Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

O Samoa Anamua

MATAUPU 16 — O Le Pule Ma Tulafono

page 134

MATAUPU 16
O Le Pule Ma Tulafono

A tatou vaai i tagata Samoa faatatau i auga e iloa ai le pule ma tulafono i tu faapapalagi, o le a faigata ona iloa e i ai se pulega faapea ia i latou. A e maise lava pe afai e faatelea‘i ia le taga‘i. E faigata atili ona iloa se isi lava mea vagana le vaomatua e ufitia lea laueleele mai le seeti seia oo i le tuasivi. E aliali lelei mai lea uiga pe a maimoa mai tai i se felaulauga i le aloalo. Peita‘i o le a le pine ona iloa le mea moni: faasolosolo i le talafatai o motu ua manavanava ia itu eseese i nuu, faatoaga, auala ma ‘aupa tutu i tua‘oi o nuu ta‘itasi. E faapena foi ona tua‘oialoa‘ia le pule faalemalo. Se‘iloga lava ua e tulaueleele i le atunuu ma mau ma i latou ma iloilo auiliili ia latou aga ona faatoa maua lea o se i‘uga sagatonu i mataupu a Samoa. O e ua taoto ai ia upu faatatau i tagata na ulua‘i aina ia atunuu, a e maise lava ia le tafa i Papua i Polenisia i Sisifo, o le a vave ona masalo ai lava e futu i Samoa pulega faamalo. E fai ma pine mo lea taofi ia le gagana tasi i Samoa, atoa ma fe‘uma‘iga le faalavelavea e faafetafea‘i i le atumotu.

E faatumauina le pule i le sootaga o ni mea se lua, e i ai le PULE FAALENUU ma le TAPUA‘IGA e ATUAPAOA ai.

O le mataupu muamua: O faigamalo a le atunuu sa matele i le pule mau i tama, po o le pule e filifilia e tagata; a e faalenaunau i le puletasia e se to‘atasi. E oo mai lava ia uiga i ona po nei. Taga‘i foi i se nuu pe atoa se toluselau pe limeselau tagata. Ai lava pe mafai ona iloa ai ia ni matai, pe sefulu i le luasefulu alii ma tulafale. O e au i le igoamatai e le māvae mai e le tamā i le atalii. E page 135 mafai ona soloa‘i ane le atalii e sui pe a mavae lona tama; a e mafai foi ona tuu atu ia le nofo i se uso o lona tama, po o se tasi o le taauso ma e o nisi foi aso e laaia le atalii o le ua mavae, a e tuu atu le ao, e tusa ma le finagalo o le aigapotopoto, i se tasi e tasi i ai le tofa.

E tusa lava po o se tagata ese e le tau mai i le aiga, e mafai lava ona nofo o ia i le maliliega faatasi o le aiga potopoto. E masani ona uia lea auala pe a fia faaulu se tagata ese i le aiga mo le faamoemoe ia tupu tele. O aiga Samoa e aofia ai ia tamatane, tamafafine, o usotama ma usoatina. O fanau a le taauso, o fanauga tu tamafafine ma tu tamatane i le aiga. E mafai ona malamalamagofie le to‘atele o le aiga Samoa ma e oo ai le aofa‘i i le to‘alimasefulu. E i ai faletele e potopoto ai ma e tali ai foi ia malaga. A e le gata i lea e i ai foi ia isi fale e le mamao ma le faletele, e faafale ai ia ma‘ave eseese o le aiga.

A o alii, o vasega faapitoa ia ma le filia; e tala ma teu lelei gafa o alii ta‘itasi e tusa ma a latou uputuu. E auiliili sa‘iliga o le gafa o le alii seia tau i le tupuga o le aiga mai le vavau.

E masani ona faasino lima o alii i le tagata la te sosoo i le suafa a o le‘i tuumalo. A o le upu mulimuli e taoto lea i le filifiliga a matai i se tasi o le aigaalii e tusa ma le ao, ma ua tatau ona avea ma alii o le nuu. I le tele o nuu e le tasi ia se aigaalii peita‘i e masani a‘i ona to‘atasi ia le aiga faapea e agaia e aiga e le matua maualuga. O nisi alii i o latou nuu e avea foi ma o latou malu i faigamalo. E avea ma masani le felafolafoa‘i i gagana faaaloalo; e faalupelupe ia tagata uma o alii i latou. A e faalogo foi i ni tama o talanoa e fevalaaua‘i faaalii. Ona o lea aga, na ou faalogo ai i se tagata asiasi mai o faapea o le mea e faigata tele i Samoa, e le o le sa‘iliga o alii, a o le sa‘iliga o tagata nuu. E tai alii lava tagata uma!

