Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

O Samoa Anamua

MATAUPU 13 — O Fale Ma Alalafaga

page 121

MATAUPU 13
O Fale Ma Alalafaga

E faapea uputuu a le atunuu sa leai ni fale sa mau ai ia o latou augatama anamua. Fai mai o aso na sa mau tagata i “lalo o lagi” ma e faamatala mai ia le atamai o se mataisau limavave na amataina ona fau ia ni fale se lua mo ona atalii e to‘alua. A e tuu ia ia tala i uputuu a e se‘i faamatala ia faiga o fale e pei ona i ai i nei aso, ma o latou talafeagaiga sa faaaoga i tausaga e tele ua mavae. E faaofuofu ia le fale Samoa peiseai o se ofaga lagomeli lapo‘a pe tusa o le tolusefululima futu lona lautele i itu uma, a e pe selau futu lona faataamilosaga. E siitia i luga o le fogaeleele e pou lalo e faasolosolo ma e tuu felata‘i pe tusa o le fa futu o le tasi pou i le tasi pou.

O va i pou e mafai ona taua o faitoto‘a po o ni faamalama —tatala e si‘o ai le fale atoa. E tapuni ia faitoto‘a pe a oo i le po e pola e lalaga i lau o le laau o le niu. A malama le taeao ona tasisi lea o pola ma e taalaelae le fale uma. E tanua le fale i ‘alā pe ono inisi po o le valu foi le maualuga ona luani ai lea i soasoamma ma salani. E tapola le fola muamua ona folasia ai lea i papa. O maota o alii taua e tanu faamaualuga pe fau i luga o se tia e tusa o le tolu futu. E i le ogatotonugalemu ia ni poutu se lua pe tolu, latou te taofi le fale atoa. A lia‘ia i luga ia pou e SAMASONI po o se tasi malosi pei o TAFAI ona solovi ai lea o le fale uma. E i ai ia ‘aso e tofia mai le ‘ulu pe tai tusa le mafiafia o le lapo‘a o le limamatua i le va o iviivi. E taoto le ‘au‘aso e amata mai le ‘au‘au se‘ia oo i le tulutulu, ma e faamaumau i luga o laau-faalalava; e saisai i ‘afa. E tusa o le inisi i le lua inisi le va o ‘aso. O le mea atoa e foliga mai o se āōa tele e teuteua lelei ma ua page 122 mamanuina. E vave ona apoia e mea ia i le vaai a le tagata fou mai ona o le uigapoto, uigaese ma le matagofie o le galuega. E alumia tele ia le ogalaau o le ‘ulu i faiga fale a e maise lava ia alalafaga o alii ona e anagata: e mafai ona oo le tele o fale‘ulu i le limasefulu tausaga o lelei pea laau.

E ato fale ma le faaeteete lava ma e faia ma le limalelei o le ‘au tufuga; sa faaaoga ia lau tolo mamago. E su‘ia faatasi ma fasi u pe tusa o le lima futu le uumi: e faamaumau lau i tuaniu e su‘i faalalava. Ona ato ai lea o le fale i lau nei e amata mai i le tulutulu, e tusa o le tolu po o le fa futu ia le faatautau, e amata mai ai i lalo ia le ina‘ilau e alu aga‘i i le ‘au‘au. O le va o lau ta‘itasi i le ina‘ilau e tusa o le inisi. E taofia ia lau uma i o latou tulaga e ‘afa, a e saisai ia ‘afa i ‘aso o lo o noanoa foi i afa i laau faalalava. E silia ma le selau ia lau i le ina‘ilau e tasi; e faasolosolo ona ato le fale i ina‘ilau se‘ia soo le fale atoa. E amata mai i le afe pe lua, e oo lava i le tolu po o le fa afe ia lau e ato ai se faletele. A lelei le atoga o le fale ai lava e atoa ia le fitu tausaga e le tutulu. E pa‘u i fafine ia le fuaga ma su‘iga o lau. E mafai ona maua e le tama‘ita‘i limavave ia lau pe limasefulu i le aso; a o tane pe to‘atolu e mata e mafai ona latou ato ia lau e limaselau i le aso. Sa faata‘ita‘i e papalagi e mau i le atunuu ia ‘apa atofale ma laupapa e ato ai o latou fale, peita‘i e le maua lava ia le lau i le mea lea o le mālū ma le savili. A e o si pona lava e tasi o le lau o le leleagofie i luga pe a matagi ma afa. E laulaututu i luga pe a su‘egia ona tuluia uma ai lea o le fale. A e mautogafiti i latou i mea faapea: e i ai ia upega sa latou faapulou ai ululau atoa ma tatao ia lau i le matagi, a e o nisi foi latou te ta mai launiu pe a oo i aso matagi ma faataatitia i luga o fale.

