Other formats

    Adobe Portable Document Format file (facsimile images)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Petition of Te Rangiwhakaewa and Others, in the Province of Hawke's Bay, relative to the Purchase of the Seventy-Mile Bush

Akuhata, 29, 1871

page break
Akuhata, 29, 1871.

Ki a Henare Rata,—

E hoa tenei o matou matenga ka tukua atu ki a koe mau e mau atu ki nga tangata nunui o te Runanga hei tirotiro iho ma koutou.

E hoa ma e nga tangata nunui o te Kawanatanga e noho mai nei i te Paremete i Poneke, kia rongo mai koutou kua mohio te Kawanatanga o tenei Porowhini o Nepia nei ki te makutu i a matou i o matou whenua hoki ki te ture Maori?e hara i te ture e mahia nei ki a matou. Ina hoki ka tukua atu ki a koutou hei tirotiro iho ma koutou kia marama ai koutou ki te ritenga i ki ai matou kei te mohio te Kawanatanga o Nepia nei ki te makutu Maori, ara ki te whakamate i o matou whenua i a matou hoki i nga tangata.

E hoa ma whakarongo mai, e toru nga ritenga kua whakahaerea e te Kawanatanga ki runga ki o matou whenua, i kite atu ai matou i te he i whakahe ai. Me he mea ano i kite atu matou i te tika o te mahi kua kore e tukua atu ki a koutou whakamahi ai. Tena ko tenei he he ano ka kitea iho. Kei mea koutou he whakakino noa iho na matou ki te ingoa o te Kawanatanga, kahore he tika tonu no te he i whakahe ai matou. Tena oti titiro iho kia kite koutou i te he i he ai ki a matou. Te mahi tua tahi? te mahi tuatahi ko te Ruritanga; te tuarua ko te kootianga; te tua toru ko te hokonga. E toru enei mahinga, raruraru tonu iho matou.

Te he o te Ruritanga i whakahe ai matou, ehara te Ruritanga i te mea haere i runga i te whenua; he mea mahi tahae noa iho na Raka raua tahi ko te Kawanatanga o Nepia nei i te Taone i Nepia; he mea huihui na Raka i nga maapi katoa i hokona ai nga whenua i mua ki te Kawanatanga?te maapi o Wairarapa, o Mataikona, o te Wainui, o Porangahau, o te Waipukurau, o Manawatu; ka oti ka tikina ano ki nga Karauna karati.

Katahi ano ka mahia te maapi nui, ka oti ka waiho hei maapi whakawehiwehi mana ki o matou whenua kia riro ai i tana whakaaro. No konei ka whakahe matou, te take o to matou whakahe he tauhou no matou ki tenei Ruri. He nui hoki nga whenua i mahia i mua atu ehara i te mea penei, he mea ata haere e te tangata nona te whenua raua tahi ko te kai Ruri ki runga ki to whenua kia marama ai te Ruri me te maapi.

Te he o te Kooti i whakahe ai matou;—No te ra i tu ai te Kooti ka pataia ki a Aperahama te Rautahi e te Rokena;—E hoa Aperahama i tata ranei koe ki tenei whenua? Ka mea Aperahama;—Ae. Ka patai ano a te Rokena ki a Aperahama;—Ko wai to tupuna? Ka mea Aperahama;—Ko te Rangi-whakaewa. Ka patai ano;—Kei runga ranei koe i te whenua e noho ana? Ka mea Aperahama:?Ae. Ka patai;—He mahinga ano tau kei runga i te whenua? Ka mea Aperahama;—Ae he Mahinga taku, he whare toku, he taiepa taku, no mua iho na toku tupuna i waiho. Taku noho?ka waru nga whaka-tupuranga oku tupuna ki runga ki tenei whenua, ko toku matua ka iwa, ko au ka tekau, ko aku tamariki ka tekau ma tahi, ko aku mokopuna ka tekau ma rua.

Ka patai a te Rokena kia Hoani Meihana;—Tena Hoani e tika ana ranei te korero a Aperahama? Ka mea a Hoani;—Kahore i tika. Ko te tangata nona tenei whenua ko Rangitane?he tangata bou a te Rangiwhakaewa.

