Other formats

    Adobe Portable Document Format file (facsimile images)   TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

Nga Korero Paremete: 1896-1899

Motini Turaki

Motini Turaki.

Timi Kara (Hon. Mr. Carroll, Hekeretari mo te Koroni).—He roa te whaikorero a tenei mema mo nga take e pa ana ki te motini turaki a Kapene Rahera. Ko tenei e whai ake nei te wahi o tana whai-korero i pa ki nga mea Maori, ara: E te Pika, tetahi o nga take i taea atu e nga korero a Kapene Rahera ko nga kupu a te mema honore mo Manawatu i korero ai i nanahi mo nga whenua Maori. I ki a Kapene Rahera kei te whakaae ia ki te tika o nga korero a Tiaki Tiwini, a ka tautoko ia i tera. Kei te rereke taku i ta raua. I mua i mahara ahau koia tera te tikanga pat, ara, ko te wawahi i nga whenua Maori ki ia tangata ki ia tangata Maori, engari i naianei kua kite au i te he o tera whakaaro aku. I mua i mahara ahau he mea pai kia tuwhera te hoko a nga Maori i o ratou whenua ki nga Pakeha noa; engari, i te mea kua maha nei nga tau e hurihuri ana ahau i tenei mea, kua kite au he tikanga tino kino atu tera mo nga Maori tae atu hoki ki nga Pakeha. Koia enei etahi o nga mate o roto o taua tikanga, ara, o te wawahi i nga whenua Maori raua ko te hoko ki nga Pakeha noa; he uaua te mahi he roa hoki ka whiwhi te Pakeha i te taitara mo te whenua e hokona ra e ia mana. He whenua ano he rau he rua rau ranei nga tangata o roto, hei hokohoko haere ma te Pakeha, a e taea ai e taua tangata me utu e ia etahi kai-mahi mana, ara, nga kai-whakamaori me nga roia. Tetahi mahi ma taua tangata he tatari roa kia tu he Kooti Whenua Maori, kia ahei ai ia ki te wahi i te whenua kia riro atu ai i a ia nga hea i hokona e ia, kia puta ai he tiwhikete ki a ia mo tona whenua. He maha nga tau e ngana ana te tangata ra, e ngongoa ana ona toto, ara, e kainga ana ana moni, a te mutunga iho he raruraru tona he peekerapu ranei, a kua tae mai ia ki te Whare nei kia hanga he ture hei whakaora i a ia. He maha nga tangata o te Tai Rawhiti kua tino mate i tenei mahi, i te hokohoko whenua Maori, a kei hea hoki te Maori i ora i taua mahi. He tikanga pai ano te wawahi i te whenua Maori ki ia tangata nona, engari ma te whenua papai anake, raorao, tata ki nga taone nunui, e taea ai tena huarahi, e ea ai te utu o te wawahanga. Mehemea he whenua kei Heretaunga, kei nga wahi raorao ranei o Wairarapa me Haaki Pe[gap — reason: damage], engari ena, katahi ka taea te wawahi, otira, kei hea nga whenua pena te ahua e toe nei ki nga Maori, kua pau noa atu, heoi e toe nei ko etahi rahui torutoru nei i wehea mo ratou i mua.

Tetahi Mema Honore.—He pohehe tena korero.

Timi Kara.—Kei hea koia ena whenua?

Tetahi Mema Honore.—Kei te pito whaka-raro o te Motu nei.