E fausia ia nei fale lapotopoto ma se utaga lelei e tusa ma le fela‘uaiga i lea mea ma lea mea; e siitia mai pou ma avatu i se isi mea ma le faigofie lava. E mafai ona ave i luga o le fogaeleele po o luga foi o le sami i fuapaopao. page 123 A e talaia ia le fale i ona vaega e fa: o itu e lua ma tala i mea e ulua‘i saunia e tufuga e mafai ona talai ma toe faapipii ai ia le fale e aunoa ma se faalavelave. E leai se fao e tasi e faaaoga i le fale auā e fafau mea uma i ‘afa. Ona o le aganuu sa masani ona faaaoga fale e fai ma meaalofa, togisala, ooga a le faato‘anofotane i le aiga o lana tane, ma e avea foi ma faafaatau i feagaiga; o lea e masani ai ona fe‘avea‘i ia fale o Samoa. Sa leai se fuafuaga mautu i tofalega i se nuu a ua faatafagaloa ia o latou fale e tusa ma le mea e mana‘o ai le tagata ia. Sa seasea ona vaaia ni fale se tolu o tutu i se laina se tasi. Sa to le fale o le tagata lava ia i le mea e tusa ma lona mana‘o faatatau i le lafoia o ata o laau, le alamatagi, faapea ma le mauti‘eti‘e o tulagafale.

O le fale Samoa e pei ona faamatala nei e na o le tasi lava le lotoifale ma e avea ma mea e talisua ai i le ao a e malolo ai i le po. A e le soona taataai ia lo latou nofo; e vaevae faalelei lava, pe lima pe ono ia ta‘inamu e tatau i le lotoifale. A e tilotilo i se fale Samoa i le po e te vaaia ia ni ta‘inamu pe atoa le lima pe ono o tatau ma e vaevae ai le lotoifale atoa i nofoasiapo. E tusa o le lima futu ia le maualuga o le siapo ma e puipuia ona itu uma; e le gata ina puipuia ia namu a e fai foi ma pa mo e o momoe, pe to‘alima pe toavalu i le siapo e tasi. Sa fai lea ma sui o le potumoe i fale o Papalagi. E folasia ia fala pe fa pe lima ma fai ai le moega. Sa aluluga i ‘ali pe tusa o le tolu inisi le maualuga, lima futu le umi ma e tolu inisi ia le mafiafia i itu uma. Sa alluga ia e mama‘i i mea malulu a o le ‘ali sa fai ma aluga o e malolosi. O le afu o se fala e tasi po o se siapo. E tatuu i lalo ia siapo i le taeao ona faae‘e ai lea o fala ma ali i luga o le talitali e fausia i poutu o le lotoifale.

A e le gata i lea sa i ai faatasi ma isi mea e i ai ia ato, ilitea o se o‘e ofe, sa sili i lau; o se upega o se uatogi ma ni tao e tasili i so‘a o le fale, sa i ai foi ma ni foe faapea ma ni niuvai. O ia mea sa avea ma faatoaga o meafale page 124 o le fale Samoa. Sa i ai magalafu i le ogatotonu o le fale. Sa ‘elia faataamilomilo pe lua pe tolu futu ia le lautele i itu uma ma ai na o se sefululua inisi ia le loloto. Sa afeia i ni papa‘ele. Sa le faaaogaina ia le magalafu ia latou mea‘ai a e sa tafu e mumu ai i po. Sa avea le afi musaesae i le afiafi ma taulaga fai pea a le aiga i o latou atua, e ifo tagata a e tatalo ia le matai o le aiga i atua sili ma atua iti ina ia to mai le manuia. E tae aulama ia fafine o le aiga i le ao auā ia le afi o le afiafi. Sa mafai lava ona mu aulama ia aiga mo ni itula se lua, pe a, pe a mae‘a le taulaga afiafi.

