Other formats

    Adobe Portable Document Format file (facsimile images)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Nga Korero Paremete: 1896-1899

Pire Reiti

Pire Reiti.

No tenei ra ka uru ano tenei Pire ki te Komiti.

Tekiona 2.—Huarahi e taea ai nga reiti te tono kia utua i runga i nga whenua Maori he nui ake nei nga tangata no ratou taua whenua i te tokowha.

Ko Te Piukanana (Mr. Buchanan).—Ka motini ahau ki apitiria atu he kupu hou:—

"(6.) Ko nga moni utu ki te Kooti me etahi atu raruraru pera, e pa ana ki te whakahaerenga o te hamene mo te tangata i whiriwhiria e te Kaunihera hei utu i nga reiti, kaua e ahei te tono kia utua e taua tangata."

Whakaaetia ana tenei motini, a paahitia ana e te Whare.

Ko Timi Kara (Hon. Mr. Carroll).—Ka motini ahau kia whakaurua enei tekiona hou e whai ake nei:—

"2a. Hei riiwhi mo te tuku i tana whakaaetanga, ka whaimana te Minita, mehemea ka mohio ia hei painga mo nga taha katoa kia peratia e ia, ki te whakamana i nga Maori nona te whenua, ki te whakaae, a mana ake ranei whakaae, he riihi mo te katoa mo tetahi page 70wahi ranei o te whenua, ahakoa te taupapatutanga, te rerengaketanga ranei, o nga ritenga i roto i 'Te Ture Kooti Whenua Maori, 1894,' o roto ranei i tetahi aim Ture; a mo nga keehi penei me pa nga ritenga e whai nei:—

  • "(1.) Ko te whenua hei riihitanga, hei te whenua katoa, hei tetahi wahi anake ranei, e mahara ai te Minita e taea paitia te riihi, i runga ano i te ata titiro atu ki nga hiahia me nga ahua o nga Maori nona, mo nga tuunga o ratou whare noho, mahinga kai, me etahi atu take i waho o ena.
  • "(2.) Ko te riihi kaua e nuku ake i te rua tekau ma tahi tau, a me whakatakoto i runga i nga ritenga e mahara ai te Minita e tika ana kia whakaotia.
  • "(3.) Ko te moni reti, hei te moni reti nui e riro mai, a hei whakarite i tena me akihana te riihitanga me tuku ranei i runga i te ritenga tender i ta te Minita e pai ai.
  • "(4.) Ki te whakaetia te riihi e te Minita, mana e haina te riihi i runga i te ingoa o nga tangata nona, a ko nga ingoa o nga Maori, kaore e whakaaturia takitahitia, engari ka kiia ko nga 'Maori nona'; engari mo nga ritenga tango mai i nga moni reti, whakahau ranei kia whakatutukitia nga ritenga o te reti, me ki ia ko te kaituku riihi, engari kaua he raruraru, e utu ai taua tangata i te moni, e eke ki runga ki a ia i runga i taua riihitanga.
  • "(5.) Ki te whakaaetia te riihi e te Minita, ko nga moni o te reti me tuku, tuatahi, hei whakaea i te whakataunga a te Kooti kua huaina ake nei; tuarua, hei utu i nga reiti o taua tau mo te poraka katoa a ona ra e tika ai kia utua; a ko te toenga me tuha ki nga Maori katoa nona te poraka i runga ano i te nui i te iti ranei o te hea o tena o tena o ratou."

Whakaaetia ana enei tekiona hou e te Komiti, a paahitia ana.

Ko Te Korini (Mr. Collins).—Ka motini ahau kia nukuhia te Pire mo tetahi atu ra komititia ai.

Pooti ana te Komiti. Koia tend nga pooti e whai ake nei:—

I te Ae, 23.

  • Allen
  • Bell
  • Buchanan
  • Button
  • Crowther
  • Duthie
  • Earnshaw
  • Fraser
  • Green
  • Heke
  • Kelly, J. W.
  • Lang
  • Lewis
  • Massey
  • McNab
  • Newman
  • Parata
  • Russell, W. B
  • Smith, G. J.
  • Te Ao
  • Wilson.
  • Kai-tatau.
  • Collins
  • O'Regan.

I te Noo, 39.

