O Samoa Anamua
MATAUPU 4 — Atua Sili … Atuatau Ma Atua o Nuu
MATAUPU 4
Atua Sili … Atuatau Ma Atua o Nuu
1. |
Atualagi
|
||||||||||||||
2. |
Aliitu: o le atua lea ua iloa i le ve‘a. E mata‘ia le lele a le manu lenei i aso o taua. O le faailoga lelei pe a lele o ia i mua‘au; a e a lele mai i tua ona toe sosola ai lea i tua o i latou ua le mautonu. |
||||||||||||||
3. |
Aveiletala: o lona faamatalaga o le ave lea i le tala o le fale. O le igoa lenei o le atua faatosaga. E alu atu lana taulasea pe a ‘amia, ona tatalo lea mo le saogalemu o le page 28fanauga. Ua niuali lea aitu ona o lana folafolaga na vavalo ai faapea o le a i ai se aso e oo mai se atua ese ma le malosi ma na aina uma ia atua Samoa a e vagana le to‘atasi; o ia lea. I le ma lea sa uuna‘i e Aveiletala ia lana taulasea i upu ia, “a taunuu mai ia lea atua silisili ese, aua tou te tuulafoa‘ia a‘u, a ia nonofo mai faalatalata ia se to‘alua.” Talu le faauluga mai o le lotu Kerisiano i le atunuu atoa ma lona faasalalauga o lo o ua matua lele lise lava, e to‘atele i latou ua faapea, “ua faamaoni lava ma moni le valoaga a Aveiletala.” |
||||||||||||||
4. |
Foge ma Toafa o igoa ia o ni ma‘a faatafafa e le tutusa, o lo o ta‘atitia i ga‘uta o se tasi nuu; ua faatutu ia ma‘a i luga o se tia. Ua faapea le tala o matua nei o le atua o Saato, o le pule i le timu. A sauni ia tagata mo le faiva o seuga lupe, (ua masani ona vaiasoa pe masina lava i latou i le vao) e tu‘uina atu ia se taulaga o se umu talo ma i‘a i luga o ia ma‘a faatasi ma talosaga ina ia taofia le timu i ia vaitausaga. O lo o faamanatu pea lenei tu i le upu: O le faasao a manuvao. E leai se tasi e mataū pe limamau i taulaga faapea i ia aso ina ne‘i ita le atua ona timu lea. E le faauoina se tagata e iloa faapea, a e maise lava pe a timuia le seuga, ai lava o le faasalaina o ia.
|
||||||||||||||
5. |
Fanoga o le igoa lenei o se atuataua, ma ua taofi tagata ua ulu o ia i le lulu. A oo i aso o taua ona osi lea o taulaga i lulu ua faafagafao mo lenei lava faatatau. A fele- page 29 lelelea‘i lulu i luga o le ‘au, po o le lele atu foi i luma, o le a faala‘eiaua le itu lea; a e afai e lele atu le manu i le itulagi o lo o tolauapi ma aga‘i mai ai le isi itu‘au ona faamolo‘auina ai lea o i latou, ma solomuli aua o se faailoga leaga lea.
|
||||||||||||||
6. |
Faamalu o le atuaonuu lea ma ua faatinoa e se foafoa. E potopoto ia tagata ma o latou ‘ava i malae i le tausamiga e faia mo lea atua, e faatasi i le tausaga. E muamua ia tatalo ma taulaga e avatu ina ia seua ia mala a e aumai ia lelei; ona latou aai ai lea ma lo latou atua i luma o lona faatinoga; a mae‘a lea ona sa‘oloto ai lea o ni tupolo o lo o i ai, e ‘au ai i le tausamiga. Ua tapua‘ia foi le isi atua, o le atua o le tai, i lea lava nuu i le vaitausaga foi lea. O le igoa o le atua o Tamauanu‘u. Ua sa se tasi e ‘a‘au taliaga i gatai o le nuu lea pe na te ‘aina se niu. So o se tasi e na te solia lea sa e tatau ona alu i le matafaga ma tatu‘i ai lona muaulu i ma‘a seia tafetotoi. Ua na o lea o le a malie ai le atua; a aunoa ma lea mea e le taumate lava o le a ‘aiolaina o ia e se tanifa i le aso e tu ai i le sami. E faatinoa foi ia Faamalu e se i‘a i aso o taua ma e matau ana gaoioiga uma. A iloa o ‘a‘au lelei i luma ona o atu fiafia ai lea o le ‘au i le taua, a e a fulialo o ia o le faailoga lea ia aua le tau. E iloa foi Faamalu i ao po o ata lafoia. A mua‘auina e page 30 le ao i latou a o o atu i le taua, o se faailoga lelei lea; a e a faaputuputu ia ao i tua ona sosola ai lea o le ‘au aua e le se faailoga lelei lea.
