru nga tū o te whakahī kino: he whakahī mo te pare(āhua), he whakahī mo te place(tūranga). Ko te whakahī kino rawa ia ko te whakahī mo te grace arā, mo te whakapono, mo te tika, mo te pai.
Ko te whakahī tika ko te ngākau hae, mo te ingoa, mo tōu ake ingoa, mo te ingoa o tōu whānau, o ōu mātua, o ōu tipuna, o tōu iwi, o tōu whenua. Kaore tēnei tū whakahī e whakaae kia tāpukea, kia tāunutia, kia tūkinotia, kia whakahāweatia. Ko tētahi ingoa mo tēnei tū whakahī he tū rangatira. Ko te tū tēnei na reira nei a Te Kani-a-Takirau i kore ai e whakaae ki te ingoa kīngi, i pupuri tonu ia ki tōna mana rangatira o ōna tīpuna iho rānō. Ko te whakahī tēnei i kore ai te kōtiro e whakaae kia poke tōna ingoa ātaahua. Ko te whakahī tēnei e kore nei e whakaae kia utua te aroha ki te moni ēngari ki te aroha anō. E kore nei e pīnono, e kore nei e patipati, e kore nei e tāpapa, e ngaoki rānei ki te tangata, e kore nei e hokona tōna pōti, e riro rānei tōna ngākau, i te moni, e kore pea e whāterotero te arero hei whakakata i te Pākehā kia panga mai ai he moni. E kore nei e mārena ki te tangata mo te moni te take, engari mo te aroha, e kore nei e tāpapa ki te aroaro o nga momo kīngi o te Pākehā e kore nei e mataku. Ko te whakahī rangatira tēnei, ko te whakahī tēnei hei tiaki i te tangata kei whakatutua i a ia anō.
He iwi tapu, he iwi wehi, te Maori i nga rā ka huri. Me titiro
noa ki nga whakaahua o nga kaumātua ka kitea te wehi me te tau. Ahakoa e pēhia
ana te Maori i roto o Orākau e te Pākehā kore rawa a Rewi
He kitenga o te Maori kua poto te whenua i te Pākehā, kua ngaro tōna mana, ko te take tēnā i whawhai ai ia ki te Pākehā. Ko ōna toto rangatira, ko ōna toto whakahī, tērā e koiri ana. He tohu no te rangatira te mā, te mangō te ware ia ma te wheke.
Na, he pēhea te tū o te Maori i ēnei rā, kei te mau tonu rānei te wehi me te tapu?
I te taenga mai o tētahi Pākehā mātau ki Te Araroa i a Hanuere
'He iwi wehi, he iwi rangatira, o mātou tīpuna, ā, ko mātou ko nga uri ahakoa kua kino mātou i nga mahi a te Pākehā engari rā e kitea anō i te hōhonutanga o o mātou ngākau, kei te mau tonu to mātou ngākau whakahī. E kore rawa nei e whakaae ki nga tikanga hē a te Pākehā, ki ana taunu.' I mea anō ahau, 'Ko nga whakapapa a te Maori i tīmata ake i te tangata tūhono atu ki nga atua i te rangi. He uri mātou no nga atua na konei hoki he mea nāna rawa, to mātou koropiko. Ko te Pākehā, ko tana tino mahi nei he hokohoko toa, he whakatipu kāpiti. Ko au ko Ngāti Porou kaore ōku waka, ko tōku waka i whakawhiti mai ai au i Hawaiki he taniwha. He atua au, e kore e tika kia eke ma te waka rākau.'
He kupu whakamanamana ēnei ma nga toto Maori. Waiho na au kia whakamanamana ana hei tautoko i a ia te mea ngaro, kei koropiko ki nga iwi Pākehā. He kore noa no te ngākau whakahī kei te kerokero.
Na, kei te mau tonu rānei te ngākau rangatira o te ngākau whakahī o te Maori kua weto rānei? Kaore he hē o te āta mahi ki te Pākehā mo te utu tika nōu te werawera nāna te moni, nōna rānei te werawera nāu te moni. Ko te hē kē ko te pīnono, ko te tāhae, ko te hīanga.
Ki taku titiro he tokomaha nga Maori ko ta rātou tino whai kia whakanuia tātou. Kaore a te rangatira whai kia whakanuia ia kei te nui tonu rā hoki o te pō mai rānō, engari ko te tino rangatira ia ko te tangata pai, ko te tangata tika. Kei te tino ruarua tōku ngākau ki a tātou mahi e haka nei, e poi nei, ki te Pākehā, hei tākaro ma te Pākehā. He tika anō pea te haka ki nga uri kīngi o Ingarangi tēnā ko te kaha ko te poi ki ērā atu iwi, ki nga Pākehā noa, he whakatutua tēnei i te tangata.
Ko tētahi tikanga tūtūā anō ko te hoko i nga mea katoa mo te
moni. He mea anō kāhore e tika heoi anō me hoatu i runga i te aroha i ta te
Ko te tino hara tēra o Ehau he hokonga nāna i tōna mātāmuatanga
mo te kai. He tangata tūtūā a Ehau, tuku iho ki ana uri he tūtūā he iwi mohoao.
He whakatauki na te Maori,
He tohu no te tūtūā te apo, te hākere arā nga tū apo katoa.Tō te ware tōna mate he kai.'
I tētahi hākari tamariki i tae ai au kotahi anō te kereru, kāti i whakawhetai ka hikitia te manu e te tangata rā, kainga ana e ia māna anake me te titiro atu anō māua te hunga i hōmai rā te manu. I mōhio tonu taua tangata ma māua kē te manu, na reira hoki i hohoro tonu ana tana hiki i taua manu.
I tētahi wā anō he tokomaha mātou i roto o te whare nui e noho noa ana, he rangi ua hoki. Kātahi ka puta mai tētahi wāhine me tana rīhi kānga hou. Otirā i to mātou nui i mōhiotia e kore mātou katoa e rato. Tau ana te riihi ki raro noho ana tētahi kaumātua, rere ana tana ringa ki nga puku kaanga e rua. Kei te kai i tētahi puku, ko tētahi kei tōna aroaro tonu e takoto ana ahakoa kaore te katoa i rato.
Ko nga tāngata apo, hākere rānei, i te mea kua taunga kē rātou
ki tērā tikanga ka wareware kei te hē. Ko ētahi kē kei te kite atu kei te hē.
Kei te wareware rātou ki nga kupu a te Karaiti i mea rā, Pai atu te whakawhiwhi
i te whiwhi.'
E kiia ana e ētahi tāngata te waipiro, ko te kai a nga kīngi.
Kaore au e mōhio he aha te kīngi o te waipiro, arā kē te ingoa tika mo te
waipiro ko ta Hakipia i tapa ai, arā, ko te rēwera. Na te waipiro a Noa i takoto
tahanga ai, na te waipiro ka hoko ētahi rangatira, me ētahi wāhine i tahanga ai.
Ko te wāhine haurangi kaore e mōhio kei te pēheatia ia. Ka mutu te mea
whakatūtūā i te tangata he waipiro engari pōhēhē ai te tangata haurangi kei te
rawe ia.
I aku kōrero kia tāia i mea au a nga tau e heke iho nei ko te nuinga o nga Maori kore whenua e rite ki nga tāngata o Kipeono i meinga rā hei utuutu wai hei tātā wāhie ma nga Hūrai arā, hei pononga. Kaore he hē o te kai-mahi engari ko te tūtūā te hē. Ki te kaha te tangata ki te mahi ka whakamihia te tangata e te Pākehā ēngari ki te māngere, ko te tūtūā, ka whakahāweatia.