  • Buddo
  • Buick
  • Cadman
  • Carnell
  • Carroll
  • Duncan
  • Flatman
  • Graham
  • Hall
  • Hall-Jones
  • Harris
  • Hogg
  • Houston
  • Joyoe
  • Kelly, W.
  • Larnach
  • Lawry
  • Mackintosh
  • Maslin
  • McGowan
  • McKenzie, J.
  • McKenzie, R.
  • McLachlan
  • Meredith
  • Millar
  • Morrison
  • Pere
  • Pinkerton
  • Russell, G. W.
  • Saunders
  • Seddon
  • Steward
  • Tanner
  • Thompson, R.
  • Thompson, T.
  • Ward
  • Willis.
  • Kai-tatau.
  • Mills
  • Smith, E. M.

Nga Pea.

  • Mo te Ae.
  • Mackenzie, T.
  • McGuire
  • Mitchelson.
  • Mo te Noo.
  • Hutchison, W.
  • Stevens
  • Carncross.

Te putanga o te taha turaki, 16.

Heoi hinga ana te motini.

Ko Piukanana (Mr. Buchanan).—Ka motini ahau, ko nga kupu i roto i wahanga (1) o tekiona 2a, e penei nei, "e mahara ai te Minita," me patu, a me whakauru atu ko etahi atu kupu.

Katahi ka whiua te patai kia mau tonu nga kupu, kaua ranei.

Pooti ana te Komiti. Koia tenei, nga mema i pooti, e whai ake nei:—

I tb Ae, 35.

  • Buddo
  • Cadman
  • Carnell
  • Carroll
  • Collins
  • Duncan
  • Flatman
  • Graham
  • Hall
  • Hall-Jones
  • Harris
  • Houston
  • Joyce
  • Larnach
  • Lawry
  • Mackintosh
  • Maslin
  • McGowan
  • McKenzie, J.
  • McKenzie, R.
  • McLachlan
  • Meredith
  • Millar
  • Mills
  • Morrison
  • O'Regan
  • Russell, G. W.
  • Saunders
  • Seddon
  • Smith, E. M.
  • Tanner
  • Ward
  • Willis.
  • Kai-tatau.
  • Hogg
  • Pinkerton.page 71
  • I wo Noo, 23.
  • Allen
  • Buchanan
  • Buiok
  • Button
  • Green
  • Heke
  • Kelly, J. W.
  • Kelly, W.
  • Lang
  • Lewis
  • Massey
  • McNab
  • Newman
  • Parata
  • Pere
  • Russell, W. R.
  • Smith, G. J.
  • Stout
  • Te Ao
  • Thompson, R.
  • Wilson.
  • Kai-tatau.
  • Duthie
  • Fraser.

Nga Pea.

  • Mo te Ae.
  • Hutchison, W.
  • Stevens
  • Thompson, T.
  • Mo te Noo.
  • Mackenzie, T.
  • McGuire
  • Mitchelson.

Te putanga o te taha tautoko, 12.

Heoi hinga ana te motini a Te Piukanana.

Ko Te Hetana (Hon. Mr. Seddon).—Ka motini ahau, Me whakauru enei kupu, i muri o te kupu "Minita," i te raina tuatahi o te wahanga tekiona (1): "i runga i te kupu a te Komihana mo nga whenua Karauna o te takiwa."

Whakaaetia ana kia uru aua kupu.

Ko Kapene Rahera (Hon. Captain Russell). — Ka motini ahau, Kia patua nga kupu "rua tekau ma tahi" i roto i te wahanga tekiona (2) o tekiona 2a, a me whakauru atu ko te kupu nei "whitu" hei riiwhi.

Pooti ana te Komiti kia kaua e patua aua kupu. Koia tenei nga mema i pooti.

Mo te Ae, 34.

  • Cadman
  • Carell
  • Carroll
  • Collins
  • Crowther
  • Duncan
  • Flatman
  • Graham
  • Hall-Jones
  • Harris
  • Houston
  • Joyce
  • Kelly, W.
  • Larnach
  • Lawry
  • MacKintosh
  • Maslin
  • McKenzie, J.
  • McKenzie, R.
  • McLachlan
  • McNab
  • Meredith
  • O'Regan
  • Pere
  • Pinkerton
  • Saunders
  • Seddon
  • Smith, E. M.
  • Stevens
  • Thompson, R.
  • Ward
  • Willis.
  • Kai-tatau.
  • Mills
  • Morrison.