|
||||||||||||||
7. |
Faaola o le igoa o se tasi atuaotaua. A o le‘i o atu le nuu e tau e muamua ona fai talosaga ina ia lavea‘ia latou i le taua ma foa‘i ane le lototele i le autau. |
||||||||||||||
8. |
O le Fe‘e o se atua lenei e faapea na aumaia e se alii e igoa ia Tapu‘a‘au mai Fiti. Na ave i fale ia le fe‘e. Na aliali le naunau o le fe‘e i le fasi‘iesina na oso i ai ma taotooto ai. Na avea loa le ‘iesina ma mausa o lea atua. A o ia tagata e fai mo latou atua ia le fee i le taua e tofu i latou ma faufautu papa‘e. Na talitonu i latou o mea faapena o le a faamaliegofie ai ia le atua lea ma o le a lave mai ia i latou i le fetauiga ma le fili. A o le‘i siia le taua e faapotopoto uma le ‘au i le malae ona tatalo ai lea o se tasi o faitaulaga:
Le Fe‘e e, faafofoga mai ia,
E lologo ia tagata uma a o gaganaina ia le tatalo, ma matau lelei pe sasi ia se upu a le faitaulaga, aua o se faailoga leaga foi lea. E fai foi ma faatinoga o le Fe‘e ia atigi papa‘e o le o le tugage po o le pipi. E avea ia se asoa ua faia i atigi page 31 figota ia ma mausa o le Fe‘e i le fale o le faitaulaga. E tautau ia mea i totonu o le fale ma ua taofi tagata e tagi le ‘ula atigi figota pe a oo i aso o taua. E mata‘ia foi ma le lanu o ia atigi. A lanu pa‘epa‘e mai ma mama ia atigi o se tala lelei lea, a e a uliuli ma faapologa e tua leaga lea. Ua mataua foi ia fealuaiga a le fe‘e i le sami pe a oo i aso o taua. A iloa lata mai i uta a o sauni tau o se faailoga lelei lea, a e a maotai ona iloa lea e le tua lelei.
|
||||||||||||||
9. |
Fuailagi: O le igoa lea o le atua o se tasi o motu iti ma e uluitino i le pusi-sami. A lafoia se pusi i le apitagalu ona o se afa po o le taio‘oo‘o, e matua vevesi ia tagata i uta ona o le tuā o lea mea. |
||||||||||||||
10. |
Ga‘efefe: O se atua taua lenei i nisi nuu ma ua avea o ia ma atua o taua. Sa faatino o ia e le ato lalaga i launiu mata. Fai mai na tau ia atua Samoa ma atua Toga i le isi aso ona lalafi ai lea o atua Samoa i pu i oganiu, a e na lafi Ga‘efefe i se ato launiu ma na sao ai o ia, a e to‘atele e na lalafi i oganiu na feoti. Ua talu mai ai i lea mea ona fai ia le ato ma tomai o lea atua, ua le faamalosi se tasi e laa i luga o se ato ina ne‘i le malie le o i le ato. A tau atu ia se autau i se ato mata o fao i lo latou ala ona toe foi ai lea o i latou i tua. A e afai e tau atu i latou o taaoto mai se ato mago i lona itu i le autafa o le ala ona iloa ai lea e i latou o se faailoga lelei lea ma o le a o atu loa i le taua. |
||||||||||||||
11. |
La‘ala‘a o se atua o taua lenei i se nuu i Savaii. E le iloa lona tino a e talitonu ia tagata e ta‘imua o ia i ‘au. A taalolo mai ia le nuu i malo e tusa ma le aganuu faaaloalo o taligamalo, e sao mea a le umufono mo malo ma afai e su‘e mulimuli ane le aofai ua sili i lo le faitauaofa‘i na ulua‘i i ai, ona faapea lea o le nuu ai foi o le atua o La‘ala‘a lea na ia faaopoopo mai le faasili. A fesilia‘i ona faapea lea o la latou tala “E moni lava, ai o page 34 le lcomatua lea sa nofo ma lona titi ti ‘ula.” Ai o se faatusatusaga lenei o le taseni a le tevolo e pei ona taua i le faa-Peretania. I se tasi aso ina ua tulia ‘au a Savaii e le fuavaa a Upolu na uluitino ia le atua lea i se tamaloa ua matua sesega; i le fefe ona alu ai lea o ia ma taoto i se fale. Na fasiotia o ia e i latou ina ia faamalie i tagata Upolu ma e, na uma ai le taua. Na malilie tagata Upolu ina ua fasia le atua. Ona o lo latou faaaloalo i le atua lea na saili ai e le nuu ia se isi upu e sui ai le upu la‘ala‘a. Ona i ai lea o le upu soposopo.