O le mataupu lea o le FAUFALE, o se galuega mautu i Samoa. Atonu lava e mafai ona maua i so o se selau o tamaloloa ia ni tufuga se to‘atolu e matua aupito lelei i lea feau. So o se mea e fealua‘i ai lea alii i ana fauga fale faauta e femulimulia‘i ai ia ni tagata faaa‘oa‘o pe to‘asefulu po o le to‘asefululua. O i latou ia e feoa‘i faapea ma ia o tagata e avea ia mea faigaluega faapea foi ma isi tagata e fia avea ma soo o le tufuga. So o se itula lava e manatu ai ia le taule‘ale‘a o le a fai ma ana galuega ia le fau fale ona alu loa lea o ia ma mulimuli i le tufuga; e galue o ia i lalo o le vaavaaiga a le mataitufuga seia oo ina manatu o ia ua lava lona iloa e mafai ona na faia ai se fale. Sa amata loa ona fau fale o ia, ma e avea ia le fale na na faia ma ona tusi faamaoni i e e sa‘ili i se tufuga.

A fia faia ia se fale o so o se tasi, ona alu ai lea o ia ma ni ‘ietoga i le tufuga ma faato‘ai i ai i lana feau. Sa tusa le tau o le ie e tasi o le luafulu po o le tolusefulu seleni i ona po nei. Sa avea ia le faitoga ma faamau e faailoa atu ai i le tufuga lona faamaoni i la la feagaiga. A talia lelei e le tufuga ia le feau ona fai ai lea o la la feagaiga me le galuega. E le faia se totogi o le tufuga i le feagaiga lea; e taatia ia le totogi i le mamalu ma le tulaga o le ana ia le galuega. E o mai ia le tufuga ma lana ‘au tufuga ua i ai ia e fesoasoani ia te ia faapea foi ma e o lo o tau faaa‘oa‘o i le aga. O a latou mea faigaluega page 125 e gata lava i to‘i tuu laau, matau, ma to‘ifafau. E amata loa ona sogisogi laau o le fale seia oo ina uma; e taliga lava ia galuega pe tusa o le tolu masina po o le ono seia oo lava i le iva. O a latou to‘ifafau e faamanatu mai ai ia i tatou ia Aikupito anamua. Sa fafau i se fasi laau pi‘o ia le fasi sila ma e tu ai pe tusa o le fasefululima tikeri faatatau i le ‘au. Ai lava e tusa le umi o le ‘au to‘i o le sefulu ma le valu ia inisi. I aso la sa faaaogaina ia to‘imaa ma to‘i atigifigota.

A o le e ana le galuega e gafa o ia ma le tausiga o le tufuga ma e avea o ia ma o latou malu i aso uma e fai ai le galuega. E tulata mai foi o ia ma ona tua‘oi e ta laau ma le ‘au tufuga pe a mana‘omia. E pei ona tatou luai taua, o le taui e pa‘u lea i le faamasinoga ma le matamau faapea ma le limalima o le ana le galuega. O se luma e le matineia se tagata e le togitufuga; e faailoga o ia o se tufanua ma e le avatua i ai se faaaloalo. A e le gata ia te ia a e oo lava i lona aiga uma, ma so o se tasi e tau ia te ia. Sa fai ituaiga uma o le alii ma ona fale teuoloa. Ona o lona gafa ta i le ituaiga lea, pe na tupu mai ai pe o se paolo e i ai lava si ona piitaga e aia ai ia latou oloa uma; o lea e mafai ai ia te ia ona alu ma faaolo i se tasi o lona aiga e totoma auā ia le taui o ana tufuga. E maua ia se ietoga pe tusa o le luasefulu seleni lona tau; mai i se isi ia se isi ie e sili atu; a e mai se tasi ia ni siapo a e maua mai foi i se isi tagata ia ni oloa papalagi; ona o lenei faiga e masani ai ona ia maua ia ni mea aoga pe luaselau po o le toluselau foi. A faatusatusa ai e feagai ma le fasefulu po o le limasefulu pauni. A e i ai nisi aso e le matua faapea le lelei o le taliga o tomaaga a le ana le galuega ma o le a afaina ai le tufuga. A o le tufuga foi e ‘i‘ite lava pe a oo i faigata faapea, o lea na te faataalise ai ona faamavae ma lana autufuga a e taatia le galuega e le uma. Sa fai ma tu e masani ai ia itu e lua, a faatutu loa ia itu ma le tala e tasi o le fale o le va i taimi lea e maea ona totogi ai le vaega tele o le fale; o aso ia e mafai ai ona teva ia page 126 le tufuga pe a le malie i lona totogi. Ona taatia lea o le galuega e le faaumā. O se fale e tutu na o itu ma le tala e tasi a e le faauma o se faailoga lea ua teva le tufuga ma le galuega. E faigata foi i le ana ia le galuega ona aami atu se isi tufuga e na te faauma le galuega aua e i ai se tulafono tumau i alii faufale faapea ia aua lava ne‘i faauma e se tasi tufuga ia le galuega a le isi, a e maise lava ia galuega e teteva ai o latou tufuga. O lea e le i ai se isi filifiliga i le e ana le galuega a e toe foi o ia i lana ulua‘i tufuga ma faalelei ina ia toe foi mai e faai‘u lelei lana galuega.