I TE Noo, 22.

  • Allen
  • Buchanan
  • Buddo
  • Buick
  • Button
  • Duthie
  • Earashaw
  • Green
  • Hutchison, G.
  • Lewis
  • Mackenzie, T.
  • Massey
  • McGowan
  • Newman
  • Parata
  • Russell, G. W.
  • Russell, W. R.
  • Smith, G. J.
  • Tanner
  • Te Ao.
  • Kai-tatau.
  • Heke
  • Wilson.

Heoi hinga ana te motini a Kapene Rahera.

Ko Te Arena (Mr. Allen).—Ka motini ahau, Kia whakaurua nga kupu nei na, "me panui ki te iwi katoa," ki roto i te wahanga (3) o tekiona 2a.

Whakaaetia ana te menemana, a Te Arena.

Ko Te Rahera (Mr. G. W. Russell).—Ka motini ahau, Kia apititia ki wahanga (3) o tekiona 2a nga kupu nei na, "Ko nga whenua e riihitia ana me panui ki roto i nga nupepa e rua e perehitia ana i roto i taua takiwa kei reira nei taua whenua, kia kotahi perehitanga i te wiki, a kaua e nui atu i te wha wild e perehitia ana taua panui i mua o te ra e hokona ai te whenua, o te katinga ranei o nga tenders.

Pooti ana te Komiti: ko te hunga e whakaae ana kia whakaurua te menemana, me ki "Ae," a ko nga mea e whakahe ana me ki "Noo."

I te Ae, 20.

  • Allen
  • Buchanan
  • Duthie
  • Green
  • Hall
  • Heke
  • Hogg
  • Kelly, J. W.
  • Lang
  • Lewis
  • Massey
  • McGuire
  • Newman
  • Parata
  • Russell, W. R.
  • Smith, G. J.
  • Stout
  • Tanner.
  • Kai-tatau.
  • O'Regan
  • Bussell, G. W.

I te Noo, 33.

  • Buddo
  • Cadman
  • Carnell
  • Carroll
  • Collins
  • Crowther
  • Duncan
  • Graham
  • Hall-Jones
  • Harris
  • Houston
  • Kelly, W.
  • Lawry
  • Mackenzie, T.
  • Maslin
  • McGowan
  • McKenzie, J.
  • McKenzie, R.
  • MeLachlan
  • McNab
  • Mills
  • Montgomery
  • Morrison
  • Pere
  • Pinkerton
  • Seddon
  • Stevens
  • Thompson, R.
  • Thompson, T.
  • Ward
  • Willis.
  • Kai-tatau.
  • Millar
  • Smith, e. m.

Nga Pea.

  • Mo te Ae.
  • Button
  • Hutchison, G.
  • Mitehelson
  • Te Ao
  • Wilson,
  • Mo te Noo.
  • Joyce
  • Carncross
  • Meredith
  • Mackintosh
  • Larnach.

Te putanga o te taha turaki, 13.

Heoi hinga ana te menemana a Te Rahera (Mr. G. W. Russell).

Ko Kapene Rahera (Hon. Captain Russell).—Ka motini ahau, Kia whakaurua he wahanga tekiona hou, ara,—

"E kore rawa e tika kia hokona kia riihitia ranei tetahi whenua Maori mo te korenga i utua nga reiti kia pau ra ano nga tau e toru e takoto kore ea ana aua reiti: Engari ki te tae ki te wa e hokona ai e riihitia ai ranei taua whenua, me whakatau aua reiti, hei moni utunga page 72tuatahi ki nga moni o te hoko o te reti ranei o taua whenua."

Pooti ana te Komiti, koia tenei nga mema i pooti.

I te Ae, 23.

  • Allen
  • Bell
  • Buddo
  • Collins
  • Earnshaw
  • Flatman
  • Green
  • Heke
  • Kelly, J. W.
  • Lang
  • Lewis
  • Massey
  • Newman
  • Parata
  • Pere
  • Russell, G. W.
  • Russell, W. R.
  • Smith, G. J.
  • Stevens
  • Stout
  • Tanner.
  • Kai-tatau.
  • Buchanan
  • Mackenzie, T.