|
||||||||||||||
12. |
La‘amaomao: O le tasi lenei igoa o le nuanua, ma sa avea ma suitino o le atua o taua i le tele o nuu. Afai e sauni le ‘au a e tu mai se nuanua faasopo i lo latou ala ona toe solomuli ai lea. A e a faapea e tu le nuanua ma faalava i le umi i le auala o le au, ona taofi lea o i latou o se mea lelei lea; e lotomalie le atua ia latou o atu e tau. |
||||||||||||||
13. |
Mao ma uli: E lua ni nifo tanifa faapea na aumai mai Fiti, e faaigoa ia Mao ma Uli. Na la faatinoa ni atuaotaua o se tasi nuu tele. Sa teu ia nifo i totonu o se ana; a o atu ia tagata i le taua, ona faamuli lea o le faitaulaga po o le tagata vavalo e iloilo ia le tulaga ma le mea e u i ai le taoto a nifo. A taooto ia nifo ma o la pito e faasino i sasa‘e ma sisifo, o se faailoga lelei lea; a u i matu ma toga o se faailoga leaga lea. |
||||||||||||||
14. |
Matu‘u: Sa fai le Matuu ma faatinoga o se atuaotaua i le motu o Manono. A lele i mua‘au le matu‘u o se mea lelei lea a e a lele faalava o se faailoga leaga lena. E i ai le tala e fai ia Matu‘u ma lona uso o Faalaeo. Na fai la la suavai i le isi aso, e fu‘e ane e le ‘aina i le mata. Ona ‘ai ma‘a ai lea o nai tama. Na ta ma ua mutu le ua o Faalaeo, a o le ua o Matu‘u na falō o le ala lea o le umi o lona ua. |
||||||||||||||
15. |
Moso: O le igoa lenei o se tasi o atua sili o le fanua po o le eleele, o le faafeagai o Tagaloa le atua o le lagi. E fai ma a‘a o lenei upu ia le laau e ‘ese le sasala o le manogi o ona fugalaau samasama o le moso‘oi. O se maa lona faatinoga i se tasi nuu. E faa‘ulaina lea maa e malaga e ui atu i ona tafatafa, o le taulaga lea ia Moso. page 36
|
||||||||||||||
16. |
Nafanua: O le igoa lenei o se atua fafine o se itumalo i le pito i sisifo o Savaii. O le afafine o le atua sili i Pulotu, o lona igoa o Saveasi‘uleo. Sa natia le teine i le togavao e lona tina ona o lona masiasi: o le tamatoifale ia Nafanua. Na sau Nafanua mai Pulotu, le nu‘u e galoma i ai mea uma i le faa-Samoa. O aso ia o le mamafa o le amo o le pologa i tagata Samoa. Sa faafe‘a‘ei tagata Samoa i ia aso ma o latou ulu e u i lalo, ma taumafai e toli niu i o latou tamatama‘ivae. Sa soona ui ane Nafanua i lea mea ona na iloa ai lea o se tagata ua vaivai lava o lo o tau‘a‘e ma ona vae e u i luga i se niu. Ua na o le sa‘i ma mapuea i le aga fita ua fai po fai ao. Na fai atu ia Nafanua i le tagata e alu ifo i lalo a o le a ia faaea lea to‘ilalo. Na potopoto tagata uma i le upu a Nafanua, ona mulimuli atu ai lea ia te ia i le taua; ua tulia le fili ma ua ala ia te ia ona ea o le itumalo i se tulaga aloa‘ia. Sa ufitia uma lona fatafata ina ne‘i iloa mai e le fili ua na o se fafine o ia; sa fai ni nai launiu itiiti e sulu i le sulugatiti ma faailo po o se igoapo i le ‘au a Nafanua. Na i‘u le taua ma ua page 38 manumalo ia Nafanua ona ia faatonu lea ia noanoa ia lanuiu i laau e faailoga ai laau, ua faasaina mo ia. E oo mai i le aso nei ia lea lava masani o le tanoanoa o fasilauniu i laau e tapui ai; e le soona tolia ia fua o ia laau, e taatia pea mo se faatatau faapitoa.