E mafai e le alii o le nuu, i aso o faalavelave, ona valaau ia isi alii e lagifetaopea‘i ma ia, tusa lava pe mamao; e silasila foi o ia i lona nuu ma le alofa faatamā. E mata‘ala page 136 i le tausiga o upu faasino i lona nuu ma e sauni e sii se taua i e agavale i ona tagata. E moomia ia uiga faapea i so o se alii i nuu uma. So o se mea e tupu mai i le nuu e mata faafitauli e pa‘u lea i le alii na te tali mo lona nuu. A le o le alii e tula‘i ai lava o le a alu atu ia sona alo po o sona uso e togafiti le faalavelave. Se‘i vagana ai ia na i mea e le tele, e alo atu o ia i aga o aso fai soo e pei o isi lava tagata lautele o le nuu. E ‘au ai le alii i faiga faiva, e galue o ia i lana faato‘aga, e fesoasoani o ia i fauga fale ma tofalega ma e i ai foi o ia i le tunoa i le gasesega o meatausami i nisi aso. A ua i ai pea ia faailogavaaia e mataua ai o ia o le sa‘o, e ui lava ina le aliali tele mai i le vaaiga faapapalagi. A e faatasi ai i se fono faalenuu ona e faalogo ai lea e aloa‘ia o ia i upu faalupelupe e i ai, lau Afioga, lau Susuga, lau Tofa, Sususga a le Sa‘o atoa ma isi lava upu faaaloā. E te le faalogo foi i le upu tau tagata lautele, O OE; o na o LAU AFIOGA ma isi upu faapena. A e a usi ia lo latou ‘ava‘ona ma tula‘i ia le solialii po o le tautu ‘ava, ona avatu ai lea o le ipu mua e taute ia le sa‘oalii. O le laumei foi, ma le tufaaga aupitotaulia, faauta e i le laulau a le alii lea. A e a manatu o ia e fai ava ona fetaufetulia‘i ai lea o tulafale e sa‘ili se tama‘ita‘i fetaui ma sauni ai ia mea uma e tusa ma le aga. O le sa‘o na te avatu toga i tulafale. E tufatufa toga o le saga na te‘a mai ma le tama‘ita‘i. E faaeteete sa‘iliga o le faletua o alii, e su‘e mai lava i aigaalii. O le manatu faapea e maua mai foi i le ooga mai o le tama‘ita‘i, pe afai o ia o se aloalii, ia se faaopoopoga i oloa a le alii. Ai lava e mafai ona taua ia tulafale o e vaaia ia oloa a le alii. E toetoe lava a o uma ia ana toga i tulafale, a e fai foi o lea, atoa ma isi lava ituaiga oa. A e nofosauni pea ia tulafale i so o se itula e mana‘omia ai e le alii ia ni toga, taumafa ma isi lava ituaiga oloa.

Ta‘ilo foi i le faananau o le tagata matatupe i le auro pe na te ausia ia le matape‘ape‘a o le Samoa i ‘ietoga. Ai lava e le mafaatusalia. O lea e atili ai le fiafia o tulafale a page 137 le alii pe a to‘atele ia le au taunonofo a le alii, aua o le tama‘ita‘i lava ma le saga; a o le saga lava ma le mau toga, e faaopoopo mai i le ‘au‘afa. O lea e tele ai ina taupule e tulafale isi ‘o‘aiga a e le‘i matua mae‘a ia sauniga o le tasi: A tua‘i mana‘o se alii i se isi ava e faataalise ona taupulepule tulafale ma nainai mo le alii ia se alo o se tasi alii aua se faaipoipoga ma le faasoaga toga e mulimuli mai ai. A o le alii foi ia e faalololo lava i le mana‘o o tulafale ma o le mea lea na te fai ai foi ia sauniga uma e tatau ma le aga, a e leai ma se manatu e tasi o le alii e fai o ia ma ana ava. I ala faapea e tali faaipoipo faalimasefulu ia le alii, a e seasea ona sili atu i le to‘alua ia ni ava e nonofo ma ia. Ona o le amio lea e mafi ai tulafale o le le utuva ona faasoa o atalii ma afafine o alii, e malamalamagofie ia le faiā a alii ma tulafale. I le ma lea, e avea mona mausa iloga ia alii avi. Faauta o le faaavaga e fesoota‘ia ia le alii ma ana tulafale.