I te Noo, 29.

  • Buick
  • Cadman
  • Carnell
  • Carroll
  • Crowther
  • Duncan
  • Hall
  • Hall-Jones
  • Harris
  • Hogg
  • Houston
  • Kelly, W.
  • Lawry
  • McGowan
  • McLachlan
  • McNab
  • Millar
  • Mills
  • Montgomery
  • Morrison
  • O'Regan
  • Pinkerton
  • Seddon
  • Smith, E. M.
  • Thompson, R.
  • Ward
  • Willis.
  • Kai-tatau.
  • Graham
  • Maslin.

Heoi hinga ana te motini a Kapene Rahera, a paahi ana a te tekiona 2a a Timi Kara (te Minita nana te Pire), a uru ana hoki nga inenemana i whakaaetia e te Komiti.

Ko Hone Heke.—Ka motini ahau kia whakaurua te tekiona hou e whai nei,—

"Kaua rawa te Karauna ara, te Kawanatanga, e whai mana ki te hoko mai i nga Maori, nga Maori ranei ki te hoko atu ki te Karauna, i tetahi hea, i te katoa ranei o tetahi whenua i riihitia i raro i nga ritenga o tenei Ture.

"Kaua rawa nga ritenga o tekiona rima o 'Te Ture Whakatikatika i nga Ture Whenua Maori, 1895,' e pa ki nga riihi i whakahaerea i raro i nga ritenga o tenei Ture.

"Ko nga riihi katoa i mahia i raro i tenei Ture kaua rawa e pangia e nga tiuti motuhake e kiia nei i te Wahi III. o 'Te Ture Pane Kuini, 1882,' e ona ture whakatikatika ranei: Engari me haere i runga i te whakanoho tiuti pane kuini e whakahaerea nei i runga i nga riihi whenua Pakeha e kiia nei i raro i taua ture, i ona ture whakatikatika ranei."

Ko te whakapakehatanga tenei o te tekiona hou a Hone Heke:—

"It shall not be lawful for the Crown to purchase, or for any Native to sell to the Crown, the freehold of any lands leased under the provisions of this Act.

"Section five of 'The Native Land Laws Amendment Act, 1895,' shall not apply in the case of any lease under the provisions of this Act.

"No lease executed under this Act shall be liable to the payment of the special duties imposed under Part III. of 'The Stamp Act, 1882,' or any amendment thereof, but such lease shall be stamped under the last-mentioned Act or the Acts amending the same."

Katahi ka tukua kia pootitia e te Komiti. Ko nga mema e mea ana kia uru te motini a Heke kei te "Ae" a ko nga mea e turaki ana kei te "Noo."

Koia tenei e mau ake nei te ahua o te pooti.

I te Ae, 16.

  • Bell
  • Buchanan
  • Earnshaw
  • Green
  • Lang
  • Mackenzie, T.
  • Massey
  • Newman
  • Parata
  • Pere
  • Russell, W. R.
  • Smith, E. M.
  • Stevens
  • Stout.
  • Kai-tatau.
  • McoGowan
  • Tanner.

I te Noo, 32.

  • Buddo
  • Buick
  • Carnell
  • Carroll
  • Collins
  • Crowther
  • Duncan
  • Flatman
  • Graham
  • Hall
  • Hall-Jones
  • Harris
  • Hogg
  • Houston
  • Kelly, J. W.
  • Kelly, W.
  • Lawry
  • Maslin
  • McLachlan
  • McNab
  • Millar
  • Mills
  • Montgomery
  • Morrison
  • O 'Regan
  • Pinkerton
  • Seddon
  • Smith, G. J.
  • Thompson, R.
  • Willis.
  • Kai-tatau.
  • McGowan
  • Tanner.

Te putanga o te taha turaki, 16.

Heoi hinga ana te motini a Hone Heke.