|
||||||||||||||
17. |
Nave: O le igoa lea o se atuaonuu i le motu o Tutuila. Ua faatinoa o ia e se maa ua taua o le Ma‘a o Nave. Ua faapu‘upu‘u ia Amanave, ma ua fai ma igoa o se nuu iina e oo mai i le aso. |
||||||||||||||
18. |
Nonia: O le igoa o se atuaonuu e faatinoa i le pipi. O se o lea nu‘u na te aina ia figota o le a tupu se pipi i lona isu. A se‘ia mai o ia mai le sami ma ave i uta o le a tupu lava se pipi i se tasi vaega o le tino e fai ma sala. E paū i le masina o Me ia aso o tausamiga ma tatalo ia Nonia. E tatalo tagata ia Nonia ia aveese ia faama‘i ma page 39 le tale ma isi lava faama‘i e taatele i vaitaimi susu ma le timu faapea. O le vaimasina lenei e amata ai le suiga ma le tau susu i le tau matū. I aso o tapuaiga e ave ai e tagata ni ula atigipipi e fai ma taulaga pe a tatalo atu ai ia Nonia. |
||||||||||||||
19. |
O le Nifoloa: O le igoa lenei o se atua faatupu faama‘i. Fai mai le tala na sau o ia mai Fiti ma ua nofo i le itu i saute o le motu o Savaii. O tagata, paopao ma isi lava mea e maua ai iina na talitonu ia tagata o ia lava mea ua fai ma auala o lenei nifo loa e ulu ai i ona fili. Na faaali le nifo loa i se loomatua i se tasi aso ona tago ai lea o ia ua po i se luutaga vai laulaau, ua pi‘o ai le mata o le nifo; talu mai ai ua le toe malosi le nifoloa. Ua oo mai lava i aso nei ia le faasoesa atoa ma le faamaumauaso o lenei talafatu. E ui lava ina leai sona faamaoni a e pipii pea tagata i ai, aua e tumu lea tala i mea e mata‘u ai. E le tele ni tausaga talu ona o atu ni tagata i le nu‘u lea e faatau ai so latou paopao; na fo‘i fua mai e leai se vaa na maua. E to‘atele e na maliliu i le nuu talu ona toe fo‘i mai le malaga; ona o lea ua manatu tasi ai i latou e faapea na mulimuli mai ia i latou le nifoloa, ma ua na faatupu ai le oti. Sa tau se taua e tusa o le sefulu tausaga talu ai; o se tagata mai le itumalo e ta‘a ai le nifoloa na fasiotia ma ua tanu i se tasi nuu i Upolu. Na mavae ni nai aso ona maliu ai lea o se alii talavou lava o lea faaitu. E le‘i ma‘i o ia a ua te‘i lava ua oti. Ua masalomia le nifoloa e tagata matutua o le nuu ma ua lagaina ai ia ivi o le tagataese lea na tanu, e tusa o le fa tausaga talu ai. Na faaputuputu faatasi ia ivi o si alii ona tia‘i lea i le moana; ua faia lea mea ina ia faamama le nuu mai le nifoloa. E pei lava le nifoloa o le malosi o le taofi o tagata Initia i le nifo ta‘uta‘ua o lo latou atua o Puta; na asia lea mea e le Perenise o Uelese i le 1875. Sa le utu ia taua a tupu ona o lea nifo, na susunuina a e na malepe le ta‘igaafi na tau susunu ai; e ui lava ina tanu maulalo page 40 ma solisoli ai e elefane, sa le‘i ma‘omi ai i lalo, na toe sau lava i luga. E faapena foi le talafatufua o le nifoloa i Samoa; e aliali mai pea i lea vaitausaga ma lea vaitausaga i se oti faafuase‘i po o se ma‘i faaumiumi o se sooga vae po o le lima e fula ma papala solo, e tua‘i uma lava i le Nifoloa. |
||||||||||||||
20. |