O eleele i Samoa e taufanua tutusa e alii ma tulafale o aiga uma. E ma‘oti laueleele o aiga ta‘itasi ma o le o lo o nofo i suafa o le aiga e ia te ia le pule e faaaoga ai po o le tuu atu i so o se tasi o le aiga na te faato‘ā. E faapena foi i alii. E i ai ia ni fasifanua e faapitoa mo i latou. A o le vaomatua e le‘i taina e avea e e latalata ane i le tuaoi. O le aloalo foi e lavea i tusiga fanua o e e o latou fanua e sosoo ma le sami; ma e oo ia pule i le aau. E moni lava e mafai e le o lo o suafa ona faatau atu fanua o le aiga pe fai i ai se isi mea e manatu ai o ia, peita‘i e le mafai ona faamalosi o ia e fai faatatau faapea e aunoa ma le logo o le aigapotopoto. O le a oo lava ina faauiesea ia le igoa mai ia te ia pe afai e taofitutu o ia i lea manatu. Ona filifili ai lea o se isi e le aigapotopoto e fai ma sui. O lea e mafai e le aigapotopoto ona to‘esea le igoa mai lo latou matai a o tulafale o le nuu e latou te mafai ona ave‘esea le ao mai le sa‘o, ma tuu atu i se tasi o ona uso, po o le uso o lona tama, faatatau lava i le uta ma le tofa.

E i le sa‘o o le nuu ma matai o aigata‘itasi ia le iloiloga page 138 ma le faagasologa o le tulafono i lo latou nuu; o i latou ia e taua o le PULE. E aumai i le fono a alii ma faipule mataupu eseese faafitauli e talatala ai. E i ai lava ia se tulafale e iloga ona fai ma fofoga o le sa‘o, o ia lea na te tala‘ia fono, ma o ia foi lea e gafa ma le faiga o sauga i aiga o le nuu pe a malotia le nuu. O atunuu faapenei e le‘i tusia a latou gagana e faapena foi ona aunoa ma ni tulafono tusia; a o su‘esu‘ega e faia e tusa ma lo latou talaaga mai e mafai ona maua, e faaalia ai na faiese lo latou malamalama i tulafono faatatau i le gaoi, mulilua, faamisa, fasioti tagata ma le vao mea faaletaua e i ai ia upuvalega o se alii: pe valaau o se pua‘a, o le faamamali i tagata mai isi nuu, faasolovi o se ‘aupa, po o le faamataua ma tutogi o laau ‘aina. A e le gata ai lo latou mapo i tala o tulafono a e sa latou fuafua ni sala e maeu le uluā mo soligatulafono. O le sala mo le fasiotitagata ma le mulilua, o le oti, ma e mafai e le aiga o le na agavaleina ona faafetaui ia le agamasesei i se uso, se atalii po o se tasi lava o le aiga o le na agasala. E mata‘utia na‘ua nei soligatulafono ai ona e le laumaua soo. O le agasala i le faamasaatoto ma le fasioti tagata, e tapena faavave ana mea ma sola i se isi nuu po o se isi itumalo o sulufa‘iga. O aso uma e i ai ia pagota i lalo o le faamalumaluga a lea aai, e le faamalosi se tasi e tuliloa ia latou ina ne‘i ona faasaei le to‘atama‘i o lea nuu po o lea itumalo. E mata o le a susunu o latou fale, ma avea o latou fanua ma faato‘aga; a e le gata i lea e le toe faaa‘ea mai i le nuu. O se tasi o ia mea e avea ma i‘ugafono a alii ma faipule o le nuu. E taatele foi faasalaga e fai i mea‘ai e faataumamafa ai le nuu uma. E le gafatia e tagata lautele ona faataumafa le nuu atoa, vagana tamaalii; o lea e mafua ai le muagagana; O LE MEA A TAMAALII FAASALA A O LE MEA A TUFANUA FAALUMAINA. A e taatele lava ia faasalaga e pa‘utonu i le tagata agasala. O lea e su‘i tonu lava le mata o le niu.