Rangiata
East Cape
Hepetema 9,
He whakamārama: I kitea e au ēnei kōrero i roto o taku
tēpara tuhituhi, i tuhituhia hei tā ki tētahi o a tātou nūpepa Maori, ā,
wareware tonu ake. Kaore pea he hē ki te puru atu ki roto o Matariki. Ko te
whakahī tika e kōrerotia nei ki te Reo Ingarihi he personal pride, arā, he
self-respect. He tino taonga tēnei. Anā kē te whakahī hē, he conceit, he
snobbery. I whakatakototia e tētahi wāhine he koura iti ki taku aroaro. Te
kitenga mai o tētahi kaumātua i te pito rānō o te tēpara, ka whakatika mai, ka
mauria taku koura nāna anake i kai.—
Ko te ngahau tētahi mea, te mea rānei, e tino mate nuitia ana e te tangata. Kaore i rite tonu te tū o te tangata kaore anō hoki i rite tonu te tū o te ngahau. I te wā e tamariki ana te tangata ko ana ngahau, ko ana tākaro, na te tamariki. Ka taitama te tamaiti ka whai atu ia he tākaro e rite ana ki ōna tau, ā, ka mahue i a ia te kare pōtaka. Ka kaumātua ia ka whai ia ki nga ngahau e rite ana māna. E pānuitia ana e nga ngahau a te tangata tōna āhua, he tangata pai rānei, he tangata kino rānei. E tika ana te taitamariki kia ngahau, kia tākaro, ko nga taitamariki e kore ana e tākaro kei te hē, he kuia.
E toru nga tū o te ngahau. Ko nga ngahau a te tinana, ko nga ngahau a te hinengaro, ko nga ngahau a te wairua. Ko te omaoma, ko te tūpeke, ko te haka, ko te tākaro, he ngahau na te tinana. Ko te kōrero pukapuka, ko te tuhituhi, ko te kōrero, ko te whakarongo ki nga kōrero mātau, ki nga kōrero āhuareka, he ngahau ēnei na te hinengaro. Ko te whakapōpō, ko te hāmumu ki te Atua, ko te kite i te pai, ko te waiata reka, ko te whakatangitangi, he mea whakangahau ēnei a te wairua. 'I taua wā anō ka hari te wairua o Ihu.' 'A, to rātou kitenga i te whetu, nā, ko te tino haringa i hari ai' He ngahau, te ngahau tino nui tonu o te whakapono.
Kaore i rite tonu nga ngahau a te tangata. Ko nga ngahau a
ētahi tāngata ehara i te ngahau ki ērā atu tāngata engari he kino, he whakapouri
ngākau. Ina hoki he ngahau te haurangi ki ētahi tū tangata, ki ētahi atu ia he
mea weriweri rawa. Ko te haurangi he
Ko nga ngahau tino pai, kore nawe, kore kawa, kore niho, ko nga ngahau o te hinengaro, o te wairua. He tino ngahau pono te kōrero pukapuka. Ma te pukapuka e mau mai ki a koe, hei hoa mou i te taha o tou ahi, nga tāngata mātau o te ao, nga mea kua rupeke atu ki te pō, nga mea rānei kei te ora tonu. Mo te aha te tangata kia mokemoke i te mea e whai hoa ana ia i āna pukapuka, i āna nūpepa, ā, i te radio?
He ngākau kē anō a te tangata whai moni a te tangata rawakore
rānei. He mea whakangahau i nga tāngata whai moni te kākahu ātaahua, nga pueru
utu nui he mea whakatatū i te ngākau horihori. Ma te tangata whai moni tērā
ngahau te reihi hoiho, te rere motokā, nga
Ahakoa rawakore te tangata e kite anō i a ia te ngahau pai, he
ngahau pea e whakahāweatia e nga tāngata whai moni. Koia nei te tikanga o nga
kupu a Tamati Kerei
Waihoki e koe i nga kākahu hiraka, i nga koti huru, e koe e rere rā i runga i te motokā kanapanapa, e wherawhera rā i te rau o te nōti. Kaua rā e titiro whakahāwea mai ki a te pae-rā-uta ki ana ngahau, kei pōhēhē koe kei te moni anake te ngahau. Akuanei pea hei waho noa to katakata, ko roto ia kei te taero, kei te ngingio.
Ko nga tino ngahau kei te tangata tonu, kei āna mahi, kei ōna
whakaaro. Ko nga ngahau a te tangata mārena a te wāhine mārena kei a rāua anō,
kei nga tamariki, kei nga mahi, kei te kāinga. Ko te tangata e kore ana e kite
ngahau i tōna kāinga ake ka haere ki te pāparakāuta rapu ngahau ai mana,
haurangi ai, whakapau ai i āna moni hei whakangahau i ērā atu tāngata. Ka
wareware i a ia tana whaereere, āna tamariki, ā, e kii ana ko Ngāti Porou, 'Ko
te ruaki anake e tae ki te wāhine.' I te āhua o ētahi kāinga Maori, o nga whare,
ka hiahia tonu te tangata ki te oma. Kaore kau he mea hei pupuri i te ngākau. Ki
ētahi tāngata he ngākau nui rawa te whakapai i o rātou kāinga, te ngaki i a
rātou kāri. He tino ngahau tēnei. Kua kite au i ētahi kāinga ātaahua no ētahi
tāngata ehara nei i te rangatira engari he tāngata pukumahi, tohu moni. Ko
tētahi o aku tino ngahau ko te ngaki i aku rōhi. He hari nui te kite i te
putanga ake me te tipu o te kai; te putanga ake me te kowheratanga o te rōhi. Pā
mai hoki te kakara ki te ihu ka pai rā hoki. I hanga e te Atua nga puāwai hei
whakahari i te ngākau o te tangata. I a te Karaiti e haere ana ka kite ai i te
rengarenga e kōwhera ana, ka
Ko tētahi mea ngahau atu i te ao he hao ika. E haere mai ana nga tāngata o nga whenua mamao ki Niu Tireni nei ki te hī, ehara i te mea he hī hei kai ēngari hei tākaro noa iho. He ngahau na nga Pākehā rangatira te hī. He aha te mea hei rite ki te kume a te ika i te aho, i te tākirikiri i te mea e hūtia ana, i te kitenga iho e piki ake ana te ika, ā,a i te ekenga ki te waka ka kapakapa. Ko te tangata e kii ana ehara tēnei i te ngahau kua moe tōna ngākau. Ma te Pākehā e kōrero te ngahau o te hī tarauti. Ki ētahi Maori kaore he ngahau o te hī ika; ki a rātou he mahi whakamomori. Ki te haere ki te hī moki kaore nga tāngata e kai i uta, i te moana rānei, kaore he puhipuhi paipa, ko te mahi nui he tūpato tonu kei takahia nga tapu. Ehara tēnei i te patu kai ēngari he karakia. Kaha kē atu te wehi o ētahi tāngata i nga ture o te hī i to rātou wehi i nga ture a te Atua.
Ko tētahi o aku tino ngahau he koko kehe, na konei hoki au i kiia ai, 'Ko te tangata koko kehe o Pouretua nei.' He ika tino reka te kehe engari ki te tāpiritia atu he ngahau ka reka kē atu. Tāpiritia a tātou mahi katoa ki te ngahau akuanei ka warewaretia he mahi.