Pava: O le igoa lenei o se atuaotaua i le itu i saute o Upolu. Na mafua mai i le igoa o se tamaloa na sau mai le Atusasa‘e. Na o i laua ma lona to‘alua e galulue i le vao a e tuu la la fanau i le fale. Sa tafu le afi a tamaiti e tunu ai la la mea‘ai. Na iloa mai e Tagaloa le asu ona sau ai lea o ia mai le lagi. E tau mai o ia na o tamaiti le fale, ona fesili lea po o fea o i ai o la matua. Sa ta‘u atu e tamaiti o lo o i uta i le maumaga. Ona fai atu lea o Tagaloa ia vave i uta e ta‘u i o la matua o Tagaloa lea ua i lo latou aiga. Na faataalise mai le toeaina o Pava ina ua oo atu ia tamaiti ma le feau a Tagaloa. Na sauni e Pava ia le ava‘ona mo le atua o Tagaloa, a o se tasi o le fanau a Pava sa scona fetolofa‘i solo o ia ma ua leua ai le tanoa ‘ava, ua masa‘a. Sa le‘i taofiofia le faaatuatuvale o Tagaloa, na lele atu ma na taia le tamaitiiti, ua oti ai. Peita‘i na ia toe faaola ia te ia. A o Pava ua te‘i i le mea na faia e Tagaloa ma ua lilivau ai o ia i le ita tele; o lea na ia teva ai i fafo ma ‘oto se lautalo, ona ia tu ai lea i ona luga ma ua nimo ai i Fiti. E tele aso na mavae ona taliu mai ai lea o ia ma le alo o le Tuifiti: na ofo uma tagata i ia mea. Ina ua oti Pava sa maua sona nofoaga i le malae fono o atua o Samoa, ua faamauina foi lona igoa i uputu‘u a atua o Samoa. Sa fai ma ona mausa ia le lautalo, o e fai o ia ma o latou atua e togi i le pulou lautalo pe a o atu i taua. E vaaia foi Pava i le nuanua. A aliali manino mai ia le nuanua ona iloa lea e le ‘au o le a manumalo i latou i le taua, a e a tu mamao mai ma faasaga ese o le faailoga lea ia taofi le taua. O se tasi tala e faapea o le fasiga o le tamaitiiti na tupu page 41 i le pito i sasa‘e o le motu, ona sola ai lea o Pava ina ia taumamao ma le atua o Tagaloa. A taunuu Pava i se nuu ma mafaufau o le a nofo ai, a e vaai atu foi o tilotilo mai mata o le atua o Tagaloa; ona toe tula‘i lea ma sola i le tasi nu‘u. Sa faapena ona malaga faaasolo Pava i nuu, a e femulimulia‘i le atua o Tagaloa, seia oo ina taunuu o ia i le itumalo ua taua i luga, ona le toe iloa atu ai lea o mata o Tagaloa. |
||||||||||||||
21. |
Pili ma le Ma‘a: O igoa nei o ni atua masaga sa tapua‘ia e nisi nuu i aso o taua, oge, ma faama‘i. E lautogia le masina o Me mo tapuaiga ma taulaga. E faatinoa e le pili sosolo ia atua ia ma e matau i aso o taua. A oso faalava ia le pili i le auala o le ‘autau ona toe solomuli lea a e a aga‘i i luma ona mulimuli atu ai lea o le ‘autau ma le fiafia e fetaia‘i ma le fili. O se tasi foi faiga sa latou saunia e saili ai se faailoga, o le lalagaina lea o launiu ia soo ai poutu o se fale tele, mai le fola o le fale seia oo i le ‘au‘au. E saofafa‘i ai iina ia alii ma mata‘i i le filiga. A totolo sa‘o mai i lalo le pili i luga o le filiga o se faailoga lelei lea. A e a sau faasapasapa le manu i luga o launiu ma soona totolo solo, o se mea leaga lea ma o le a taofia ai le taua i lea aso. A o le‘i o atu i le taua e sausaua i latou e le faitaulaga i suaniu. E faapea upu a le faitaulaga: “Ia lavatoto le auala ou te alu atu ai.” |
||||||||||||||
22. |
O Fatu: E lua ni ma‘a e le‘i tofia, o ni ma‘a lamolemole o le alia, sa teua i se malumalu i se tasi o nuu ma ua leoleoa lelei lava. Ua le mafai ona alu i ai se tagata ese atoa foi ma e faataetaelase, aua e matua faasalaina lea tagata e leoleo o atua ua tutu ai iina e leoleo. E fai ia i laua ma atua faatupu mau a e le o ni masei. E foa‘i mai e le tasi ia ufi, ‘ulu ma popo, a o le isi na te auina ia le anoano o i‘a i upega.