A o faasalaga e faia mo isi soligatulafono e i ai le saisai page 139 o lima o le pagota i ona tua ma faasavali faatelenoa; a le o lea e saisaia o ia pei lava o se mea i tua‘olo ma tui ai le amo peiseai o le ave e faavelaina. E ave faapea o ia i le aiga e aga‘i i ai ifoga ma faataatia ai o ia i lumafale i le mugala; pe o le sisi i luga ma faatautau mai i ona mulivae; a le o lena foi, e tatu‘i lona ulu ma mata i maa se‘ia lava toto o ia. E masani foi ona tuu ia te ia ia ni vana e saposapo ai, po o le lamu o aa o laau feu. E ‘inosia e le fono ia le tagata ate‘ai e meme‘iese mai faasalaga. O lea e tula‘i ai le pagota ma alu atu i luma o le fono, e nofo i lalo ma utia faalima ia aa laau feu ona foi ai lea i tua ma si ona gutu e pei ua tafu ai se afi.

A femisa‘i ia ni aiga o le nuu ma e tauau ina tau, e vave ona o mai ia matai ma le sa‘o e pupulu le faalavelave; o se e na te toe laga le feitaga‘i lea o le a matua pagatia i le to‘atama‘i o le pule.

O nei faiganuu e aofia ai ia ni tagata e amata mai i le luaselau e oo i le limaselau e tofu lava ma pule. O pule e galue ma se pulesa‘olele i le tapenaga o mataupu tau lo latou nuu. E le aia mai i ai pule o isi nuu, e faapena foi i o latou laueleele.

A o nei foi nuu pe valu pe sefulu, e fai feagaiga faatasi e ‘au ai i mea uma faatatau mo lo latou sogalemu. E taua ia faalapotopotoga o itumalo po pule. E i ai nuu iloga i le itumalo po o le pule e fai ma laumua; e masani foi ona faaee i le ao o le Tupu i le alii e ‘au‘au i ai sa‘oalii uma o i le itumalo. E faataoto foi ia le pule i alii ma faipule o le itumalo e latou te vaosia ai ia femisa‘iga i le va o ni nuu se lua o le itumalo, e pei ona iloa i le faiā a alii ma faipule ma le va o ni aiga se lua i le nuu. A lu‘itau mai ia se isi itumalo e le na o se nuu e tasi e alu atu e tau le taua, a e taalise ona faapotopoto ia le itumalo po o pule i o latou laumua e tautogafau ai.