Ko Ta Ropata Taute (Sir Robert Stout).—Ka motini ahau, kia whakaurua te tekiona hou e whai ake nei:—

"Ahakoa nga ritenga o roto i 'Te Ture Reiti, 1894,' me ona whakatikatikanga, ko nga taonga mihiini, ahakoa kua poua, kua whakamaua ranei, ki te whenua kaore ranei, e kore e tika kia kiia he whakapainga tera i te whenua, a e kore hoki e tika kia kiia he taonga reititanga i raro i 'Te Ture Reiti, 1894,' i ona Tare whakatikatika ranei."

Whakaaetia ana te motini a Ta Ropata Taute, a paahitia ana taua tekiona hou.

Ko Hone Heke.—Ka motini ahau kia whakaurua te tekiona hou e mau ake nei:—

"I muri iho ite paahitanga o tenei page 73Tore, kaua he mea i rato i 'Te Tore Tuka Nama Moni Kawanatanga ki nga Ropu Takiwa, 1886, etahi atu ture ranei e whakatikatika ana i taua Tore, e whakamana i te ropu takiwa, i tetahi tangata ranei i whakaturia e ratou, ki te uta i te reiti motuhake ki runga ki te whenua o te Maori: Engari kaua tenei tekiona e kaha ki te arai i te whenua e meatia ana kia reititia motuhaketia mehemea kua tukuna atu e te ture ki te Maori ki nga Maori ranei nona te whenua nga tikanga me nga painga mo o ratou whenua kua whakawhiwhia nei ki nga pononga Pakeha a Te Kuini e noho nei i roto i tenei koromi."

Ko tona whakapakehatanga tenei e mau ake nei:—

"After the passing of this Act, nothing in 'The Government Loans to Local Bodies Act, 1886,' or any enactments amending the same, shall authorise any local body or any person appointed by them to act on their behalf to levy any special rates on any land owned by Natives whatsoever: Provided that this section shall not operate to exclude any land from being specially rated where the Native owner or owners of such land have been granted by law the exclusive rights and privileges to his or their lands as those enjoyed by Her Majesty's European subjects residing in this colony."

Katahi ka tukuna te pboti, haere ake nga mema i tautoto i te motini a Hone Heke tekau ma rua, a e toru tekau ma toru i te taha turaki.

Koia tenei, nga mema i pooti, e mau ake nei:—

I te Ae, 12.

  • Buchanan
  • Green
  • Hall
  • Kelly, J. W.
  • Lang
  • Mackenzie, T.
  • Massey
  • Parata
  • Pere
  • Stout
  • Kai-tatau.
  • Heke
  • Lewis.

I te Noo, 33.

  • Buddo
  • Buick
  • Cadman
  • Carnell
  • Carroll
  • Collins
  • Crowther
  • Earnshaw
  • Graham
  • Flatman
  • Hall-Jones
  • Hogg
  • Houston
  • Kelly, W.
  • Lawry
  • Maslin
  • McGowan
  • McNab
  • Mills
  • Millar
  • Montgomery
  • Morrison
  • O'Regan
  • Pinkerton
  • Seddon
  • Smith, G. J.
  • Stevens
  • Tanner
  • Thompson, R.
  • Ward
  • Willis.
  • Kai-tatau.
  • Duncan
  • Smith, E. M.

Heoi hinga ana te motini a Hone Heke a kore ana a whakaurua taua tekiona hou ana.

Ko Te Pato (Mr. Buddo).—Ka motini ahau kia whakaurua te tekiona hou e whai ake nei:—

"Ko nga reiti e whakataua ana i ia tau i ia hawhe tau ranei mo runga i tetahi moni i nama, me utu ia tau ia hawhe tau ranei, ara, i runga i ta te ropu takiwa e whakahau ai i ia wa i ia wai."

Whakaaetia ana te motini, a paahitia ana tenei tekiona hou.

Ko Te Pato (Mr. Buddo).—Ka motini ahau kia whakaurua te tekiona hou e whai ake nei:—

"Ina tupono, mehemea nga reiti e tika ana kia utua i ia hawhe tau i ia tau ranei, nga reiti motuhake ranei, kei raro iho i te hereni kotahi te moni hei utu, kaati me ki a me utu kia kotahi hereni."

Kaore tenei tekiona hou i whakaaetia, a turakina atu e te Komiti.

