Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

O Samoa Anamua

O UPUTOMUA

page 7

O UPUTOMUA

E tusa ma le tilofiaga faasuesuega tau-tagata e taua le soifuaga faa-Polenisia i le vaiolaga ua faaigoaina o le periota lafita‘i, a o lei tia ese tagata o le atunuu ma aga faapaupau ia na faalaua‘itelea i le lalolagi ma faamalamalama i le tusi, O MALAGA A LE ALII TAUTAI O KUKA.

Na papa‘i mai papalagi i le atunuu ma na afua mai ai foi iina ona fatitua le nuu, ua lise lava. Sa le‘i tu malesi atu ia le saofaiga faa-Polesnisia i le pesi tele mai o suiga fou na o mai ma atua folau ma o latou vaa na feosofi mai le vanimonimo ma ua papa ai le lagi. Ua maumau tatalo a matai o aiga i o latou atuataufale pe a mu afi i le magalafu, a o le‘i alo atu i a latou talisuaga o le afiafi:

Ave ese ma i matou atua folau ina nei o mai ma faatupu faamai ma le oti!

Aua ua fatitua le pulega lupelupe, i mea lelei ma mea leaga foi, seia oo mai i ona po nei ua oofu tagata o motu i le Sami i Saute, i ie taugofie ma le taatele mai Manisesa faapea ma Palatifoti.

Ua latou taliaina le malamalama faa-Europa mai le pulelaa, faleaoga, mai i nusipepa. Ua aoaoina i latou e tusa ma le amiotonu a alii sisina ma e, paga foi! ua aupito sili lava ona pisipisia ma ululemai i amioleaga a alii papa‘e.

O lea ua manino le aoga o le tusi nei, aua ua na faatino mai le olaga faa-Polenisia sa i ai a o toetoe lava tumau pea i ona tuuga tuai. E ui lava ina sa tau ane malaga a alii papa‘e i le Motu o Tautai i le Senetenari talu ai ma sa pa‘ia e le mau folauga iloga lava, a e le‘i tele ni mea na iloa e uiga i tagata na aina le atunuu. Na pogai mai i lenei ona fai le faamatalaga a tagata Holani o le malaga suesue a Rokeuaine, e faapea o la‘ei o tagata Samoa o se page 8 ituaiga ie silika uli ua lalagaina aua latou te le‘i iloa o tatau ia a tane o le atunuu.

O le tausaga e 1840 na amata ai le soifuaga faaatumotu o le alii o Siaosi Tana, i lalo o le Ekalesia Lonetona Misionare Sosaiete, ina ua tusa e sefulu tausaga talu ona faatuina i Samoa ia le galuega a lea Ekalesia. O ana ulua‘i tusitusiga e le‘i faamoemoeina e faalauaitelea, na vaevaea i ni mataupu ma ua avea ma le tusi ua taua O LE SEFULUIVA TAUSAGA I LE ATU POLENISIA, na lomia i le tausaga e 1861.

Na amata mai ai i lena tausaga ona avea lea tusi ma fua e su‘e i ai tala faatatau i mea tau atumotu; peitai ua le toe maua ni lomiga o lea tusi i ona po nei. Ia o lenei ua uia e le alii e ana le tusi nei se ala utagia lelei; o le tuu eseesea lea o le uluai tusi i vaega e lua—o le tala o lona soifuaga i Samoa: o le faamatalaga o lana galuega faamisionare i ina. Ua faaopoopo i ia ulutala nisi i‘uga o ana suesuega, mataupu e le‘i aofia i le ulua‘i tusi ona o lona manatu atonu e le gafatia ia e le aufaitautusi, o ia ona po. O le itu i suesuega faasaienitisi e leai se tasi e ono muimui aua e auiliili sailiiliga a le alii; a e o le mea ua tagisia i nei aso o se faamauga mae‘ae‘a lea o tala i ifoga tupua faapea tala faafagogo e mata o le a gafoaina le ata ma faaoo se malamalama i aga atunuu tetele, faapea foi ma le aotelega o le talafaasolopito o mafaufauga o tagataola uma.

Ua tatou maua mai i lenei tusi ni manatu e sili ona taua i le talafaasolopito o aganuu ma talitonuga. O le fatituaga iloga mai le agaaga e mau i le tino-ola e tasi e oo i le atua e pulea ola o se ituaiga e tasi, ua faamalamalama leleia lea i le atua e taua o Togo, le atua e faapea e ulu i le lulu. A tau mai tagata i se lulu mate ona fetagisi lea ma faaali lo latou faanoanoa—o le fetu‘i lea o latou muaulu i maa e tusa ma a latou tu. Peitai e le oti le atua o Togo a e ua faa‘iaveloa ona ulu i lulu o lo o ola pea.

A fia maua fo‘i se faaaoaoga o toega o tu anamua i page 9 sauniga o aso nei ia e le sili lava se isi faaaoaoga i lo aganuu a Samoa, aua e ui lava ina e le o toe ai tagata le atunuu i aso nei a e o lo o tautu pea i uputuu a o latou tama i ona po a o taufea‘ai i latou.

O lo o faamatala e le tusitala ia tu sa faanofo filemu ai ni ituau o va tau. Fai mai e avatu e le itu vaivai ia fafie ma maa mo se umu faapea ma ofe (o fasi ofe sa fai ma naifi—/polo/) ma faapea atu i le ituau manumalo: “O matou o a outou puaa, pule outou pe faavela: o polo foi nei e tapena ai matou.”

O nisi taua e oo lava ina latou amo atu le tagata na mafua ai le sala ma ua afifi i lauvao e pei lava o se puaa, ma faataatia i luga o se umu ma e faatoa taofia lenei faiga mataga ma le faatoilalo tagata, i le taimi mulimuli, aua e le‘i afia le umu.

E oo foi i le tafā o pulega ma faigamalo, ai lava o le a tatou maua se aoaoga mai tagata Samoa. O lo o taumatemate pea e fatu tala i o tatou atunuu e uiga i le masani lea o le tuutelea o mea po o le pule faatasi o tagata i oloa ma mea ai; a e peitai o tagata Samoa e pei lava foi o isi atunuu ma lanu ua felataa‘i a latou tu, ua se tala i au ona soifua i ia lava faiga.

Ai lava sa ia i latou, ma atonu o lo o fai pea e nisi lenei lava tu o le tuutele o a latou mea. O iinei e saoloto tagata uma e no se vaa, po o faatufugaga po o laei; ua i le faitalia foi a le tagata lava ia pe o le a le umi e mau ai ma so o se tasi o ona aiga. E ofo tele tagata Samoa pe a faalogo e faapea e fia aai tagata matitiva ma e leai ni mea e mau ai i nuu o tagata sisina.

Ua tuusaunoa tagata Samoa mai lenei luma po o se faanoanoaga, peitai ua inuvaisala i latou ona o lea mea i la latou fesaga‘iga faasosaiete: ua le seleselea e le tagata galue fua o lana faatoaga, ua vaosia ai foi ma le gasolo-iluma aua ua ui atu uma ia le taui o faaeleelega ma le afu o le taulealea manafa i le fafa o le tuutelega o mea a le faigaluega ma e paiee ma tafafaovale. E. B. Tylor, F.R.S.