Ko tētahi mea whakangahau atu i te ao he tamariki. Ko nga tamariki tino ngahau ko nga tamariki ka timata ana te ako ki te kōrero. Mataku ai ētahi tāngata i te tamariki, he hōhā, he whakataumaha. Ko nga tāngata e whakaaro pēnei ana kei te pōhēhē. Mīharo ai au ki nga tāngata kaore nei he tamariki, aroha ai au ki to rātou manawanui, ki te kore e hōhā ki a rātou anō. Ko te whare kaore i te turituri i te reo, i te hiere a te tamariki, he whare tūpāpaku. Kia hoki mai nei i te mahi i te haere rānei, ka rere ake nga tamariki ki te karanga, ki te pōwhiri, kaore he hari, he ngahau hei rite. Ka ea te oranga i te ao. Whakaangahia ana e te tamariki nga kaumātua ki nga huarahi tika. I kiia e te Kaiwaiata, ' Na, he taonga pūmau na Ihowa nga tamariki. Ka hari te tangata kua hī nei tana papa pere i a rātou.'
Ko ahau he tangata pae-rā-uta, ā, ko aku ngahau he ngahau paera-pa-rā-uta. Kaore au i te koinga ki nga taone, ki te pōwaiwai o te tangata, ki te karuru, ki te tatangi, ki te hoihoi. Kāti anō taku hoihoi ko te korihi, ā, nga manu ko te pupuhi a te hau, ko te ngunguru a te tai, ko te hiere a te tamariki.
Ko Matiu
'Kaore aku rongoā mōu; ko te mate kei o whakaaro, kei to ngākau. Me haere koe ki te whakarongo ki a Matiu, kia kata ai koe, kia whakangahautia. Ka mutu anō te rongoā mōu, arā, he kata he ngahau'. Kātahi ka whakahokia atu e te tangata nei, 'Aue! ko Matiu rā hoki au!'
Ahakoa whai moni te tangata, ahakoa noho ia i Rānana, uru ia ki nga mahi āhuareka o te ao, me he mea kāhore tōna ngākau i te tika, e kore rawa ia e mōhio ki te ngahau pono, ki te marie o te Atua e kore nei e taea te whakaaro.
Ko ēnei kōrero Kei Te Toa Takitini nama 60, Akuhata
[307]Ko Kingi Rawiri. Tirohia Waiata 19.
[308]Thomas Grey's Elegy.
[309]Mathews, Irish Comedian.
Ko te kupu nui tēnei o nga huihuinga ki Poneke i tēnei tau,
ahakoa te maha o nga kupu e puaki ana i nga tāngata mātau i reira o nga tikanga
e hangaia ana e nga rangatira o te motu mo nga pire i kōkiritia ki te Whare
Paremata. Na Tamahau Mahupuku
Waihoki, e ai ta nga kaumātua, 'No te aronga tawhito mātou, ka kopa i roto i ēnei nga rā, ka pūhoi ki te whai i nga tikanga, i nga mahara e tupu ake ana. Ko koutou ko nga tamariki i whānau i roto i nga rā o te Pākehā nei, he waiū no koutou tōna mātauranga, ko ana tikanga he kīnaki no nga kai i whāngaia ai koutou, a mohoa noa nei.
Ma koutou e kimi atu te roanga, te whānuitanga o ēnei mea hou, ma koutou hoki nga kupu. He tika anō he tamariki koutou, otirā e whanatu ana ki te pou mārōtanga o te tangata, e wehe mai ai te taitamatanga, e tuku atu ai ki te koroheketanga. Ma koutou e to atu ētahi wāhi o te reanga tawhito hei hono atu ki te reanga hou.' He hanga aroha hoki ēnei kupu ki te puaki i nga kaumātua, anō e poroporoaki ana ki nga oha a nga tīpuna, ki ērā atu mea katoa e kiia nei e taua he tikanga Maori. No konei i oho ake ai te ngākau, he manawapa kei hopu tata tātou nga tamariki ki te tuku a o tātou koroua, kei hua kua wātea nga marae nei hei koringa mo tātou anake. He tika kei te nunumi atu te tira o nga kaumātua i nga torouka, engari tēnei anō te hiku e whakakiriuka iho nei, kia ata tirotiro iho ai anō ki te hiki o te waewae o te ope tamariki, ka huri ai ki te pō. Ehara he whakatau noa mai ta te wairua e takataka ana ki te haere. Otirā he tohutohu anō ta te wahangū, kei tātāhau ngaitāua, kei rere tōtōā ki runga ki nga mea hou, ka pā he aituā ki te iwi, Tirohia a mua, a muri, tētahi taha, tētahi taha, kei waenganui tāua o nga ngaru e hoe ana. Whakarongo ake ki te tangi a nga tāheke, he arawaru, he apakura, mo nga tūpāpaku a tēnei hanga a te tikanga, o nga waka i whakaterea kinotia i ērā o nga rā. Whakarongo atu ki te haruru kei mua kei te aroaro o nga tai e aki ana ki uta, no hea e kitea atu i te rehutai, i te rehu kamo. He ako ta muri kia tūpato ki tēnei hanga ki te toka. He tai mihi whenua, he tai mihi tangata e tangi tiori ana. Taukuri tāua te tamariki, ka mahue iho nei hei pani, hei pōriro, nei tuhinga mai ma te ringa whakatoi o te Pākehā, 'Rere, e pā ma he mōrehu ēnei.' A, ko tātou ianei hei whiunga kupu ake ma nga kaumātua nei, ko tātou hei whakatere i te waka kia ū ki uta?
Ka hao te rangatahi. E hoa ma tirohia nga awa nei, kei hea he
ika hei haonga? Te tuna, te inanga, te piharau, te kanae, te kahawai, ka toe he
mōrehu pēnei hoki i te tangata. Ka kī nga awa i te ika Pākehā, tērā anō ōna
rākau hei hī. Me pēhea tāua e whiwhi ai i tētahi o ēnei ika tipua? Heoi anō rā
me whai atu ki tētahi o a te Pākehā rākau, ka whiwhi ki tērā, a, matatau rawa ki
ōna tangotango, ka whiwhi ai hoki
Tērā te tangata e kii he kupu taurangi ēnei, kaore he tatūtanga ki raro, e mārama ai ētahi hinengaro ki te ekenga mai o ēnei kupu whakarite ki runga ki nga mahi o ēnei rā. Me pēnei ake tētahi kupu whakamārama, tēnei tētahi taonga kua tū noa ake ki waenganui i te Iwi Maori, ko nga kura. Kua tīmata nga kura i roto i nga tau tata nei ki te whakatupu mai i ētahi tāngata hei whakatakoto tikanga ki te aroaro o te iwi, a tēnei ētahi o rātou kua whiu kupu ki nga rangatira o te motu. E kiia ake i runga rā, ko te mātauranga to rātou waiū, ko te mea hui ki a rātou ko te tika, a, ko te tikanga, he mea e hira ake ana i te tangata, i te mana rangatira. Kaore a te mātauranga whakapai kanohi. He tika anō tēnā, engari kei pōhēhē te Iwi Maori, ko te mātauranga e whakawhiwhia ana ki nga tamariki i nga kura ko te mutunga mai tērā. Kaore, he tapatahi te āhua o tērā, ko te mātauranga o te taha Pākehā, ko te mātau ki te tuhituhi, ki te tātau, ki te kōrero pukapuka, ki te kōrero i nga reo o nga iwi Pākehā. Ko nga kupu tohutohu e ahu ana mai ki te iwi i tēnā whakatupuranga tangata tērā anō e uaua, kaore hoki i te noho nui i tēnā wā ki roto i nga whakaaro o te hunga tamariki te āhua o nga marae, te āhua o nga hapu maha o te motu hei taunga atu mo a rātou kupu. Tērā atu anō te wāhi o te mātauranga e toe ana, arā ko te whai kia matatau ki te āhua o te iwi Maori ma ana tikanga. Kia taea ēnā ka āhei ai te kii, engari tēnā tangata kei waenganui e tū ana, kei te mātau ki te āhua o tētahi taha, o tētahi taha.