Timi Kara.—Pehea ra te rarahi o ena whenua? Kaore ano au kia rongo noa he nui noa atu nga whenua papai, totika mo te mahi ki te witi me te oti, kei te toe ki nga Maori. Engari, mehemea ra he tika kei te toe ano nga whenua papai o te Tai Tokerau, penei me ta te mema honore i korero ake nei, kaati, ko ena nga tu whenua e taea te wawahi ki ia tangata, tena ko nga whenua ngaherehere me nga whenua maunga o nga iwi me hapu Maori, he maha nei nga tangata kei roto, e kore ena e taea te wawahi ki ia tangata. Ki te peratia pau tonu atu aua whenua i te ruritanga i nga raina roherohe i te whenua ki ia tangata ki ia tangata. Kua rongo au ki te atua-kuku o te Pakeha, e ki nei kaore rawa ratou e pai kia tu mai te Maori hei ariki whenua mo ratou. Katahi te korero he rawa atu i rongo ai au ko tena. He aha te kinoina riro te tangata Maori hei ariki mo nga whenua e retia ana ki te iwi Pakeha. E noho nei i roto i a tatou nga Pakeha whi-page 19whi whenua, a mo te aha hoki i kore ai e tika kia whiwhi te Maori i te whenua hei reti mana? I nga ra o mua, ko to Maori te whakamauratanga o nga Pakeha tae tuatahi mai ki tenei Motu. Ko nga Maori nga ariki o nga whenua i tukua atu hei nohoanga mo ratou. He tokomaha noa atu nga Pakeha tino whai moni tino whai taonga e noho nei i roto i te koroni nei i tenei ra, otira na nga rangatira Maori ratou i atawhai, i awhina, i whiwhi ai ratou i te rawa i tenei ra. Kaore te rangatira Maori o mua e takahi i tana kupu, ki te ki ia ka hoatu e ia te whenua, te aha ranei, ki tetahi tangata Pakeha, ka mana tonu i a ia tana kupu. A he aha te he ki te riro te tangata Maori hei ariki whenua, hei reti atu mana ki te tangata, penei me etahi Pakeha e reti nei i o ratou whenua? Kaati ake tena. Ina ke te mea nui hei whai ma tatou, ko te hea te huarahi pai e puta ai he ora nui ki nga Maori i o ratou whenua e toe nei ki a ratou, ara, e puta ai te ora nui te ora pai ki nga Maori tae atu ki te koroni katoa. Kaore k[gap — reason: damage]u a te Maori moni hei tapatapahi i ona whenua kia takoto pai ai mo te reti, kaore kau ona tino matauranga ki nga tikanga Pakeha e taea ai e ia te whakahaere ona whenua, e puta ai he ora mona tae atu ki te koroni. Kaati, ko te mea tika, me awhina ia me tautoko ia e tatou i runga i ana whakahaere mo ona whenua. Ki toku nei whakaaro ko nga whenua o ia iwi me ia hapu me tuku atu ki tetahi Poari, ma taua Poari e whakahaere e tapatapahi e reti atu aua whenua; ko nga mema mo aua Poari, me Maori etahi a ko etahi ma te Kawanatanga e whakatu. Ko te aronga o ta ratou whakahaere i nga whenua Maori me whai i ta nga Poari mo nga whenua a te Karauna e whakahaere nei. Ki taku koia tenei te huarahi pai. Ki te kore nga mema honore e pai ki tenei tikanga, kaati, whakaaetia mai mo toku takiwa, mo te Tai Rawhiti, i te mea ka nui te hiahia o nga Maori me nga Pakeha o reira kia hanga he ture penei te ahua mo ratou kia whakamatauria e ratou.

Ka mutu i konei nga korero a Timi Kara i pa ki nga mea Maori, ko te roanga atu o ana korero e aro ke ana ki nga take o te motini turaki a Kapene Rahera.

Muri iho i a Timi Kara, ka korero ko Hori Hatihana (Mr. G. Hutchison), mema mo Patea, ko Te Morihana (Mr. Morrison), mema mo Caveraham, me etahi atu mema Pakeha tokomaha a ka tae ki a—