E fono i malae itumalo, aua e le ofi i se fale e tasi. E avea tulafale ma failauga ma faatinoga o se palemene po o le tapenaga ma le faafoega o le pule ma tulafono. O tupu page 140 ma sa‘oalii e le masani a‘i ona sausaunoa. E vagaia le malae pe tali atoa le afe futu le faatamilosaga e sui o nuu ta‘itasi e tofu lava ma nofoaga; e faapotopoto i latou i le paolo o laau e si‘omia le malae. O tupolo mai lea mea ma lea mea e faatasi ai lava i faigamea ma e silia le afe tagata e o mai i nei fono. E tula‘i ia le failauga ma faalupelupe ia le fono faapea ma le au matamata; e lafo lona fue i lona tau‘au. O le a se faailoga e iloa ai o ia; e faamanatu mai foi i lea mea ia faailoga faaAikupito anamua. E totoo o ia i lona tootoo pe tai atoa le ono futu le umi, a o sausaunoa. O le failauga Samoa, na te le faaifoa lona leo peita‘i e faasolosolo ona siisiimalie seia oo ina avea ia upu faai‘u o le fuaiupu ma upu pito sili ona malele. O le laugamua po o le lauga a le tupu, e fai ma tomai o le nuusili po o le laumua o le itumalo, i le ma lea, e pa‘u foi i le nuu lea ia le leoga o le fono. A ua i ai foi ia se isi nuu e tuu i ai le taliga o le lauga a le laumua, ma e faapena lava ona fai. O nei aga faatamaalii e faalevaleva ai sauniga faapenei, ua le matua aloa‘ia e tagata e le masani ma aganuu. A tula‘i le ulua‘i failauga e fetalai, ona tutu ai foi lea o tulafale o isi aiga. Ai lava pe tusa o le to‘asefulu po o le luafulu ia tulafale e tutu mai e fai le faatau. A o lea mea e faia e tulafale na ona fai ma mea e iloa ai o lo o tutu i latou i a latou tiute; e le gata i lea e faaali ai foi i le aofia o latou tulaga. E tele lava ina mua‘i iloa e le au alii ia le tulafale o le a fofogaina le fono a e manatu lava latou e onomea le fai o le faatau. Ai e mavae se itula atoa i le faatau ona mapu ai lea o tootoo o isi failauga a e amata loa ona faalupe e le tulafale e malo i le faatau, ia le aofia. E faapea ona tuu atu ia te ia lea ia la latou faamanuia. A o le failauga foi e le malie o ia e faagata ana upu tomua i se upu aotelega e pei ona masani ai ia tagata papalagi, ALII E, a ua sua i luga ia upu teu ma faalupega auiliili faatatau i gafa ma le mamalu o e aofia. Masalo ai pe maua se afaitula o faalagi ia le fono. A o le aufono ma le aofia e faataimalie i latou i o latou malu ma fe- page 141 musua‘i pea i nisi mataupu e le matua lavea i le fono; peita‘i e lologo le fono uma pe a oo atu i le itula e tautalagia ai ia le ‘a‘ano o le fono. Ai lava e talafeagai ia le i‘uga o le laugamua ma le vaeluagalemu o le aso o le itula lea o taumafa. E sii laulau ia le aualuma ma taulele‘a i o latou alii ma tulafale. E faaalia le amio faaaloalo e alii i lo latou faasino o le laulau e aumai ia te ia i se isi alii. A o le alii lea lona lua na faafoi atu ia le faaaloalo i le na muamua i se isi mea a o fai le taumafataga. E vaia i itula o taumafataga ia le agalelei ma le fealofani i lo latou va. E masani ona faaleleia ia ni itu sa masesei i aofaga faapea. E faia pea tugatootoo, e le taofia le fono. I totonu o nei faiga‘ai e faagasolo pea ia faigalauga, ma e tupu tele ia le naunau e fia faalogo a o faasolo tutula‘i ia tootoosina ma tootoouli. O iinei e felu‘ia‘i ai tulafale ia latou vagatootoo. A e malefu le fono i le afiafipo. E seasea ona silia le itula lea vagana e i ai se mataupu uigaese ma le fia faasa‘o vave ona latou faasaga ai lea i faigalauga seia oo i le valuapo. E saili i latou e faamalie tagata uma e oo lava i vaega le matua taulia. O lea, seiloga lava e logo tutusa i latou ona mafai lea ona faai‘ua le fono.

E atoa le sefulu o itumalo i le atunuu aoao, e pei ona mua‘i faamatala atu. I aso e va tau ai e le tau uma nei itumalo, e i ai nisi e solitutu; a o itumalo e tau, e le matua pagatutusa: e masani ona i le faatatau o le lua i le tasi, po o le tolu i le lima, po o le lima i le tolu e pei o le taua na se‘i tupu i ni tausaga e le matua leva na‘ua talu ai. Sa faafualeva lea taua. Na fetaia‘i ia le itumalo to‘ilalo ma le faalumaina atoa ma le soona fai e le itu manumalo; a e seasea ona tauamo e e na faia‘ina ila o le TO‘ILALO mo ni tausaga e tele. E laga lo latou nofo mālolo i so o se aso e maua ai se avanoa lelei ma o le a le mamao se itula e avea ai foi i latou ma e manumalo.

2.

O lona lua o mea e fai ma fusi o le fealofani ma le nofolelei i Samoa o le a tatou faasaga e faamalamalama. E si‘omia tagata o le atunuu e le mata‘u i o latou atua; page 142 sa fai ma sui vaaia le vao tupua po o tapui sa ātuāpaoa ai i latou. E ui lava ina ‘asa lenei mata‘u po o le fefe ma se faavae faitino, sa fai ia ma se tasi o mea mamana na ‘umia tagata i le nofofilemu ma le nofolelei. A oo ina faafitauli ia le sailiga a le fono i mataupu e ai le matagaoi ma isi lava agasala natia ona faatonu lea e le fono ia tauto tagata uma; o le a iloa ai iina le tagata agasala. E ave e tagata na masalomia ni luuga vao ma tuu i luga o le tupua na fai ma atua o le nuu. Ona faafao ai lea o ona lima i luga ma tauto: O O‘U LIMA UA I LUGA O LE MAA, MA UA OU I LUMA O MATOU ALII. AFAI NA GAOIA LE MEA UA LE ILOA MA UA SU‘ENA NEI IA FAALIA LEA I LO‘U LIPIOLA NEI LAVA. O ala nei e masani ona fai ai a latou tautoga; sa fai vao ma faamanatuga o le fetuu pe a tautopepelo le tagata. O le a feoti uma lona aiga a o mea uma faapea ma o latou tulaga o le a tafia ma sosolo ai le mutia. Afai e uma le tautoga a e le‘i maua lava le tagata sala on tuu atu ai lea e le fono ia le na agasala i le atua o le nuu. E talotalo ia oo mai se mala ma faagogolo ai o ia.