A sauni e nofoia le fale ona umusa lea; i aso anamua sa faia foi ia poula i le fale, e faapea la latou tala o le sosoliga o le mogamoga.

O le aganuu lenei o le tuutele o oloa ma mea faapena ua matua pipii mau i ai tagata Samoa. E lelei lea faiga pe afai e manana‘o e sao sina mea itiiti. A e a oo lava i mea tetele e i ai ia paopao, se fale, o se vaa, se sala, e oo lava i le ooga o le faato‘anofotane i le aiga o lona to‘alua, ma mea e faato‘a maua pe a galue malosi i ai, e masani lava i latou ona faaoso mai i ala faapea. E i le maliliega tutusa ia so o se tasi e malaga i se tasi o latou aiga ma nofo ai mo ni aso e tele e aunoa ma le manatu e totogi. O lea lava aganuu e faigofie ai foi ona latou fefaaole solo i mea sa ia i latou. E le faatua‘oia ia le tuu solo po o le faaune atu o paopao, meafaigaluega, la‘ei, oloa ma mea faapena i le ituaiga lava latou. A o lenei aga tuutele ma le tuu faatafagaloa o ‘oa e avea ma to‘a tuga i le gasolo i luma o e to‘a‘aga, ma e aati pei o se anufe ona na faatauga i le au i luma o le atunuu. Tusa lava po o le a le to‘aga o le taule‘ale‘a e leai se mea e na te taofia; e tafefea mea uma o lana galuega i le au e fetafea‘i i le aiga atoa aua e aia tagata uma i ai. Ona o lenei aga e le maua ai i Samoa ia ni tulafono faatatau i tagata matitiva. Ona pau lea o le mea e na te lagapapale ia lenei aganu‘u seia oo ina maua le sa‘olotoga mo tagata ta‘itasi ma le atunuu atoa. E leai se page 127 tasi e fia ‘ai pe fia lavalava: o e mama‘i ma e vaivai i le tele o tausaga, o e tauaso ma e pipili e i ai pea mea e nonofo ai, mea e lavalava ai. Faapena foi e tafafaovale e le aunoa ma se aiga e mau ai. E vave ona oo ifo i le manatu o le tagata fou mai i le atunuu, faapea e matua sili le mativa o tagata Samoa i lo tagata matitiva uma; peita‘i tusa lava pe o le a le umi o lo la nonofo ma le Samoa e le taitai lava ona malamalama le Samoa i le uiga o le mativa e nofofale i le tagata papalagi. E faapea o ia pe a oo mai ia taimi faapenei: Ai se a ua leai ai ni ana mea ai? E leai ea ni ana uo po o sona aiga? E leai se fale e mau ai o ia. O fea le mea na tupu ai o ia? E leai ea ia ni fale o lo latou aiga? Ai iloga ea e i ai ni tagata alolofa i lo latou aiga?