Ka rango a te Rokena i te korero a Hoani ka tahuri a te Rokena ki te korero a Aperahama whakahe ai. Hinga tonu iho Aperahama i taua tangata te turaki?turakina katoatia ngi iwi o Aperahama. Ko te Ahuoturanga te whenua i whakahe ai taua tangata ki Aperahama, katahi ka turakina i runga i nga piihi kotoa o tenei whenua o Tamaki i te Ahuoturanga, i Maharahara i Umutaoroa, i te Piripiri, i Tiratu, i Otanga, i te Ohu, i Rakaiatai, i te Tuatua, i Ngamoko, i Puketooi, ko ona piihi e wha. E hoa ma e nga tumuaki o te Komiti, te take i turakina ai matou i runga i o matou whenua e te tangata o te Kooti raua tahi ko te Kawanatanga o Nepia he korenga no matou kahore e whakaae ki te hoko i o matou whenua. Ko te take ano tenei i tukua ai a matou Panui ki te tumuaki o te Kooti Whakawa Whenua kia tuaruatia te Kooti mo enei whenua katoa e mau nei nga ingoa i runga ake nei. Katahi ka whakaaetia mai e taua tangata kia ruritia. No ta matou tononga atu ki nga kai Ruri puritia ana e te Kawanatanga o Nepia nei?koia matou i ata rapu marire ai ki te ture kia ata rapua ai te he o te Kootitanga i tenei whenua.

E hoa ma kei mea koutou e tito ana ta matou whakahe ki a te Rokena?he tika tonu. He he ano te he nui i kite atu ai matou, he whakawhirinaki nona ki te tangata; whakarerea ana tona waka I hoe mai ai ?ia? i runga i te moana nui, ara te Ture, kau haere ana mai i roto i te wai, ara i raro i te Ture. Koia tenei he ka tutua atu kia kite iho koutou i nga tangata katoa o enei hapu katoa i tukinotia nei e taua tangata ki te pana atu ki te moaua kaukau ai, karanga noa atu matou ki to matou waka kia whakahokia mai kahore hoki i whakaronga mai taua tangata, haere tonu. Koia ka tahuri atu ki a koutou. E hoa ma he inoi atn tenei na matou ki a koutou kia tukua mai to matau whenua ki waho o te Kooti o te hoko o te ruri hoki. Kei mahara koutou kei te haere tika atu te whenua i te ringa o te Kawanatanga o Nepia ara Omana. Kaore, e haere he atu ana to matou whenua. Me he mea hoki i haere tika atu kahore a matou tono atu kia whakahokia mai. Ma koutou hoki e whakaaro he nui nga whenua kua riro atu i te Kawana, na kahore he tono mo ena whenua o matau. Ko nga wahi ano e takoto he ana ka eke atu he kupu kia ata whakahaerea he tika ki tena wahi. Ko tenei wahi. Ko tenei koki kei te takoto he, kai te nui te raruraru.

No konei ka haere nui atu matou ki te tono atu i o matou whenua. Koia o matou ingoa e mau na, he tono atu anake ki a koo te kupu a matou a ena tangata.

Koia o matou hapu e mau na nga ingoa me o matou ingoa hoki e mau i raro na, he kupu kotahi ta matou kupu tuturu tonu. Kia marama ki ta matou titiro iho katahi ano ka muiu tenei inoi.

page 4

Ko nga hapu tenei o matou i uru ki Tamaki i turakina ai e te Kooti ka tuhia iho nei nga ingoa ki raro:?

1.Ko te Rangiwhakaewa
2.Ko te Wharekohukohu
3.Ko Parakiore
4.Ko te Ruatotara
5.Ko Kaiuru
6.Ko te Rakaurua
7.Ko Manuhiri
8.Ko Nganahau
9.Ko Uewha
10.Ko te Kikiri
11.Ko Hinekatarangi

Ko nga tangata o enei hapu i uru ki nga karauna karaati ka tuhia iho nei nga ingoa ki raro nei. Ko te nama o te hapu te nama mo nga tangata:?

  • Ko Wi te Huata
  • Ko Hera te Hiahia
  • Ko Paora Ropiha
  • Ko Hori Pouri
  • Ko Renata te Rahui
  • Ko Ihakara Whaitiri
  • Ko Matiu Meke
  • Ko Ereatara te Kuru
  • Ko Winiata Takataka
  • Ko Rora Otene
  • Ko Nikora Matenga
  • Maata te Opukahu
  • Ko Hoera te Nohomoke
  • Heta Tiki
  • Ko Nopera Apiata
  • Ko Hori Niania
  • Ko Harata Hawea

Ko nga tangata tenei i panaia e te Kooti ki waho o te whenua i te ra i tu ai te Kooti. Kei nga nama o nga hapu te nama o nga tangata i rere ki waho:?

