Other formats

    Adobe Portable Document Format file (facsimile images)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Petition of Henare Matua and twenty-two others : presented to the Honourable the Legislative Council by the Hon. Mr. Mantell, the twenty-first of August, 1874.

He Pukapuka inoi na matou na nga tangata, e mau ake nei o matou ingoa i raro nei; e tukua ana ki te Runanga Kaumatua o te whare o Runga, me nga Mema, me nga tangata matau, me nga Minita, me te Timuaki, e hapai nei i te taha Maori

[ko te tohutoro i roto i te reo Pākehā]

He Pukapuka inoi na matou na nga tangata, e mau ake nei o matou ingoa i raro nei; e tukua ana ki te Runanga Kaumatua o te whare o Runga, me nga Mema, me nga tangata matau, me nga Minita, me te Timuaki, e hapai nei i te taha Maori.

                                                   No te Tai Rawhiti, Hune 3, 1874.

E hoa ma, ko a matau inoinga, me a matou rapunga; ma koutou e panui atu ki te Timuaki, i te aroaro o te Runanga; a ko koutou hei whakahaere i aua take, me aua ritenga, e mau i raro nei; kia whakamana mai e te Timuaki, ratau ko te Runanga i runga, i a matou i whakaaro ai: Ko aua take e tonoa nei, ka tuhia iho ki raro nei.

1.Tuatahi, ki te potitia etahi tangata mo matou, mo nga iwi Maori, hei mema, ina tu te Paremata hou, kua mutu ta matau poti i nga tangata penei me Karaitiana ma, tokowha nei ratau; e rangi, ko ta matau tino whakaaro, ki a 20, kia tae ai nga whakaaro o ia iwi, o ia iwi, i ona taungata ake te whakapuaki atu ki te Timuaki, ratau ko te Runanga; no te mea, he ritenga ke to ia iwi, to ia iwi, e tono ai ki te Runanga, kia whakamana, i runga i a ratau i whakaaro ai; heoi ko te ture poti mo au a tangata, e whakaaetia e te iwi Maori, me poti tonu e nga tangata whai karaua karati, me nga tangata karati kore, ko ratau tau, e rua tekau matahi tau, o aua kai poti, ahakoa Maori, Pakeha ranei; heoi ko aua tangata e potitia hei mema, hei nga tangata tonu e kitia e te iwi tona pai, me tona ngawari, e kore e whakatipu raruraru ki runga ki nga iwi Maori; ahakoa he karati tona, kore ranei; ahakoa Maori, Pakeha; kei te iwi te ritenga mo ana tangata e pai ai; heoi ko aua tangata e potitia e nga iwi, kaua e nukuhia ki tetahi tunga ke atu, penei me Wi Parata ma, i tangohia atu na e te Minita mo te taha Maori; heoi ko aua tangata, korero ana i te reo ngaro. E tu ana; tokorua ano nga Mema Maori, kei te Paremata e hapai ana i nga tono, me nga hiahiatanga o nga iwi Maori. Koia matou i whakaaro ai, kia 20 tekau nga Mema mo matau; kei penei ta kutou ki, "he iti nga iwi Maori, kia iti ano nga Mema mo matou ki te Paremata." E tika ana rapea, mehemea ia, he ritenga tuku iho te Ture no matau Tipuna, ka tika ai nga tangata tokowha, neira e haere atu ana ki roto ki te Ture, raua ko te Matauranga, ahakoa nui; he nui kuare, ki o koutou ritenga, koia matou i whakaaro ai, kia tokomaha he tangata mo matou, e uru ki te Paremata; tera pea e puta tetahi o ratou, nui atu te matauranga ki te Ture, e whiwhi ai nga iwi Maori ki te oranga, ko aua tangata e whakaarohia nei e matau mo te Paremata, e 20 tekau mo tenei motu, tokowha mo tera motu; huihui katoa aua tangata, 24. Ki te whakaarohia ano e te taha Pakeha, ki a tu etahi o matou, o nga iwi Maori hei Minita, me tuku mai ano ki a matou te ritenga mo aua tangata, ma matou ano e poti.
2.Tuarua, He kupu patai, ko te moni i nama i runga i te ingoa o Niu Tirani, tekau marima miriona pauna, iti iho ranei; ka tau ranei te mana o taua moni ki nga iwi e rua? Mehemea kei raro matau i taua moni, ko ta matou kupu tenei, ko taua moni, kaua e whakairia ki runga kia matau; me waiho ano ki runga kia koutou taua moni; ko koutou hoki e mohio ana ki te ara o te moni, e nui haere ai hei taonga mo nga iwi o te ao, tena ko matou, nohea e kaha ki te whakahaere i te putake o te moni: E hara hoki i te taonga tuku iho, e mohio ai matou ki te ara o te moni; koia matou e te Timuaki, ka mea. Kaua tenei moni e whakairia kia matou, kei kore matou e kaha ki te whakaputa i te wahi o taua moni, e whakataua ma matou, ka pehi kau noa te Ture ia matou.

Tuatoru ko te ture i Panuitia i tera tunga o te Paremata, i te tau 1873, mo nga whenua Maori.

E te Timuaki, me nga Minita, e nga tangata matau o te Runanga, whakarongo mai; ko aua Ture, kaua e whai mana ki runga ki o matau whenua me o matau rawa katoa, waiho mai kia matau, i runga ano i te mana o te Ture i kiia i te Tiriti ki Waitangi, i te tau 1840; kia matou ano te ritenga o matou whenua, o matou Maunga huka, o matou raorao, o matou awaawa, o matou Ngaherehere, o matou Tauranga waka, me o matau Moana Hiinga Ika.

Tuarua i panuitia e te Kawana Paraone i te Tiriti i Kohimarama, i te tau 1860, i te aroaro o nga rangatira Maori, ko taua Ture ano i kiia te Tiriti ki Waitangi i mea hoki a Kawana Paraone i tana kupu ake; "E kore te Kawana e tango pokanoa i o matou whenua." Koia matou i mea ai kia matou ano te ritenga o matou whenua. Heoi ra e te Timuaki, manakohia e koe tenei inoinga a matou, kia rite ano ki a matou i whakaaro ai, nga whakataunga a te Timuaki, ratou ko te Runanga. Kaua tenei inoinga e waiho mo etahi tau atu, kia whakamana mai i roto ano i tenei tau.

Heoi ra e te Tumuaki, e nga Minita, e nga tangata matau o te Runanga; manaakitia mai nga inoinga a to iwi kuare, i runga ano i te mana o te Kuini Wikitoria o Ingarani, me ta matau whakaaro ano ki te oranga nui, kia tau kia matou, me a matou iwi, me o matou uri hoki, i muri i a matou.

                                                Heoi ko matou ingoa e mau i raro nei,

                                                         Henare Matua me etahi 22 atu.