I pēnei ake ai te whakamārama kia ea ai tēnei pātai, ki hea tuku ai te kupenga, ki hea hao ai te rangatahi? Ko te whakautu, hei waenganui, kaua hei nga taunga tawhito i te wā o te Maoritanga, kaua hei nga taunga hou rawa o te Pākehā, engari hei waenganui, kei reira te mano o te ika e pōrangirangi noa ana. Ko nga tohunga hei hao i taua waenganui na, ko te rōpū i whakatapuria tahitia i roto i te mātauranga Pākehā, i te mātauranga Maori. Kei runga i a rātou te kupu nei,
'E hao rā e te rangatahi.'
Na, whakarongo e te motu! Tēnei te tikanga kei te tupu, kei te
whānui haere i roto i nga rā nei, ko te kotahitanga o nga tamariki o Te Aute. Ko
te iringa tēnā o aku mahara, o aku wawata mo to tātou iwi Maori, ma reira e
pupuri te momo tangata, e manaaki te kaupapa oneone. Ehara i te pepeha na te
Kotahitanga, engari he kupu noa nāku
Na
Tihema 9,
Te Pīpīwharauroa nama 35, Hanuere 190. Whārangi 6.
[310]Tamahau Mahupuku, rangatira nui o Wairarapa. Nāna te kupu. 'Kua huri te rau tau o nga kaumātua, no nga tamariki ēnei rau tau.'
Kaua te Ware e Tū i runga i te Marae
Kaua e waiho ma te ware e tū te marae kōrero, te papa taua, te aroaro ope tuarangi, koi uia ka ngaro i a ia, ka hē. Mo te tū, koi tae ki roto i te mura o te ahi, ka kōmutu tangata ware i a ia ka mutua koe ki runga i te mura o te ahi, koi tū ki te kōrero, he tohungatanga ware, ka hapa nga kupu, ka tau te whakahāwea ki runga i te iwi, i te hapū rānei. Waiho tonu i nga uri tuku o te matapihi he tangata kawe i te iwi ki te marae tangata, kia whai manawa ai te kupu Mana Whakaora.
He whakamārama tuatahi:
He whakamārama tuarua: Ko te ingoa ake o ēnei kōrero i
Te Toa Takitini nama 29, Hanuere
He Mate, He Māuiui, He Pitopito kōrero
He tohu nui mo te mātau o te iwi, mo te hihiko o te hinengaro, te whakapuaki kupu whakatauki, he tohu anō no te iwi mātau te whakapuaki kupu ngahau, he tohu no te toa te whakapuaki kupu pepeha i te wā o te mate, te taka ki te mate. Koia nei to tāua tū āhua.
1. Te Whangowhango
Ko Whangowhango he kopa, engari ko tōna ngākau he toa. I totohe rāua ko tētahi tangata, ā, te mutunga hoki ka nonoke rāua. He aha hoki he wāhi mo te kopa? Ka rua nga taunga o Whangowhango ki raro, ka kii ia, na tana matekai ia i kore kaha. Ka tono ia kia mutu ta rāua kai ka nonoke ai anō rāua. Ka mutu ta rāua kai ka tono te hoa kia riri anō rāua. Ka kii na a Whangowhango, 'A, tēnā rā ka ora hoki au. Akuanei ko koe ki te whenua okioki ai.' Ka nonoke anō rāua, kihai i roa ko Whangowhango anō tēnā kei raro. Kei raro e tīraua anō, ka titiro ake ki tōna hoa tauwhainga, ka kii,
Kāti patua te tangata ina hoki kei raro ka waiho tonu hei
kainga.'
He tino pepeha tēnei na Ngāti Porou.
2. Ta Tamakitekapua
Ka mau herehere rā a Tuhorouta, tama a Tuwhakairiora, i te puta
ki te Maniaroa. Kaore i patua e Apanui-mutu, engari na Tamakitekapua i hau te
aroaro, ka tukuna kia haere. Ka noho rā a Tuhorouta me te
3. Ta Pera Te Kuri
He Hauhau a Pera Te Kuri, i mauria hereheretia rātou ko ētahi atu o Ngāti Porou, ki Nepia. Hei reira ka whakamahia rātou hei nehunga i ta te hoia tikanga kia ngaro rawa. Ka nuku atu ki te whenua titiro mai ai, ka kii, 'Ka pai Pera.'
Ko Pera; 'Ka pai pea ki a koe ki te tangata nāna te ahi.'
4. Ta Te Herehere Hauhau
Kua tū mai te tima hei tari i nga herehere Hauhau ki Wharekauri. Ko nga herehere kei te huihuitia mo te eke ki te kaipuke. Kotahi te kaumātua mate atu i te mea ka mahue i a ia tōna kāinga, tana wāhine me āna tamariki. Ko tōna haere i te pai no ōna waewae. Ka tukia atu tōna tuarā ki te rapara o te pū a te hoia me te kii atu anō te Pākehā rā, 'Napinapi Maori.' Ko te huritanga mai o te Maori rā, ko tāna kupu tēnei,
'A, nāku taua haere?'
5. Ta Māramaramaiterangi
Kei te papatu, ka tūtaki a Māramaramaiterangi ki tētahi toa o te hoa-riri. Wero atu ana, wero ana mai. Kātahi ka uakina mai te tao, puta rawa i te tuarā o Māramaramaiterangi. Ko Māramaramaiterangi tēnā ka titiro whakamuri ki te tao e puta ana i tōna tuarā ka kii na,
'Ha, ha! Pakapaka ana Māramaramaiterangi!'
Mutu rānō tana kii, ka hinga, mate rawa me te tao anō e titi ana i tōna tinana.
6. Ta te Maori i Ohaewai
I nga kōrero a Lindsay Buick i te puhanga a te taha Kāwanatanga
i Ohaeawai
'Auē, kua riro taku waewae i te pū repo'
Puta rawa tana kupu ka hinga, mate rawa ana.
7. Ta Kōkere
Ka rangona atu kei te haere mai he ope taua ka kii atu a Tomokai ki tētahi o rāua ki a Kōkere,
'Ka tata te hoa-riri, ko tāua ki Waiapu ki tatara e maru ana.'
Ka whakahokia e Kōkere; 'Haere koe, e noho ana au kia mate
au, mate ki te kāinga, kia horoia aku toto ki nga wairatarata o Makarika.'
8. Ta Tamakoro
Kua koroheke rawa a Tamakoro, arā e kii ana ko Ngāti Porou, kua
tau nga hēnga
9. Ta Kauhu
I te mea e whakapara ana e Ngāti-Maru o Hauraki tētahi pā i
Nukutaurua
Ka mau ia ki tana patu, ka homai ki a Potiki. Ko 'Te Heketua' tana patu, hei patu, mate rawa ana mai.