Ko Hone Heke.—Ka motini ahau kia whakaurua tenei tekiona hou e whai ake nei:—

"Ko te Maori ko nga Maori ranei i whiriwhiria e tetahi ropu takiwa hei utu i nga reiti o tetahi whenua Maori, i runga i nga tikanga kua whakaritea nei e tenei Ture, me tino whai-mana ki te tono a ki te hamene i ona hoa i o ratou hoa ranei i roto i taua whenua mo ta ratou taha o nga moni i utua e taua Maori e aua Maori ranei ki taua ropu takiwa."

Koia tenei tona whakapakehatanga e mau ake nei:—

"That the Native or Natives who shall be selected by any local body to pay rates levied on Native land, as provided by this Act, shall have full power to recover from his or their fellowowners in such land their proportionate shares of the moneys paid by such Native or Natives to such local body."

No te tukunga o te motini a Hone Heke ki te Komiti whakaaetia ana, a paahi ana tenei tekiona hou ana.

Heoi mutu ana te mahi a te Komiti, a ripoatatia ana te Pire ki te Whare.

Katahi ka eke ano te Tumuaki ki runga i tona nohoanga.

Ka takoto te motini kia panuitia tuatorutia te Pire.

page 74

Kei runga ko tenei mema ko tenei mema, ka mutu nga korere a era—

Ko Tame Parata.—He tu ake taku ki te whakahe i tenei Pire. Kaore rawa ahau i te pai ki tenei Pire, notemea kei te uta reiti ki runga ki nga whenua Maori, a ki te kore e utua aua reiti i roto i nga tau e rua ka whai mana te Minita me nga Komihana o nga Whenua a te Karauna, ki te hoko ki te riihi atu i nga whenua o nga Maori kaore ra i te utu reiti. He mahi he rawa tenei, a e mate nui mo nga Maori kei roto i tenei Pire. Tenei ano tetahi huarahi pai atu i ta te Pire nei, mehemea koa i whakaae te Whare ki taku me ta etahi atu mema i whakaatu ake nei. Ki taku me whakahoki tenei Pire ki te Komiti kia ahei ai tatou te whiriwhiri ano i nga rarangi i motinitia nei e te mema honore mo te Taone o Poneke, ara, e Te Pere, i te mea koi ra ke te huarahi marama mo tenei Pire, e mama ai te whakahaere o nga whenua Maori. Ka pooti ahau kia turakina atu tenei Pire ana tae ki te panuitanga tuatoru, a na reira kaore he tikanga o taku whakaroa i aku korero i naianei, notomea ahakoa pau te haora kotahi i au e korero ana, ko te mutunga ano tera ko te pooti, a hei reira ahau pooti ai kia hinga atu tenei Pire.

Ko Hone Heke.—I te taenga o te Pire nei ki te Komiti mo nga Mea Maori i mua o te mahi a tenei Whare kokirihia ana e te Minita nana te Pire nei, e Timi Kara, tana tekiona hou 2a i reira; turakina ana e taua Komiti. Koia anake ko Timi Kara i te taha ae mo tana tekiona kia apititia ki te Pire. Ko ahau ko Wi Pere, ko Ropata Te Ao, me Te Tiwini (Mr. Stevens) i te turaki, hinga ana taua tekiona. Kua mua nei ano i roto i te Komiti nui o te Whare nei, a kua paahi; engari kei te tino whakahe ahau ki nga kai o roto i taua tekiona, me te aronga o te tekiona. He nui rawa nga mana kua hoatu ki te Minita, a e kore ahau e mohio ka whakahaerea paitia ranei e ia taua nana, ka waiho ranei e ia hei taonga whakapati pooti, awhinatanga ranei mona. Ko tetahi kua tino tangohia rawatia i nga Maori to ratou tika, to ratou mana ki tona whenua ake, ki te whakahaere mo tona whenua ake, ahakoa te kupu ki, ka ahei ano te Minita ki te tuku atu ki nga Maori i te mana. Ko enei ahua Pire, kaore rawa e pai ana ki ahau. Kahore e mohiotia ka peheatia e ia he tikanga. E hiahia ana hoki ahau ki te kukume mai i o koutou mahara ki tenei take; i kokirihia e te mema honore mo Waipawa, e Te Hooro (Mr. Hall), he tekiona hou, penei te aronga: "Ko te tangata e pupuri ana i te whenua riihi, mo nga riihi (ake tons atu), i raro ranei i nga raihana noho, me te tikanga ahei ki te hoko, o nga whenua Karauna e kapi nei i te ngaherehere, a kaore taua whenua i nui ake i te 300 eka, kaua e pa atu he reiti mo te toru tau, menemanatia ana e te Pirimia mo te rua tau——"

Ko Te Hetana (Hon. Mr. Seddon).—Kaore he kupu i puta mo nga paamu haerenga kararehe.