|
||||||||||||||
23. |
Le Sa: O le igoa lenei o le atuaotaua i le tele o nu‘u ma e ulu i le pili. E mata‘ia ia le fealua‘i a le pili i fusitao i aso o taua. O se tala lelei pe a totolo le pili i mata o tao ma ui i tua o le fusitao; a e tua leaga pe a sulusulu le pili i totonu o le fusi. Sa masani ona folasia se falafala i se tasi o pou o le fale, a iloa le pili o totolo mai i lalo mai le ‘au‘au i le fola o le fale ma ui ai i luga o le fala, o se faailoga lelei lea; a e afai e sau o ia i luga o se pou e le o ufitia i se fala o se faailoga e leaga lea. A oso faalava foi le pili i luma o se tasi‘e alu atu i le taua o se faailoga mamala lea.
|
||||||||||||||
24. |
Silivaai: O le tasi foi lenei atuaotaua i se tasi nuu ma ua faatinoa o ia e se manulele. A lele le manu aga‘i i le itu o i ai le itutaua a le fili o se faailoga lelei lena.
|
||||||||||||||
25. |
Sa Fulu Sa: O le igoa lenei o se atuaotaua i se nuu i Upolu. Sa faatinoa o ia e le ti‘otala ma ua mataua le lele a le manu lea i aso o taua: a lele i luma o le ‘au o se faailoga lelei lea; a lele mai i tua o se faailoga lea o le a faia‘ina. |
||||||||||||||
26. |
Sama: O le igoa lea o se atua taufe‘ai e nofo i se nuu i Savaii. E ulu o ia i se tagataola. Fai mai e alaga o ia ona taatia ai lea o se fasi tino tagata i ona luma. E sosolo atu le mana o lenei tagata i nu‘u ua latalata ane i lona nu‘u, o ona suli foi o lo o ola e oo i ona po nei. |
||||||||||||||
27. |
Salevao: O se atuaotaua lenei na tapuaia e le vao nu‘u ma ua faatinoa o ia e le ta‘ifau e masani ona iloa i se ta‘ifau pa‘epa‘e. A tata lona i‘u, e faapea foi le oso atu i luma o le au pe a iloa atu ia le tasi itutaua, o se faailoga lelei lena. A e a fo‘i mai o ia i tua ma tagi, o le faailoga leaga lena.
|
||||||||||||||
28. |
Sepo Malosi: Sa tapua‘ia o ia i Savaii, o se atuaotaua, ma sa uluitino i le pe‘a. A lele sa‘o i luma o le ‘au ia le pe‘a o le faailoga lelei lena, a e a na ona tu mai luma ma peiseai e pupuni lo latou ala ona iloa lea o le a i‘u leaga le taua, ona solomuli lea.
|
||||||||||||||
29. |
Si‘uleo: O le igoa lenei o se atua faanofonuu i Savaii. E faapea na sau o ia mai Toga ma e mafai ona savali o ia i luga o le tai. Ua avea o ia ma atua o tautai. Sa faatuina mo ia se faleo‘o e lata ane i le matafaga ma e faapea le taofi‘e feololo se vaega o le talafatai e pule ai o ia. |
||||||||||||||
30. |
Tagaloalagi: E le matua mautinoa le mafuaaga o le igoa lenei. O le upu loa o lona uiga o le UMI, o le taga o se mea lea ua lalagaina e fafao i ai mea; afai e faaaoga i lona uiga faasoanauna ona tusa lea o le upu tagaloa, o le sa‘oloto po o le le faatua‘oia. Ua faapena ona moomia ia le uiga lenei e faamatala ai le igoa o le Iupita Samoa. Faauta foi i nisi o le vao igoa ua faaigoaina ai le atua sili lenei o tagata Samoa: Tagaloalagi, Tagaloaatevalu, Tagaloafaatupunuu, Tagaloaasiasinuu, Tagaloalafoa‘inuu. page 47
|
||||||||||||||
32. |
Tapa‘ai: O le igoa lenei o se atuaotaua i Tutuila. E ulu o ia i se atigi foafoa. A o atu ia se aiga e tau e ilia e le faitaulaga ia le foafoa a e faalologo ia tagata uma. A page 48 leo malu ma ‘o‘o le foafoa o le faailoga leaga lea, a e a leo lelei ma malie le tagi a le foafoa o se faailoga lelei lena. |
||||||||||||||
(33) |
Taema: O le atua lea sa fai ma ona faatinoga ia le manulele o le ti‘otala. A lele le manu lea i mua‘au ma le toe fo‘i mai o le faailoga lelei. Sa i ai foi sona malumalu e faitoto‘a tasi. I aso fita e gasolo atu ai ia toeaiina o le nuu i totonu o le malumalu lea ma fai lauga i le atua. E tali mai le atua i le leo o le tagata a e le iloa lona tino.