Te Maka (Mr. Monk, mema mo Waitemata).— Ko enei etahi o ana kupu i korero ai mo te taha Maori, ara: E te Pika, he kupu torutoru aku mo nga mahi e pa ana ki te iwi Maori. I pa etahi o nga korero a te mema honore mo Waiapu, a Timi Kara, ki te iwi Maori, a ka nui taku miharo ki te ahua kore aroha o ana korero. He toto Maori tetahi taha ona, na reira ka mahara ahau me aroha ki te iwi Maori te ahua o ana korero, haunga hoki ahau he Pakeha ahau; otira, ka nui toku hiahia kia tika ta tatou mahi ki tenei iwi e hamupakatia nei e tinihangatia nei A, e te Pika, tera ano tetahi mema honore, ara, ko te mema mo Motueka, i taunutia e ia te whakaaro e mea nei etahi mema honore me tuku atu ki nga Maori ano te ritenga mo o ratou whenua, kia hoko noa atu ratou i o ratou whenua ki a ratou i pai ai. Kaore au e tino hiahia ana kia puare nga whenua Maori hei hoko ma katoa te tangata, engari ko taku e hiahia ana kia wawahia e nga Maori o ratou whenua ki ia tangata o ratou, a kia tika tonu te utu e hoatu ana ki nga Maori mo o ratou whenua. Tena, ki te hereherea nga whenua o te mema honore e tetahi Ture i hanga e te Paremete nei e kore ai ia e whiwhi i te wariu tika o tona whenua, e kore ranei ia e ki, katahi te mahi kohuru, e kore ranei ia e aue e ki, katahi te mahi he i mahia ki te Pakeha. Kua korerotia i roto i te Whai-korero a te Kawana ka nui te pai o nga iwi Maori o te Motu nei, hui atu ki a Waikato me Mahuta, ki tenei Kawanatanga. Engari kaore au i te mohio ki te take i whakahuatia ai ko te ingoa anake o Mahuta, i kore ai e whakahuatia hoki nga ingoa o etahi atu rangatira nunui o te iwi Maori e manawanui nei ki te whakahaere i o ratou iwi. Ki taku titiro tera e pohehe te tangata i taua rarangi o te Whai-korero a te Kawana. Ki taku ko te hiahia o te iwi Maori i tenei ra he wehe i a ratou ki waho i nga mahi a te Kawanatanga, kia kore rawa ai o ratou whenua e taea atu e te ringaringa o te Kawanatanga. A ki etahi takiwa ko te hiahia o nga Maori kaua rawa tetahi piihi kia kotahi o to ratou whenua e hoatu kia whakawakia e te Kooti Whenua page 20Maori. Ki toku whakaaro, ko te mea tika ma tatou he whai kupu atu ki a ratou, he tautoko i a ratou, kia tahuri ai ratou ki te whakahaere i o ratou whenua ki te tuku atu kia mahia e te Kooti Whenua Maori, kia wehewehea ai nga whenua ki ia tangata o ratou, ma tera hoki, e te Pika, e mutu ai nga mahi kino pera me era e mahia mai nei i Parihaka, me etahi atu wahi pera. Ma tera ka mohio te Maori, ka tahuri ki te kimi ora mona, ka ahu ki te whenua kia puta ake ai i reira he ora mona. I patai au ki tetahi rangatira Maori i mua tata ake nei, "Kaore ranei koe e pai kia whakatuwheratia ou whenua ki te katoa, kia whiwhi ai koe i te utu nui mo ou whenua?" Ka whakahokia mai e taua tangata, "Kaore, kua mutu taku hiahia ki tena i naianei." Katahi ka mea atu au ki a ia, "A kei te pai koia koe ki te tikanga a te Kawanatanga e whakahaere nei, e riro nei mana e whakarite he utu mo ou whenua?" Ka ki mai taua tangata, "Kaore au i te pai ki taua tikanga, engari noku ano te he ina hoko au i toku whenua mo ta te Kawanatanga utu i whakarite mai ai, na reira kua kore au e tahuri atu ki a ia." He aha koia te take i kati ai nga Kooti Whenua Maori? Koia tenei, kua hoha kua whakatakariri noa iho nga Maori ki te he o ana whakatau, kua kore te iwi Maori e whakapono ki te tika o nga mahi a taua Kooti. Ki te korerotia e nga mema honore e noho nei i toku taha o te Whare nga mahi a te Kooti Whakamana Take i mahi ai ki te Tai Rawhiti, tera e miharo te iwi. Titiro ki etahi o nga whakatau a Tiati Patene (Judge Barton) tiriro ki etahi o nga mahi whakararuraru, me nga mahi koroiroi a Tiati Kotiana (Judge Gudgeon) i mahi ai i roto i tana Kooti. Ki toku whakaaro, kaore rawa ana mahi e tika hei mahi ma tatou. Kaore kau he tangata i hipa ake i te mema honore mo Waiapu te mohio ki te nui o nga mate i pa ki aua iwi Maori o te Tai Rawhiti.

Ka mutu nga korero a Te Maka i hangai ki nga mate o te Maori. Ko ana korero mo nga mea Pakeha me titiro i Hansard.

He maha nga mema i whai korero i muri i a Te Maka.

Katahi ka tukuna ki te pooti, a waahi ana te Whare.

Koia tenei te rarangi o nga pooti.

I te Ae, 29.

  • Allen, J.
  • Bollard
  • Buchanan
  • Carson
  • Crowther
  • Duthie
  • Fraser
  • Herries
  • Hutcheson, J.
  • Hutchison, G.
  • Kelly
  • Lang
  • Lewis
  • McGuire
  • Mackenzie, M.
  • McLean
  • Massey
  • Monk
  • Moore
  • Pirani
  • Rawlins
  • Rolleston
  • Sligo
  • Smith
  • Taylor
  • Thomson, J. W.
  • Wright.
  • Kai-tatau.
  • Hunter
  • Lethbridge.

I te No, 36.

  • Allen, E. G.
  • Cadman
  • Carncross
  • Carroll
  • Duncan
  • Field
  • Fisher
  • Flatman
  • Gilfedder
  • Graham
  • Guinness
  • Hall-Jones
  • Hogg
  • Holland
  • Houston
  • Joyce
  • Kaihau
  • Lawry
  • McGowan
  • McKenzie, R.
  • McNab
  • Meredith
  • Millar
  • Mills
  • Morrison
  • O'Regan
  • Parata
  • Pere
  • Seddon
  • Stevens
  • Steward
  • Symes
  • Tanner
  • Thompson, R.
  • Kai-tatau.
  • O'Meara
  • Wilson.

Nga Pea.

  • Tautoko.
  • Brown
  • Heke
  • Russell
  • Wason.
  • Turaki.
  • Ward
  • Thompson, T.
  • McKenzie, J.
  • Montgomery.