1.Ko Paora te Rangiwhakaewa
  • Ko Aperahama te Rautahi
  • Ko Ani Tapatu
  • Ko Rawinia Konae
  • Ko Tawhai
  • Ko Hoera te Nohomoke, heoi
2.Ko te Wikiriwhi Pautahi
  • Ko Ihaka
  • Ko Eruwini
  • Ko Mare
  • Ko Matiu te Kotoi
  • Ko Miriama Waaka
  • Ko Inia Waaka me etahi atu
3.Ko Apiata Kuikainga
  • Ko Hami Niho
  • Ko Ahitana Hungahunga
  • Ko Eriata Ngapaki me etahi atu
4.Ko te Ropiha te Takou
  • Ko Arapata te Atua
  • Ko Horiana Kau
  • Ko Hirani Poti me etahi atu
5.Ko Horia te Kaipo
  • Ko te Kaninamu te Paengaio
  • Ko Ana Torouka me etahi atu
6.Ko te Paraone te Hapu
  • Ko Wiremu Topi
  • Ko Pore te Ruru
  • Ko Wi te Ota
  • Ko Wi Wheko
  • Ko te Tutere Wheko me etahi atu
7.Ko Piripi Taua
  • Ko Wi Matua
  • Ko Paiura Poronga
  • Ko Haromi te Wharepu
  • Ko Nepia Otene me etahi atu
8.Ko Heni Mokai
  • Ko Heni Whanau
  • Ko Katerina Winiata me etahi atu
9.Ko te Peti te Poke
  • Ko Haira Tamanoho
  • Ko Hirai te Hau
  • Ko Matiu te Ngakau
  • Ko Hori Herehere me etahi atu
10.Ko Hiraka te Aroatua
  • Ko Nikora Kaingakore
  • Ko Arapata Hawea
  • Ko Haromi Hunamoni
  • Ko te Otina Hokokakahu
  • Ko Paranihia Hineiara me etahi atu
11.Ko Pirihira Moeroa
  • Ko Eperata
  • Ko Rain ate Huna
  • Ko Ani Paraone me etahi atu

E hoa ma ko nga tangata tenei i kapea e te Kooti ki waho o Tamaki. Ko enei tangata ano nana i whakahe te Kooti me te Ruritunga, na ratou katoa ano i panui kia tuaruatia te Ruri; ka oti katahi ano ka tuku ki te Kooti ka marama ki ta matou titiro. Ko te hokonga tenei o Tamaki ka tukua atu kia kite iho koutou i te he i he ai i a matou, i ki ai matou kua mohio te Kawanatanga o Nepia nei ki te makutu Maori?heoi

I te ra i hokona ai a Tamaki e te Kawanatanga o Nepia nei kahore hoki he whakaatu a taua Kawanatanga ki a matou; mahi tonu a Omana raua ko Raka i ta raua mahi me ta raua hoatu ano i te moni ki nga tangata e hoko ana. Kore rawa atu he whakaatu ki a matou. E kite ana aua tangata i a matou i te taone i Nepia kaore e tahuri mai ki a matou whakaatu mai ai kai te hoko raua. E waru nga marama i hoko ai kaore hoki aua tangata e mobio ki a matou. No konei ka whakahe ki taua Kawanatanga. Me he mea te hoko a aua tangata he hoko Maori, pera me nga hokonga whenua o Mua, penei e marama ana he hoko Maori. Tena ko tenei kua hangaia te ture mo te whenua mo te tangata hoki. Ka tau te mana o te ture ki runga ki te whenua ki runga hoki i te tangata, no reirs ka maharatia e matou kai te be te mahi a taua Kawanatanga o Nepia e whakahaere nei ki a matou ki nga iwi Maori o tenei whenua o Tamaki, otira o Heretaunga katoa. No konei ka tukua atu nei e matou ki a koutou kia tirohia e koutou te ahua o te whakahaere a tenei Kawanatanga e mahi nei. Ina hoki he tangata kuare tenei iwi te Maori ki te mohiotanga; ko koe te tangata nui te mohio ko te pakeha. Koia ka tukua atu nei ma koutou e kimi mai he ritenga mo to matou mate e mate nei matou i tenei mate nui, mate kino, mate whakawehiwehi?heoi.

E hoa ma e nga tangata nunui o te Kawanatanga e noho mai nei i te Paremete i Poneke ko ta matou kupu kua maharatia e matou he kupu tuturu na matou; kia ata mohio ai koutou ki to ritenga o ta matou whakaaro.

Ko Tamaki me tuku mai ki waho o te Kooti o te hoko kia ata mahia nga raruraru o matou whenua. Kaua e whakankia te mahara kino a te Kawanatanga o Nepia nei e mahi nei ki o matou whenua, kia ata rite ai nga manaaki a te ture ki nga iwi Maori o takoto nei i raro i to mana o te Kawana i te mana hoki o te Kuini Wikitoria o Ingarani.

page 5

Ko ta matou kupu tuturu tena e takoto nei i roto i to matou Komiti Maori, i a matou hoki i nga tangata nona nga whenua. Ehara te mahi pokanoa na te Komiti Maori ki te mahi; he mea whakamahi ano na matou ki taua Komiti. Kanui te pai o te whakahaere a tana Komiti ki ta matou titire atu. Te pai kei runga tonu ta ratou whakahaere i te ture e iri ana. E hoa ma e kore, e mutu tenei raruraru, ka tono tonu ki a koutou kia tukua mai o matou whenua ki waho o te ture. Heoi, konga tangata nana tenei reta e mau na nga ingoa i runga ake na.