A o nisi foi e le o i alii ma faipule po o le tautoga e faaulu i ai a latou tagi faatatau i mea e agavaleina ai i latou. Sa gata lo latou mana‘o ia latou lava togafitiga ma mea faapena e faamata‘uina ai tagata gaoi ma sa taofia ai le matagaoi ma le limatagovale. A iloa e se tagata i lana faato‘aga ni mea gaoia, po o se aufa‘i po nisi lava mea, ona tu ai lea ma tautu‘i ma le leo tele faapea: IA MATUA SUSUNU IA MU IA FELA O LE TAGATA NA NA GAOIA IA LA‘U FAATO‘AGA. IA SUSUNU MATA O LE MAILE MA MATA O LONA ATUA. E salalau atu ma le malele ia le fetuu i isi maumaga latou te tua‘oi ma a faalogo mai i ai le gaoi, ona tetemu ai lea o ia i le mata‘u. E mata‘utia tele ia tautu‘iga faapea. O nisi tagata e le pisa le faiga o a latou tautu‘iga a e latou sailia ia le fesoasoani a se faitaulaga. Sa talitonu foi i latou i le malosi o ia fetuuga; a pepelo le tagata o le a tauaso o ia, page 143 po o le ‘ai o ia e le atua o lona ia lava aiga. O lea sa tele ai ina tautu i upu faapea, pe a fia iloa e le tasi pe o tautala ia le isi i le sa‘o: TAGO I OU MATA E ILOA AI UA E LE TAUTALA PEPELO. Ona tago ai lea o le tagata na masalomia i ona mata e fai ma faamaoni e leai se pepelo o ana upu. Pe faapea foi ia le tagata masalosalo i le na masalomia, O AI NA TE ‘AINA OE? TA‘U MAI LE IGOA O LOU ATUA. A o le tagata na masalomia e faapea atu IA ‘AINA A‘U E … (ona ta‘u ai lea o lona atua) A o isi foi tagata e masalomia faapea ma e naunau e ta‘utino atu na auliuligia o ia, e eli e ia ia se lua i le mea e fai ai le iloiloga. Ua tusa lava lea mea ma le faapea atu: IA TUU A‘U I LE LUA LEA I LE ITULA NEI LAVA PE A OU TAUTALA FAA‘OLE‘OLE. Mulimuli ane sa i ai se isi vasega o mea e fetuu ai ia tagata sala a e le ta‘ua. O le vasega pito taatele ma le mata‘utia ma sa fai ma faagutu e vaosia le matagaoi i o latou maumaga ma laau toto. E ta‘ua lea faiga o le TAPUI.

1.

O le tapui … E lalaga i launiu ia le faatusa o se i‘a, ma le faamoemoe ia osofa‘ia le tagata gaoi e le i‘a pe a alu e fagota. Ona faatautau ai lea e le alii e ana laau ia tapui i laau uma e fia faasao. So o se tagata gaoi e iloa atu ia lea tapui o le a fefe i pa‘i atu i ai. E fefe ina ne‘i satia o ia e le i‘a na ta‘ua pe a i tai.

2.

O le tapui tanifatea … Sa avea lea ma mea e faamata‘u ai tagata gaoi. E lalaga ia faatusa o le tanifatea ma faaaopoopo i ai ma atuga o le i‘a ona tautau lea i laau ma mea faasaina. E tautu‘ia le gaoi ia aina o ia e se tanifatea pe a alu e fagota.

3.

O le tapui umele … Sa fai ma faatusa o le faamoemoe ia le umele o le vilipa ia so o se laau e faalava i laau sa. O se pa‘i i ia laau e maua i se faama‘i e sosolo faalava i lona tino atoa, seia oo ina oti ai.

4.