|
||||||||||||||
34. |
Taisumalie: O le igoa lenei o se tama‘ita‘i i Upolu na alu ma aumea faatasi ma atua, ona tapua‘ia ai lea o ia e lona aiga, mulimuli ane sa avea o ia ma atua o tagata uma o lea lava nu‘u. Sa fai le pe‘a ma ona faatinoga, ma sa vaaia le anoano o pe‘a i le malumalu i aso o taua. O se pe‘a e lele i luma o le autau o le faailoga lelei lea. A fasia e se tasi o tua‘oi ia se pe‘a e oo lava ina i‘u i se taua i le va o tua‘oi o e fai le pe‘a ma o latou atua. Sa faatinoa foi le atua lenei e le laau o le ti. Sa feavea‘i ia le lauti e fai ma tomai o ‘au a le nu‘u lea, i so o se mea e o i ai. O le masina o Iuni sa fai ma popotu‘u o le tausamiga ia Taisumalie. Sa aumaia ituaiga mea‘ai eseese mai le fanua ma le tai, aua le tausamiga a e na o le tasi le aiga e ‘a‘ai ai, na o le aiga o le faitaulaga. O mea uma e totoe mai le tausamiga lea e tanumia. E mulimuli ane ona latou amata ai lea o taaloga i uatogi ma taugalaau e feta ai o latou ulu seia tafe mai lava le toto ma ua lavalava ai i le toto; o lenei le taulaga sa faia mo le atua lea. O tagata uma lava, o e matutua, o e talavou, tane, fafine ma tamaiti sa ‘au faatasi i ia fefasia‘iga faavalea ma le faamasa‘atoto. Na talitonu i latou e faaalia i ia mea lo latou faiatua ma o le mea lea o le a malie ai le loto o le atua ia i latou; ona o lea o le a talia ai a latou tatalo mo le alo umi ma le olamalosi, faatoaga fuatele ma le manumalo i taua. page 50
|
||||||||||||||
35. |
Tilitili O se atua faanofo nuu lenei i Upolu e taua i le faatuputupu leaga ma ua taofi tagata o ia lenei na fai ma mafuaga o misa, taua ma le pouliuli. Sa iloa o ia i le uila. A iloa soo o ia i aso o taua ona faapea lea o tagata ua sau o ia e fesoasoani ma ta‘ita‘i ia i latou. A pesi faalausoso‘o mai le uila i so o se vai mea ona manatu ai lea o tagata ai lava o iina o lo o i ai ia ‘au tatanu a le la itutaua. Afai e ‘emo‘emo mai le uila i luma‘au ma ua le utuva o le faailoga lea o lo ua tulia le itutaua a le fili. A e peita‘i a taliu o ia ma ua ‘emo taula‘i o le faailoga lena o le faalavelave; o lea e faataalise loa ona solomuli ‘au. |
||||||||||||||
36. |
Titiusi o se atua faanofo nu‘u lenei i Savaii ma ua tapua‘ia i aso o le masina faato‘a vaaia; o aso ia e foliga ai le masina o se titi ti ‘ila‘ila. E faamaupao ia faa‘ele‘eleaga uma mo ni aso, pe tasi pe lua. E tatu‘u uma fale ma faofale tagata o le nu‘u. E oo lava ina matua sasaina ia se tagata e toe maua i fafo i ia aso. A mae‘a ia talosaga faapea ma tausamiga o ia aso ona alu atu ai lea o se manu a le nu‘u ma ua ilia le foafoa e ta‘u atu ai i le nuu uma ua oo i le faai‘uga o le tausamiga. Ona toe amata foi page 52 lea ona alo atu ia tagata ia latou lava feau e masani ai i aso faisoo. Ona o lo latou faaaloalo i le atua lea na suia ai e tagata ia le igoa, o le titi, i le upu savaliga. O le titi lauti lea. |
||||||||||||||
37. |
Togo o le igoa lenei o se atuataua ma ua faatinoa e le lulu. A lele le lulu faasa‘o i luma o le ‘autau, o se faailoga lea o le manumalo; a e na ona oso faalava i o latou luga o sasa ia o le to‘ilalo. O se lulu mate e maua i le nu‘u e vave ona ufiufi i se fasi taafi e soo se tasi e tau mai i ai. Ona o mai lea o le nuu atoa ma si‘o i le lulumate ma fetagisi ma tatu‘i o latou ulu seia tafe mai le toto. O le “taulaga lenei o le toto” ia Togo. Peita‘i o lo o ola pea Togo i isi lulu ola o manulele o lo o faatinoa o ia.