10. Ta Māka Te Uhutu
Ko Māka Te Uhutu te tuatahi o nga rangatira nunui o te Whānau-a-Apanui, he naho, arā, he tangata ngahau ana kupu. I haere te Whānau-a-Maru me te Whānau-a-Paraki ki te kawe i te mate o Kata Te Kani ki roto o Waiapu, ka pāngia a Māka e te mate. I tōna taina i a Turehu e tomo ana mai i te whatitoka, he haere mai ki te tiaki i a ia, ka kii na,
'Ma te tangata au e tiaki'
Ka taumaha tōna mate ka rere atu anō te taina ki te pupuri i a ia, ka kii anō ia,
'E, ta ware tāua pupuri i tangata.'
I tataki tonu ka mate. I te haerenga mai o te Whānau-a-Apanui,
ki te patu i a Ngāti Porou e noho ana i roto o te pā o Rangitukia i te tau
11. Ta Te Kooti Tipoki
Ko te Kooti Tipoki te kaiwhakawhitiwhiti tangata i rāwāhi o te awa o Waiapu, he wai tino kino, he urupā tonu no Ngāti Porou. I tētahi rā i a Te Kooti e whakawhiti ana i Waiapu, ka whati tana hoe, e puau ana te wai, e tū ana te ngaru o te pūwaha. Ka mauria e te waipuke te waka o Te Kooti ki te moana, kua tata ki te ngaru e whawhare ana mai, ā, kua mōhio a Te Kooti ko te mate pū ia. Na te kawenga a te mate ka hāmama tōna waha, ka karanga:
Hooo- -e! E Io, tēnā rā!
E kii ana a Te Kooti mutu ana tēnā inoi, pōrangi ana ki te
ngaru, ka
hikitia tana waka, takoto atu ana i tahaki.
12. Ta Hikatoa
I a Hikatoa i Tūranga, he tipuna rongonui no Ngāti Porou, ka uru ia ki roto o te riri mo te kuri a Tūtekohi. I a ia e patua ana, ka puta tana poroaki:-E mate ana i a au, e ora ana i a Te Waranga.
Ko Te Waranga he whanaunga ki a Hikatoa engari i noho kē ki te Whānau-a-Apanui. Na Hunaara koa i ngaki te mate o Hikatoa.
13. Ta Nga Rangatira
He tino tikanga na nga rangatira Maori te rere ki roto o te kaha, o te riri, me te karanga anō,
Na Kia mate au, mate ki runga o taku whenua.'
He whakamārama:
1 Okarae, he kāinga e tata ana ki Lottin Point. Kei reira tonu nga uri a Kino.(reference not noted in text)
2 Pouretua, e tata ana ki East Cape.(reference not noted in text)
3 Ruahuia, ko te tamāhine a Tuhorouta, ka mokopuna ki a Tuwhakairiora.(reference not noted in text)
4 Te Kaapa, he tangata tino toa. I tae ia ki roto o Wairarapa i te tono mai a nga rangatira o reira hei ngaki i o rātou mate. I tae ia ki roto o Hauraki.(reference not noted in text)
5 Tamataurei (Te Matau Rei), i paraparatia atu e Te Aokairau. I konei ōna whenua i roto o Waiapu.(reference not noted in text)
6 He raruraru no tētahi māra i Te Kaha ka heke mai a te Hikapooho rāua ko Te Ruahuia. I waho o Pouretua, ka pōwhiritia ki te kope rimu. I peka te waka ki uta, ka tukuna a Pouretua ki te manuhiri.(reference not noted in text)
7 Mataika, te tangata tuatahi ki te hinga.(reference not noted in text)
[311]Ohaewai, he kāinga no Ngāpuhi. [312]Nga hēnga, ko nga rākau awhi i te hononga o te waka ki nga
rauewa. Ka pirau nga here, ka ngahoro arā, 'ka tau nga hēnga ki raro.' [313]E rua nga Nukutaurua, kei Te Māhia tētahi, kei Ngāpuhi
tētahi. No te Nukutaurua i Ngāpuhi te whakatauki.
14. Te Mate Kohi
Na Takuta Te Rangihiroa, M.B., M.Ch., M.Sc., D.S.O.
Te Pūtake o te Mate Kohi
Tuatahi, he ngārara; tuarua, ma te tinana ngoikore, kātahi ka tipu te ngārara. Ko te ngārara anake te tino take o te mate kohi. Ehara te mate kohi i te mate momo heke iho i nga mātua, engari kia uru rawa te ngārara ki roto i te tinana o te tangata, kātahi ka pāngia. Tērā te ngārara e tipu ki nga wāhi katoa o te tinana, engari ko te pukapuka te wāhi e tino nohoia ana.
Nga Wāhi i haere mai ai te Ngārara:
1. Ko te mare o nga tāngata e pāngia ana e te mate kohi.
2. Ko te wai e rere mai ana i te waha, i te ihu rānei o te tūroro kohi i te wā e mate ana, e tihe ana rānei.
3. Ko te miraka o nga kau e pāngia ana e te mate kohi.
Nga Huarahi e uru ai te Ngārara ki roto i te
Tinana:
1. Ma te whakaea i te mate kua maroke, kua puehutia.
2. Ma te kea i te wā e rere mai ana i te waha, i te ihu rānei te tūroro kohi i a ia e mare ana, e tihe ana.
3. Ma te kai i te miraka o te kau kohi.
4. Ma te waha, mehemea ka hoatu he mea kua piringia e te ngārara i roto, ma nga ringaringa rānei mehemea i te raweke i te tūroro, i ōna taputapu rānei.
5. Ma te hongi me te kihi rānei i te waha o te tūroro.
Ko te tino take o te mate kohi ko te mare o te tangata e pāngia ana e taua mate. Ka maroke te mare ka puehutia, ka rere i roto o te hau, a, ka whakaeatia, ka uru ki roto o te pukapuka o te tangata mate kohi. Ko te mare hoki te mea hei tītaritari.
Nga Whakatūpato kia kauā ai te Tangata Ora e Pāngia e te Mate Kohi
1. Me noho, me mahi, me moe, i roto i te hau pai, i te hau ora.
2. Me whakatuwhera nga matapihi i te ao i te pō.
3. Me kai i nga kai pai.
4. Me whakamahi te tinana.
5. Ko nga niho tunga me kawe kia mahia e te takuta niho.
6. Kia āta inuinu waipiro.
7. Me horoi nga ringa i mua o te kai.
8. Me whakaea ma te ihu. E taea ana e te ihu te patu nga āhua momo ngārara katoa.
9. Me ārai nga rango kei eke ki runga i nga kai me nga waikai.
10. Kaua e moe i roto o te rūma o te tūroro kohi.
11. Kaua e moe i roto i te whare i nohoia e te tūroro hoki, engari me matua mahi taua whare ki te rongoā a te kaitirotiro o te Tari o te Ora.
Nga whakatūpato mo nga tāngata kua pāngia e te Mate Kohi
E kore te mate kohi e rere atu ki ētahi mehemea ka tūpato te tūroro ki ēnei whakahaere:
1. Kaua e tuhatuha haere engari me tuha ki roto i tētahi ipu, pounamu rānei.
2. Kaua e mare noa i mua o te aroaro o te tangata kei rere atu te wai o te waha. Kaua hoki e mare i runga o nga kai.
3. Kaua e hongi, kaua e kihi i nga ngutu o te tangata ahakoa whanaunga tata, a, kaua rawa i nga tamariki.
4. Me wehe motuhake te moenga me te rūma o te tangata kohi, a, mehemea ki te taea ko waho o te whare te wāhi pai.
5. Kaua nga tamariki e tukuna kia moe i roto o te rūma o te tūroro.
6. Me wehe nga pereti, kapu, naihi, paoka, pune, arā nga mea kai a te tūroro. Kaua e horoia tahitia ki nga mea kai a te hunga ora.
