Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

[Twelve points from Wairarapa Māori related to the petition to Queen Victoria]

page break

Ko Nga Kupu A Te Hui.

Aperira 10, 1888.

Kehemani, Wairarapa

Wahi ote Porowini o Penoke ote Koroni o Nuiteremi.

He Pitihana inoi atu na matou na nga kai inoi e mau ake nei o matau ingoa I raro iho nei

Ki te Tumuaki me nga Rangatira Whiriwhiri ote Runanga nui ote Paremata ote Koroni o Nuitireni Kia ata whakaarohia i te ata tirotiro me ata whakahaere i nga take katoa ka tuhia iho nei e Matou e nga kai Inoi hei ata whakaarohanga [unclear: a] te Tumuaki me nga Rangatira ote Runanga nui ote Paremata o Poneka o te Koroni o Nuitireni koia tenei nga take ka huaina iho nei.

Tuatahi—Me whakakore te Ture hoko i nga whenua i waenga nui i te iwi Maori me te iwi Pakeha.

Tuarua.—Ko te Ture whakamana i nga Riihi e rua takeu matahi tau me whakakore engari me hanga hou he ture timata ite Rima tau me mutu ki te tekau tau.

Tuatoru.—Me hanga he ture hei whaka mana ite whakawhiti a te Maori kite Maori a te Maori ki te Pakeha i runga te ngakau pai.

Tuawha.—Ko nga whenua kua oti nei te Karauna Karaati te Tiwhikete Tuhinga whakamahara tanga Take ranei me wawahi takitahi kia whiwhi ia tangata ki tona ki tona.

Tuarima.—Me kore te Ture whakamana ite Takoha me te Reiti i runga i nga whenua Maori.

Tuaono.—Me whakakore rawa te moni utu ota Whakakapi Tupapaku Maori e rima hereni engari te rua hereni mo te oati me mana tenei.

Tuawhitu.—Ko nga utu o nga keehi Papatipu emahia nei e te kooti whenua Maori kotahi pauna mo te ra me tuku iho kia tekau hereni mo tera kotahi.

Tuawaru.—Ko nga ota e puta ana i raro i te Kooti Whenua Maori mo ana whenua papatipu me tuku iho ki te kotahi tekau hereni mo te ota kotahi.

Tuaiwa.—Me hanga he Ture hei whakamana i nga Ateha e tu nei i roto i te Kooti whenua Maori me ki ratau he Tiati no taua Kooti Whenua E whitu nga Tiati Pakeha kia whitu ano Tiati Maori ma te iwi E pooti.

Tekau.—Me hanga te tahi Ture hei arai ite nama Taimaha ki te iwi Maori me penei te tuku nama ki te Maori kaua E neke ake i te tekau pauna £10.

Tekau Matahi.—Me whakakore te Ture whaimana ote Maori ki te pooti i te mema Pakeha.

Tekau Marua.—Me hanga te Ture kia mutu te whai mana ote tangata Maori ki te tuhi wira ki etahi Tangata ke atu engari ki ona whanaunga tutata ki tona hapu ake ranei Emohiotia ana Etaua Takiwa.

Ko Matau ko nga Kai Inoi E whakaae ana Ko H. P. Tunuiarangi me H. T. [unclear: Mahupuku]. Hei kai whaki korero atu kite Aroaro ote Komiti whiriwhiri ote Paremata monga take katoa kua oti ake nei te whakahua a ko nga kupu katoa Epatai ai e te Koniti kia H. P. Tunuiarangi rana Ko H. T. Mahupuku Ma raua e ata koreroatu ki te aroaro ote Komite nga tino kupu.

Heoi ano kia ora te kuini Wikitoria me ana kai whakahaere katoa me ona iwi katoa I roto ite Atawhai o to tatau ariki.