Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Collected songs and legends from the southern Cook Islands

Collected songs and legends from the southern Cook Islands : notebook 15

Prefatory Notes

[Note added by Bob O'Brien as transcriber:]

Alexander Turnbull Library MS Papers 4151*38. Transcribed by Bob O'Brien in February/March 1996.

Makea's Story1

Tuatua Taito2

Te tuatua Akateniteni no Makea [gap — reason: unclear] aere mai ki Araitetonga. [unclear: E] toro e, kiritia i raropu enua, ka peke ki te rangi takiri, no te Tapua, Marumaomoo, Tutavake Ariki te tama a tuorotu ki te rangi, ka noo i te Vaine ia Tepaeru Nuimaeurangi anau tona Ariki ko Kiritia. Kiritia ra Kiritia, ka noo i te Vaine ia Papa, i anau ei te Uiramate Aa i tupu ei i reira a Makea, i pato ai ki te ao nui Maramarama, e Ariki manamana no nga tini e.

E tuatua kapiki teia Na Potikitaua kia Makea ma Tinomana me aere mai ki te akamoe au, me kino nga mua Vaka. Tera te kapiki me aere [unclear: atu] nga Arikitunu e Papa, ko Papa runga ko Papa raro, ko Papa ko atea, no akaotu. E enua [gap — reason: unclear] Tumu te Varovaro, e Maunga ki3 [unclear: uta] ko nga vaa ia Temanga e kautu ki tai ki Araitetonga, ko Pareona ko Murerai ko Uaraekoroa. E Ariki ki runga ko Makea ko Tinomana, e Vaka ki raro ko Takitumu ko te Auotonga ko Puaikura e ko tu ki tai ko Araitetonga ko Pureora ko Murivai ko Maraekoroa e Ariki ki runga ko Makea ko Tinomana e Vaka ki raro ko Takitumu ko Teauotonga ko Puaikura Turau, Turau e Makea turau e Tinomana, turau e Takitumu, turau e Teauotonga, turau Puaikura, turau e Pa ma Kainuku, turau e akau taunga turau aku Mataiapo, ei tika i topao, ei ora i to manea, e oro koe i te Maunga, e Ariki koe no te Manu, e oro koe ki te Maa na e Ariki koe no te ika e oro koe ki Avaiki no Tumarokimi e tumaroanga, no te keu mai e totoro i orovaru, oro mai ra e aku Ariki e tu ki runga i toku tara paku ivi, turuturu mou o iti e, e kore e ueueo, te ra te tuatua i reira, ei au e aku Ariki Auraka ei kino kia meitaki te enua

[Note added by Bob O'Brien as transcriber:] Another version of the same story is on another sheet of paper written in a different hand.

E Tuatua Taito

Ko te tuatua ia Pukurau Ina tona oa Ko Toka.

Tera te tu o teia tuatua nei. E tokorua tamariki kua inangaro raua i te taki oa. E kua taoa raua ia raua uaorai. Ko Pukurau tetai . Ko Toka teta. Kua aere taua tarekareka. E kua mate raua i te pongi. Kua karanga atura a Pukurau ki tona oa ka aere taua ka kaikai. Kua akatika atu a Toka. Kua aere raua ki roto i to Pukurau kainga e kua kaikai raua ki reira. Kia oti kua aere areaou raua tarekareka. E kia roa te raua tarekereka anga kua mateakaou raua i te pongi. Kua tuatua maira Toka kia Pukurau ka aere taua ka kaikai. Kua akatika atu a Pukurau. Kua aere raua kite kainga o Toka. Kia vaitata raua ki te kainga o Toka . Kua tuatua maira. Toka kia Pukurau. E tu koe i vao nei ko au te aere ki roto i te are, i reira kua tu ua a Pukurau ki vao, kua aere a Toka ki roto i te are ki tona Metua. E kua kaikai aia. E kare aia i apai i tona oa ki roto i tona kainga kia kaikai katoa raua. E angaanga kino tikai. ta Toka ia Pukurau. Ko ta raua ia akonoanga i te au ra katoa. Ka kaikai raua kite kainga o Pukurau.Kare raua i kaikai ki te kainga o Toka. Tera te tuatua i reira, te oa o Pukurau.

Ko Te Tuatua Ia Kaikakamaru

Tera te tu o taua tangata nei. Ka noo ua aia i tona ngutuare. mate akarongorongo i te tuatua me rongo aia. tei te kainga o tetai tangata. te kai kua akonokono aia iaia uaorai. tera tona manako ka aere aia ka Aru i taua kai ra. E kua tapapa aia i te taime e oti ei te kai i te angaanga, kia rongo aia kua oti kua tu aia ki runga e kua akonokono iaia, kia oti te akonokono. Kua aere aia kite pae o te kainga i vai ei taua kai ra, kia tae aia ki reira kua rave aia i tetai angaanga akapikikaa i te [unclear: oriori] aere na reira. E te tuatua aere kite tangata. E te tavarenga aere nei aia i te tangata ki tera tuatua ki tera tuatua kia reka te tangata i tana tuatua, kia kare te tangata e tiaki i taua kai ra . kia aki aia kia akara. kare e tangata i te pae o taua kai ra, i reira kua aro aia kua rave i taua kai ra. E kua tuku ki runga i tona mimiti e kua [unclear: oro] atura. I reira kua arumaki te tangata iaia kia arumaki ra, kare e rauka. No te mea e tangata oro viviki aia. Tera te tu ra oro aia Mate kai aere i taua kai ra.Kare e apai kite kainga, ka oro ua aia Mate kai e pou uake taua kai ra. Kare aia e oro ua na runga i te enua. Ka oro katoa aia na runga i te Akau kia pou taua kai ra. Kua oki mai aia ki uta. Pera katoa ki runga ite ika me rauka te ika maata na tetai tangata. Ka rave aia i taua akonoanga ra. Ka tuku ki runga i tona mimiti ka aroma te kai aere, kia pou kua oki mai te kite [unclear: kainga] ko tana akonoanga ia, i te au tuatau ravarai. I Tuatuaiai. Ko te tua ia Kaipakamaru4

1 A chant (pee) when going to Araitetonga. Hall's later annotation on a scrap of paper.

[Note added by Bob O'Brien as transcriber]

2 Not in Hutchin's hand.

[Note added by Bob O'Brien as transcriber]

3 ? torn page

[Note added by Bob O'Brien as transcriber]

4 cf with amended title-Kaikakamaru

[Note added by Bob O'Brien as transcriber]