7. Me wehe te tauera whakamaroke kanohi o te tūroro.
8. Kaua e tahitahia maroketia te rūma o te tūroro kei rere te puehu.
9. Ko te moenga me nga paraikete o te tūroro me kawe ki waho kia whitikia e te rā.
10. Me puare tonu nga matapihi o te rūma o te tūroro i te ao i te pō, kia kore ai te ngārara e noho i roto hei take mate mo te hunga ora.
11. Kaua e haere ki nga hui me nga tangihanga, a, ka moe i roto i nga whare hui. Ma te whai tēneti, rūma motuhake rānei kātahi ka tika.
Ko nga ipu, ā, me nga pounamu mare kei nga kēmihi, ma nga nēhi
Nga Tohu o te Mate Kohi
Ka ora te mate kohi mehemea ka whakaherea i te tīmatanga. Mehemea kua kaha te mate, tērā e ea te whakahere kia kauā e taimaha atu, engari mehemea ka waiho noa iho e kore e ora. I ētahi wā kaore e tino mārama ana nga tohu tuatahi o te mate kohi. Mehemea ka kitea nga tohu i raro nei, tērā pea kei te tīmata te mate kohi:
Maremareahakoa iti, mehemea ka mau tonu e kaha ana i nga
ata.
Toto i roto i te mare, ahakoa iti.
Tupuhi haere o te tinana
Poto o te hau, ahakoa iti noa iho te mahi.
Mamae o te uma, o nga kaokao rānei, mehemea ka mau tonu.
Ngoikore, kaore e roa ka ngenge, kaore e kaha ki te mahi.
Kore hiahia kai
kaore e pirangi ki te kai, ko te tino wāmahi.ko te ata.mahi.
Kōmā, ka kōmā te kanohi i te kino o nga toto.mahi.
Whango o te korokoro, ka whango te reo ina mau tonu.mahi.
Mehemea ka mau ētahi o ēnei tohu ki tētahi tangata me haere ki
te tākuta kia tirohia tōna uma mehemea kaore ia i te pāngia e te mate kohi.
Mehemea tērā tētahi tūroro e pāngia ana e te mate kohi e noho tahi ana i tana
kāinga me haere rawa. Mehemea kua pāngia koe e te mate kohi, pai atu kia tere tō
mōhio. Mehemea e mamao ana te tākuta,
He Mate kei te Noho Noa Iho
Kia kaha ki te whakarite i nga tohutohu o tēnei pukapuka, kei pāngia te tangata e te mate kohi i runga i te kūare a, ka moumou noa iho te iwi Maori ki te pō. Ma nga neehi me nga kaitirotiro o te Tari o te Ora e whakamārama. Mehemea tērā tētahi rūma, whare rānei i nohoia e te tūroro kohi, whakaaturia ki te kaitirotiro o te takiwā, ki tētahi mema rānei o te Poari Hōhipera, kia rongoātia ai tana whare.
Nga Whakamārama
No te tau
Rangiata
East Cape
He whakamārama: Na
15. Nga Kupu a Hori Mahue
Ko Hori Mahue tētahi o nga tangata nunui o Ngāti Porou, ahakoa kāhore ia i mōhiotia e te nuinga o nga iwi. He tangata tau, he ngahau he reka ki te kōrero, he mātau, ā, i ōna tau whakamutunga i anga nui tōna ngākau ki te whakapono. I pāngia ia e tētahi mate taumaha engari na te kaha o te tākuta, ka hoki mai ia otirā na taua mate anō ia i tuku ki te whenua. Ko ana kupu e whai ake nei tika noa atu kia kiia no te wā o te mate.
Nāna te kupu ki tana hoa ki a Pira Hauiti, ko rāua hoki nga kaumātua manaaki i aku karakia i aku Rātapu ki Te Araroa. 'E Pira, i te tamarikitanga o te tangata he huhua nga whakaaro, kāhore he aronga ake ki te whakapono, tēnā ināianei ka pēhi nei te kaumātuatanga ka reka ki a ia te karakia, ka mutu te tatari ki te minita e matua tae ki te whare-karakia, kia mutu rānō te tangi a te pere ka haere ai, kore noa rānei. Tēnā koe. Ināianei kāhore noa te pere kia tangi kua tae ki te whare-karakia noho ia, tatari ai.'
I te whakahoutanga o Tipene whare-karakia i Te Araroa puta ake te utu tekau mā ono rau pauna. Ko te tino tikanga hoki a te Maori me whakatū he hui hei kohi moni, hei whakaea i nga raruraru. Otirā i runga i te kupu a Hori Mahue kāhore i karangatia he hui heoi anō i nanao te iwi nui ki o rātou pūkoro, ā, ea tonu atu nga taumahatanga o te whare. He tikanga hou tēnei ki te iwi Maori na Hori Mahue i tīmata, a, me te mea nei nāna anō hoki i whakamutu, kāhore hoki a Ngāti Porou i aru i tēnei tikanga pai.
Na Hori Mahue anō te kupu, 'Ki te whakahoa te tangata ki a au kia rite tonu māua, kia rite te hīkoi a o māua waewae, kaua te tangata e whaia ko ia ki mua a ko au ki muri aru atu ai. Ehara tēnei i te ture o te hoa. Kāhore au e pai ki tēnei tū tangata.'
I te tangata e amuamu ana mo te nui te utu o te miiti i Te Araroa, ka kii a Hori Mahue, 'Kaua e amuamu, kei te mōhio koutou koinā nga miiti reka ko nga miiti nui te utu. Ka nui atu te utu o te miiti ka nui atu hoki te reka. Ko te miiti ngāwari te utu kāhore he rekanga.'
Ko te kupu nui a Hori Mahue e tino mōhiotia ana e tōna iwi ko
tana kupu mo te tūranga teitei mo te tūranga hakahaka. E kii ana ko Hori,
'Araina, whakarongo mai. Kaua e whāia nga tūranga teitei. He tūranga whakaanini
māhunga, he tūranga hirawerawe. Ka taka iho ana koe i te tūranga teitei haruru
ana to taunga ki raro, ka rongo te tini
te mano, ka tau mai hoki te whakamā ki a koe ki ou hoa aroha. Kia hakahaka noa te tūranga, kia ngāwari ai mo te taka rawa ake ngāwari noa iho te taunga ki raro, kaore e rangona e te ao, heoi anō ma ou anake.'
Rangiata
East Cape
I tuhia ēnei kōrero i te wā tonu e ora ana Te Toa Takitini; i
kitea e au i roto o taku tepara tuhituhi. Inā ka tāia ki roto o Matariki hei
kōrero ma nga uri, hei whakamaharatanga hoki ki te tangata nāna nga kōrero
ahakoa he kōhatu tōna kei Orangai
[314]Orangai: Ko te urupā i Te Araroa
16. Hine Kōrako
He Taniwha no te Reinga
E hia nga rau o ēnei tū mea, a, kei nga wāhi katoa o tēnei motu e taki noho ana. ētahi he ngārara, ētahi he toka, ētahi he rākau me ērā atu mea, ā, ētahi hoki ko ētahi o nga rangatira e maharatia nei o rātou ingoa i to rātou taniwhatanga.