Ko Hone Heke.—Kaore au i Ki pena, engari i tautoko koe i te rarangi a Te Hooro (Mr. Hall) i ki, mehemea e pupuri whenua ana tetahi Pakeha i raro i nga ritenga kua whakaaturia e ahau ina kua ake nei me kaua e pa atu he reiti ki taua whenua kia pau ra ano te rua tau. Kaati mo tena. I te wa e tautohetia ana a tekiona 2a i roto i te Komiti o te Whare, ka kokirihia e te mema honore mo Haaki Pei he rarangi, penei na te ahau, ara, kaua e hokona e riihitia ranei tetahi whenua Maori i raro i tenei Pire mo te korenga o nga reiti e utua, kia pau ra ano te toru tau e takoto ana aua reiti, katahi ka ahei ai te riihi, te hoko ranei, a ko nga moni tuatahi e riro mai i runga i taua riihitanga, hokonga ranei, me hoatu hei uta mo nga reiti. Ko tenei kaore te Pirimia i whakaae. Me titiro te Whare ki te mahi a te Pirimia mo te rarangi a Te Hooro (Mr. Hall), ka titiro ai hoki ki tana mahi mo a matou rarangi e hoatu ai e tenei taha o te Whare. Ko taku rarangi tuatahi i kokiri ai, kaore rawa e tahuri ana ki te patu i te Kawanatanga; engari e ki ana, kaua te Maori e utu i te tiute nui ake i ta te Pakeha, kaua hoki te Karauna e whai mana ki te hoko, kaua hoki te Maori e whai kaha ki te hoko ki te Karauna; kia waiho ai nga whenua mehemea e tupono te riihitia i raro i tenei Pire ana paahi hei ture; kia waiho ai taua whenua me ona moni page 75reti hei wai ua mo nga Maori no ratou te whenua. Kia huri ano taku korero mo te taha ki nga tiute. I runga i nga Whenua Maori e riihitia ana, e tangohia ana e te Kawanatanga te moni £10 i loto ia £100 ia £100. Kaati, no te kokirihanga mai e te Kawanatanga i taua Pire Pane Kuini i te tau 1894, ka motinitia eahau kia whakahokia ki te £5 i roto i te £100; a i runga i te nui o te tautohe whakaae ana te Minita ki te £7 10s. i roto i te £100. Ko te tu tena i naianei. Na, ko nga riihi whenua Pakeha kaore e utu ana i tenei tiute, ko ta ratou tiute e utu ana he tekau ma rima ano hereni i roto i te £100. Kaore tenei i tika ki nga Maori. Tera pea ka ki te Pirimia kua patua katoa taua tiute i te 1893. Kaore noa iho. Notemea e ki ana te Ture taua tau, ki te nui atu nga tau no te riihi i te 21 tau, ka haere te tiute i runga i aua tau katoa. A no te tau 1894, ka tino whakaungia te kupu o te ture kia pa ki runga i nga riihi katoa. Kaore te Pirimia i whakaae ki tenei. No konei ahau i ui ai, kei hea te aroha o te Pirimia mo nga Maori e ki nei ia? Kaore ano ahau i kite noa. I muri o tena ka motinitia e au ko tetahi tekiona hei kape ki waho i nga whenua Maori i te Ture Nama Moni a nga Ropu Takiwa i te Kawanatanga, ara, i nga whakataunga reiti motuhake; kaore ano hold te Pirimia i whakaae ki tenei. I muri o tena, ka motinitia ano e ahau ko te rarangi whaka-ahei i te tangata i tipakohia e te Kaunihera hei utu i nga reiti, ki te tono i aua moni i-utua e ia, kia whakahokia ki a ia e ona hoa o roto ano i taua whenua. I wai marie te whakaaetanga o te Komiti ki tenei, ara e te Pirimia.