O le tapui papala … Sa tanumia ia ni atigifaisua page 144 faasasaga i luga o latou pito maamaai, ona faatutu ai lea o ni noanoa faatasi ia o latou pito i luga e faapei o se ulu o se tagata. E faaali mai i lenei mea ia le mana‘o faatasi ma le tatalo a le ona le fanua, ina ia maua i le ma‘i papala ia so o se tasi e solia le tapui. O se tagata gaoi na te laaia ia le tapui ma e maua i le papala, na te faaali mai ia lana amio ma tuu atu i ai se togisala i le taufanua. A o le taufanua e na te avatu ia vailaau e faagafua le tapui ma e fai ma faailoga ua magalo o ia.

5.

O le tapui ma‘iulu … E sunu‘i se tao i tafatafa o le laau faasa e fai ma leoleo. O se pa‘i i ai e maua o ia i se tigaulua, i lona ulu ma ona mata. (tic doloureux)

6.

O le tapui maliu … E saasaa sina suauu i atigipupu ma tanu ai e latalata ane i le laau faasaina. E faatulutulu i ai ni na i oneone papa‘e i lea mea. A vaaia loa ia mea e le gaoi e vave ona sola o ia.

7.

O le tapui iole … O sina tama‘i ato fu‘eumu e faatumu i lefulefu mai le umu ona tuu ai lea i ai o ni soasoa maa se lua pe tolu. E tautaua lea ato i laau faasaina. E fai lena ma faaaliga i le tagata gaoi afai e totoo i se mea o ia mea o le a ‘atia e imoa po o iole ia ni ietoga a le alii ma o le a faaleaga foi ma isi lava ana oloa e faapelepele i ai.

8.

O tapui faititili … E lalaga e le tagata e naunau ia malaia ia e e gaoi i le uila, ia ni laupolapola faatafafa iti. E faalelelelea ai ia ni fasi taafi mai ia laupolapola ma e taupe ai i laau sa. E talitonu le tagata gaoi faapea afai e tagovale o ia i mea ua tapuia faapea o le a le tuai ona taia nisi o lana fanau e le faititili ma ai lava o le a faalalaea lana faatoaga i lea lava mala. E le manatu ia Samoa o le uila o le ala moni lea e faalalae ai mea e sili atu i lo le faititili. O le mea lea e taitonu ai nei tagata i le tapui faititili.

E aliali mai i nei mea e pei ona faaalia, e oo foi i tagata page 145 Samoa sa le sao mai i lenei masani o faaufitafagafaga: o faiga tapui ia; e malamalamagofie le mea sa na taofia ia tagata faapaupau i le faamaoni ma le nofolelei. E oo mai lava i aso nei e faigata a‘ia‘i ona tineia le tapua‘i o tagata i le mana o ia faailoga faa‘aieokalifa. [Ua le fuatasi ia nei faiga i se atunuu a ua fai ma auala e faamanatu mai ai ia mea na ulua‘i tututpu i tupulaga ua mavae. O ia faatagata po o faailoga e i ai o latou uiga lilo. Mafaufau foi i tusitusiga i Aikupito; manatua ia ulua‘i Kerisiano i sauaga i Roma ma le faatusa o le i‘a sa fai ma a latou upulilo e feuua‘i ai ma iloa ai tagata moni o le “lotu fou”.] So o se mea e te alu i ai e taia pea lau vaai i ni mea e faalelelelea mai ai ia fasi taafi ma isi fasi‘ie o lo o taupesolo i lala laau, po ni ato o tautau o se isi mea e iloa ai ia ni u o lo o faatutu faatasi e pei ona ta‘ua. Pe a mama‘i ma lata ina vaivai e e ululemāi i le matagaoi, latou te talatala mai a latou agasala ona o lea lava mea. O tala moni faapenei e tusa ma mea na tutupu, e pei ona laulau i luga, e faamatala mai ia pulega saua, tu ma aga i atunuu e pogia; a e faaalia mai ai foi ma se isi mea e matua ese mai i lo muamua. O le agaga alofa lea ma mataupu silisili e tusia i le Tusi matagofie o lo ua talia nei e le to‘atele. O lea tusi e faaaoga e tagata e a‘oa‘o ai, e a‘oa‘i ai, ma e faatonutonu ai foi o latou ala. Sa leai se mea lelei e tuu atu mo e amioleaga i aso sa ufitia ai Samoa i mea faanuupo; e tasi lava le ituaiga tatalo: ia su‘i tonu le mata o le niu; ia taui atu le leaga i le leaga; ia agaleaga atu i e agaleaga mai.