Nga whakatupuranga e ono mai i a Iwhara ki a Hine Kōrako kāhore i te tāne i te wāhine tūturu, ēngari kotahi taha he atua, tētahi he tangata, ā, ko o rātou kāinga noho kei Whakapunaki ko te Te Reinga. He wāhine pēnei hoki a Hine Kōrako o Ngāti Hinehika o Te Reinga, ēngari na te kaha o te taha tangata ōna, kātahi a ia ka moe i a Tāne Kino tētahi o nga tūpuna o Ngāti Hinehika. I te whānautanga o ta rāua tama ka tapahia te ingoa ko Taurenga. I mua o te whānautanga o ta rāua tamaiti, ka mea atu a Hine Kōrako ki a Tāne Kino e pakaru ai te mākutu heke iho i ōna tīpuna i runga i a ia, me matua tiaki a whāngai e Tāne Kino ta rāua tamaiti. Ka whakaae hoki a Tāne Kino kia pakaru ai te mākutu i runga i a Hine Kōrako.
I tētahi rangi kātahi a Tāne Kino rāua ko Hine Kōrako ka haere
ki tētahi hui i runga i te marae. Na rāua hoki i hari a Taurenga, ā, e ngoi ana
i tēnei wā. I a rātou e hui ana, kātahi a Taurenga ka paru, whakamā
Mōhio tonu atu a Tāne Kino kua hē a ia haere ana ki te rapu i a Hine Kōrako me ta rāua tamaiti. Ahakoa pēhea tana īnoi kia murua taua hē, kāhore i taea te pēhea.
Ka tangi a Hine Kōrako ki ta rāua tamaiti kātahi ka hoatu i te tamaiti ki a Tāne Kino ka mea, arā, i te mea kāhore i rite tāna i mea ai, ka hoki anō ia ki tōna kāinga i roto i te wai i Te Reinga. Kei reira tonu ināianei hei āwhina i āna uri kei te karanga ki a ia.
I tētahi wā, kātahi ka waipuke te Hangaroa (tutaki ai i Ruakituri i te Reinga) ā, mau ana a Ngāti Hinehika i roto i te waipuke i te waenganui pō. I runga rātou i o rātou waka, ā, haria ana rātou ki te kaha o te rere me te kino o te wai. Mahara tonu atu tētahi tohunga ki a Hine Kōrako. Karanga ana i a Hine Kōrako hei āwhina i a rātou. Mutu tonu te haere a nga waka ki nga rere nei ora ana nga tāngata o runga.
17. Roku
Ko Waiomio te kāinga o Ngātihine, ēngari ko te mea nui o tēnei wāhi o Waiomio ko nga pari raima. E mōhiotia ana hoki, ka nui nga ana i nga wāhi pari raima, ā, he pērā hoki a Waiomio. Te nuinga o ēnei ana he tapu ina hoki he urupā katoa, ēngari kotahi anō tētahi e taea te mātakitaki e te tangata ko te Ana-a-Roku. Ma te paki waitara e whai ake nei hei whakaatu i pēhea i tae ai a Ngātihine ki Waiomio me to rātou aroha ki te tangata kē.
I whakahuihui a Torongare rāua ko Hauhaua i a rāua tamariki,
whakarere ana rātou i Waimamaku ki te rapu kāinga hou mo rātou. I to rātou
haeretanga i haere rātou ma te taha rāwhiti. Ka haere mo tētahi wā poto, ka
noho, ka titiro i te whenua mehemea e mōmona ana, ā, mehemea kaore e mōmona ana,
ka haere anō. E maha nga tau e pēnei ana ka tae rātou ki Waiomio. Tēnei kāinga i
nohoa e Ngātiawa ēngari i te taenga ki reira kaore kau he tangata i reira. I a
rātou e haere mai ana ka mate a Hauhaua, ā, i te taenga ki Waiomio kua tino
koroheke a Torongare. Tokowaru a rāua tamariki, ā, ko te mātāmua ko Hineamaru,
to rātou rangatira. Tīmata tonu atu rātou ki te parau
I tētahi ata, i ētahi o nga toa e whaiwhai kai ana e whakahaere ana i te ngahere, ka kite tētahi o nga toa nei i tētahi takahanga waewae tangata i roto i nga kākano tawa. Kātahi rātou ka whai haere i nga takahi nei tae atu ana rātou ki tētahi o nga ana e puta mai ana he auahi me te kakara kai. I te taenga atu ki te wāhi i mutu ai te awatea i tīmata ai te pouri, ka mau i a rātou tētahi wāhine, ko Roku. I taua wā patua ai nga tāngata kē, ēngari i aroha rātou ki a Roku, ā, whakahokia ana ki tana whānau.
I noho tonu a Ngātihine i reira a kapi katoa i a rātou ērā rohe katoa. A rātou mahi i rongonuihia, a rātou pakiwaitara he maha.
Mehemea ka tae koe ki Waiomio, a, ka haere koe i roto i te Ana-a-Roku, ka kite koe i te hāngi me nga rīwai i whakakōhatuhia nei e te raima i nga rau tau kua mahue nei, i te wāhi i mutu ai te awatea, i tīmata ai te pouri.
18. Pātangata
I nga wā o mua, a Pātangata, ko te kāinga o tētahi taniwha ko Karitake te ingoa. Tēnei taniwha he wāhine, a, i roto i tētahi puna i te taha o te moana e noho ana. Ko tana mahi he kaitiaki mo nga pā tuna a ōna uri. Te wāhine nei he urukehu, a, kua roa e noho ana i reira.
No tētahi rangi ka mea a ia ki te haere ki Waikarepu, he awa i muri o Opoho, ā, ko tēnei tana kāinga tuarua mo nga wā hōhā ai a ia ki Pātangata.
I ōna haerenga, whakarire ai a ia i tētahi ara anō he awakeri, ā, nga hokinga mai ka pērā anō hei whakanui i nga awakeri nei. E kitea ana ēnei mea i ēnei rā.
I tana haerenga tuatahi, i whakatuwheratia te tāhuna i Pātangata kia puta ai te wai o te roto ki te moana. I te paunga o te wai kātahi ka tīmata mai tētahi haruru, a, maringi mai ana te ua. Ko te kōrero a nga koroheke, ko te roto tēnei e tangi ana mo te wai me nga kai i pau atu nei ki te moana.
Ko tētahi anō o āna mahi he puta mai ki ana whanaunga a nga wā
A nga wā e tata ana tētahi o ana uri ki te mate, ka kitea ōna makawe i roto i te wai. Ināianei kaore he makawe ēngari he huruhuru manu kē.
E whakapono ana nga koroheke kei roto tonu te taniwha nei i te puna, no te mea kei te riri tonu te wai a i ētahi wā he waikura tonu te āhua o te wai. A nga wā e maroke ai tēnei puna kua haere a Karitake ki tērā o ana kāinga ki Opoho.
Ahakoa kino katoa nga whenua i a Karitake i aua wā, no ēnei wā kāhore a ia i pērā, engari e tumanako ana kia kauā e pērā āna uri. Arā kia kauā e whakakino i nga whenua.