Ko Te Hetana (Hon. Mr. Seddon).—Tiia, Tiia (Chair, Chair).

Ko Hone Heke.—I mahara au he tangata manawanui te Pirimia.

Ko Te Hetana (Hon. Mr. Seddon).—Ahakoa he hato te tangata, e kore ano e kore te manawa he i te ahua o te whakahaere a te mema honore, kua tata nei te awatea i te kukume roa ona i i te korero mo te Pire nei.

Ko Hone Heke.—Kaore au nei e nanonanu ana, ki te Pirimia i a ia e tango katoa nei i te taima o te Whare; kaore ano i pan nui i au te taima o to Whare, i pena ai te Pirimia.

Tetahi Mema.—Kei te timata koe i naianei.

Ko Hone Heke.—Kaore, e whakatutuki ana ki te pito. Kaati, i motini ano ahau i tetahi tekiona ano, he penei te aronga:—

"Mehemea kei te araia tetahi Maori etahi Maori ranei e nga ture, kia kaua e whaimana ki te riihi, ki te hoko i o ratou whenua ki tetahi tangata i waho atu i te Karauna, kaua he reiti e whakataua ki runga ki taua whenua."

I patua ano tenei e te Pirimia. Hei kupu mutunga maku, ka ki atu ahau: Kei te tino he te tango i te tika o te tangata Maori ki tona whenua. Mehemea i whakaae te Komiti o te Whare nei, ara, te Kawanatanga, ki tetahi rarangi aku i kokiri ai penei:—

"I muri o te paahitanga o tenei Ture, ko nga whenua Maori katoa e pangia ana e nga ritenga o te ture reiti whenua, me ahei te tangata nga tangata ranei no ratou aua whenua ki te riihi ki te tangata i waho atu i te Karauna; ahakoa nga ritenga o roto i 'Te Ture Kooti Whenua Maori, 1894,' me ona ture whakatikatika.

Mehemea i whakaaetia tenei kua ahua pai Ko te kupu a te Honore Timi Kara i ki ai he uaua, he roa i te tini rawa o nga tangata, he kupu hanga noa, notemea ko tena ahua kua whakawhaititia e te ture. He kupu iti nei ka mutu. Ka nui taku pouri mo tenei ahua mahi a te Whare. Ka nui taku pouri mo tenei ahua whakahaere a te Kawanatanga. He ture ke mo nga whenua Maori me nga Maori, he ture ke mo nga whenua Pakeha. Kaore tenei i te tika. A kei te mohio koutou, mehemea he ture tango i te mana o te tangata Pakeha enei ki o ratou whenua, e kore rawa e rua ra mo te Kawanatanga ki roto i tenei Whare. Na te iti o te tangata Maori, ka akina mai enei ahua ture, a na te pakaru hoki o nga whakahaere a te Maori. Kei te titiro tonu ahau ki te huringa o te tai.

Ko Te Hetana (Hon. Mr. Seddon).—Kua roa nga mema honore e whakarongo ana ki nga korero a te mema honore mo te Tai Tokerau, a pau ake te nuinga o tenei ra i nga korero a taua page 76tangata. He pohehe noa iho te ahua o nga rarangi menemana i motinitia e taua mema honore ki te Whare nei mo tenei Pire, a te mutunga iho he whakapau noa iho he moumou noa iho i te taima o te Whare, a nui atu te porearea o nga mema i aua menemana. Ma taua tu mahi a taua mema honore e mohiotia ai, kaore rawa taua tangata i te tino matau ki te aronga o nga raruraru e pa nei ki te taha Maori, notemea mehemea i whakaaetia nga rarangi a taua mema honore kua waiho aua mea hei mate mo te iwi Maori. Kua mau i te nuinga o nga mema honore o tenei Whare te pohehe o nga menemana a te mema honore mo te Tai Tokerau, na reira kaore e ata whakarongo atu ana nga mema honore ki ana korero.

Tenei ano te roanga atu o nga korero a te Pirimia.

Ka mutu ia paahitia ana te panuitanga tuatoru o te Pire.

No te tekau meneti te paahitanga o te rua karaka i te po ka hiki te Whare.