Kāhore nga uri i āro ki tēnei āhua otirā tokorima nga tamariki e kori ana i runga i nga paritai o nga awakeri i Opoho. Ta rātou mahi he kari haere i te oneone i nga wāhi i whakatapua nei e Karitake. Nga tāne ko Chum Munro, ko Darky Nohinohi, ko Wiremu Raureti, ko nga wāhine ko Molly me tāna whaea ko Hārata. I a rātou e keri haere ana ka mahi rātou i tētahi ana hei toa hoko mea ma rātou. He mahi tākaro noa iho rā, ā, ka īnoi atu nga tāhae nei ki nga wāhine kia kuhu ki roto ki te ana ki te hoko mea ma rāua. I mua i tēnei kātahi ka haere a Darky ki runga ki te ana, takatakahi ai, waiata ai, kanikani ai. No te mutunga ka hoki a ia ki te ana, ā, no te nohoanga, ka moe a Hārata, kātahi ka haruru te whenua ka horo te ana, ngaro atu ana nga tamatāne nei i a Molly mā.
Kātahi rātou ka huri ki te whakaoho i a Hārata, ā, no te ohonga ka tīmata tāna keri kia puta mai ai nga tama tāne nei.
Ko te mea tuatahi ko Chum, no muri mai ko Darky, ā, i haria ki te wai kia horōia.
19. He kōrero no Nāmata
Ko Hokianga te Wahapū mutunga i hoki atu ai a Kupe ki Hawaiki,
na reira i kiia ai te ingoa o tēnā wahapū ko
He maha nga tau i muri mai o te matenga o Kupe ka whakaaro te mokopuna a Nukutawhiti kia haere mai ia ki te whakatau mai i te whenua pai i kōrero nei tana tupuna ki a ia. Kātahi ia ka tahuri anō ki te rauawa anō i a Ngatokimatawhaorua, ka oti nga pari nga kaiwae nga taumanu ka haere mai ko ana tamariki ko Ngarunui, ko Ngaruroa, ko Ngarupaewhenua, nga tamariki nei he Atua tonu he taniwha arā he tapu.
Ko te waka nei hoki he waka tapu, ko nga taonga o runga ko nga
taonga tapu katoa a te iwi, arā, ko te whakapapa ko te mākutu ko te tuakaha ko
te tapuwae ko te atahu, arā, ko nga karakia tapu katoa a te iwi, na reira kaore
he kai māoa o runga, heoi anō nga kai he kaimata anake ka hoe mai a Muawhiti ka
aru mai i te iramutu i a Ruanui. Ko Ruanui na te tuahine o Nukutawhiti ēngari
kaore a Nukutawhiti e tino mahara atu ana ki te tamaiti ko te take he tamaiti
whakaheke tupu hoki. Hei aha ka haere mai a Ruanui i runga i tōna waka anō a
Mamari ko nga utanga o runga ko nga kai katoa i haria mai e Ruanui. Ka ū mai nga
waka nei ki
Tēnā te roanga atu ka puta tēnā mea te kiore ki roto o
Engari ko te whakaaro o Nukutawhiti kia karakiatia e ia te moana kia mauria mai he tohora mo te taanga o te kawa o tana whare. Ka karakiatia, ka puta te tohora e tere mai ana ka kite a Ruanui. Mōhio tonu a Ruanui na Nukutawhiti tēnei ika e tere nei kātahi ka karakiatia e Ruanui kia hoki, ka huri te hau ka whakahokia anō te ika rā ki waho. Ka karakiatia anō e Nukutawhiti kia hoki mai kātahi rāua ka pakanga ki a rāua karakia ka pau nga karakia a Nukutawhiti ka mate.
Ka kiia te ingoa tuarua o
Ka mate a Nukutawhiti ka tara te pihe,
Tēnā atu te rōanga, arā, he tangi tapu, tēnei mo Nukutawhiti. Ka riro te mana o Ruanui ka noho ki Maukoro mo nga whakatupuranga e waru.
20. Ka Haere a Tāwhaki ki te Kanikani
I tētahi pō ka tū he kanikani ki Parahaki. Ka whakaaro a Tāwhaki rāua ko Ngaheu me haere rāua ki te kanikani ki te whakangahau. No reira, i taua ahiahi tonu ka haere rāua ki tētahi anō o rāua hoa kia kutikutihia o rāua māhunga.
Kaore a Tāwhaki i pīrangi kia potopoto rawa ana makawe. Ka mea atu ia ki to rāua hoa. 'E hoa, me kutikuti ahau pērā i a 'Caesar Romero' rā. Te tau kē o tērā tāhae! E tama, ka reka kē!' Ka whakahoki to rāua hoa ka mea, 'E tama, kia āhua tōtika anō te kanohi, ka whakapiri atu ai a koe ki a 'Caesar Romero.' Engari ia, he tangata ātaahua. Ko koe! e tama.'
Ka ki atu anō a Tāwhaki, 'Hei aha hoki, ko te mea nui, kia pērā ōku makawe i ōna.'
Mutu ana te kutikuti kaore e mōhiotia atu i kutikutihia a
Tāwhaki.
Ka mea atu te hoa kutikuti ki a Ngaheu, 'A, me pēhea hoki te tapahi mōu?' ka whakahoki a Ngaheu, 'Kia pērā i to Hoani Wehimira rā. He tau ake tēnā tāhae i a Romero.'
Ka kutikutihia a Ngaheu. Kaore hoki i tino rerekē atu i to Tāwhaki. Ka mutu, ka hoki rāua ki o rāua kāinga ki te whakapaipai i o rāua kākahu.
Ko te hate, me te tarau o Tāwhaki kei runga i te taiapa e iri ana kia maroke. No taua ata tonu i horoia ai e tōna whaea. Tae ake ana a Tāwhaki ka tahuri ia ki te haena i ōna kākahu. No te mea mo te kanikani aua kākahu ka whakaaro a Tāwhaki māna tonu e mahi, kia tino pai ai. He roa tonu e perehi ana, ka oti.
Tau ake ana te pō, ka puta mai a Ngaheu, kua mau kē ia, i ōna kākahu kanikani. Ka mea atu ia ki a Tāwhaki. 'E hoa, kia teretere! He aha kē to mahi? Ana, kaore anō koe kia reri noa.'
Ka whakahoki a Tāwhaki, 'E tama, i te mātakitaki kōmeke kē ahau. Taihoa, kaore e roa, ka reri ahau.'
Ka haere ia, ki tōna takiwā o te whare ki te whakamau i ōna kākahu. Kaore tonu i tino roa e ngaro atu ana, ka puta mai, ka mea atu ki a Ngaheu, 'E hoa māu e whakamau taku neketai, kia torotika ai?'
Ka whakahoki a Ngaheu, ka mea, 'E hoa kia tika koia te kōrero. Kaore koe e mea mai, kaore kē koe kia mōhio noa ki te whakamau tai. Haere mai.' Ka kata a Tāwhaki, haere atu ana kia whakamaua te tai. Ka mutu tēnā mahi, ka tahuri ia ki te whakapiata i ōna hū, ki te hinu i ōna makawe, ki te pani hoki i a ia ki te wai kakara. Mutu ana te whakapaipai ka haere a Ngaheu rāua ko Tāwhaki ma runga i o rāua hoiho ki te whare kanikani.
Tae atu ana, ka herea o rāua hoiho ki te taiapa, ka hunaia nga tera ki waenga mānuka, he nui hoki nga mea whānako tera o Parahaki. He tera tētahi taonga i tino whāia e te whānako. Ko ētahi anō, he hoiho, he merengi, he kānga, he pēke kānga kōpiro, he tuna. Ka kōrerorero a Tāwhaki rāua ko Ngaheu ki ētahi.