|
||||||||||||||
38. |
Tu: Na faaigoa faapea le atua nei ona o lana masani o le tu, e le nofo i lalo i se itula. Sa faatinoa o ia e le ve‘a. E matau lelei le ve‘a ma ona foliga i aso o taua. A aliali mai e mumu ma ‘i‘ila fulu o le ve‘a o le faailoga lea o le manumalo ma o le a o atu e tau; a e a na ona uliuli ma faapolopologa o sasa ia o masei. O lea o le a mau loa a latou nofo i o latou fale, ma o le a leai se taua o lea aso. |
||||||||||||||
39. |
Tufi: Sa faatinoa lenei atua i se tao pe tusa o le sefulu futu le umi. Sa faia lona fuata i le ogalaau o le niu. A potopoto ia tagata ia latou tapua‘iga e faatu le tao lea i o latou luma ma la‘u mai i ai taulaga. E avea foi le tao lea i le fuatau e fai ma faailoga o le faatasi atu o Tu ia i latou. A o aso o manū e avea ai ia Tu ma atua faamaloloma‘i ma ua matua iviivima‘a‘a i le tineiga o faama‘i. E faato‘a fai e ia lea galuega lelei pe a ole atu ia te ia faatasi ma taulaga. page 53 |
||||||||||||||
40. |
Tulia o le igoa lenei o se atua i Savaii na fesoasoani i se isi itumalo i se taua; ana le se anoa o ia po ua matua tu‘umasaesae lava ia lea itumalo i lea taua. E aoga o ia i aso o le filemu, e lave mai foi i ona po o sauaga. Na suia le mugala e fai ma ua; na te liua foi le timu i le la. Ua talitonu foi ia tagata faapea e oo mai lava o ia ma sana mea mo se umufono i ni malo tali; e faaopoopo e ia ia se pua‘a i mea ua uma ona saoina e le nu‘u. A folafola ma faasoaina mea‘ai e le aumalaga ona iloa ai lea ua sili ia mea na i lo le aofa‘i na ulua‘i i ai. A o lea togafiti ua faagasolo e le au faitaulaga. Sa latou faaopoopo atu ia nisi mea i le aofa‘iga na ulua‘i i ai, ona talitonu ai lava lea o le au tapua‘i faase‘egofie ua faia ia mea uma i le mana o Tulia. Ua i ai i le tasi motu ia le tulaga e tapua‘i ai ia Tulia; o se ma‘a lamolemole lea ua i se pupulaau tapuia. E velevele faalelei e faitaulaga vao i tafatafa o lea ma‘a ma sa ufiufia i la laau e faamafanafana ai i le atua. A tatalo tagata i le atua lea i aso o taua, oge, faama‘i ma isi lava aioiga, ona latou sui lea i la laau e taufi ai le ma‘a. E le vaaia sona tino e tagata o lea faaitu. |
||||||||||||||
41. |
Tuifiti o le igoa lenei o se atua faanofonuu i Savaii, ua faapea e ta‘a i se tamaloa e fealua‘i solo a e le vaaia sona tino e tagata o lea faaitu. Na o tagata ese latou iloa ia. E lua lava ia ituaiga nofoaga sa masani ona vaaia ai o ia e tagata tupolo e asiasi mai i le nu‘u. Muamua, e iloa o ia ona o sauga e sili i lo le aofa‘i o alii na totogia mo se umufono, pe tasi, lua pe tolu lava ia ni pua‘a e sili ai i mea o le ulua‘i saofaga. O lona lua a uma poula e masani ona mulia‘ia ia nei feiloa‘iga, ona tu‘ufesili lea o le au malaga e fia iloa pe se alo o ai le manaia po o le taupou sa laei i se titi lauti ma ua u‘u tanulalai; o lea tagata sa lotolotoi i le saoaluma a le nu‘u, a ua le iloa e i latou; ua na o le au malaga e faaali i ai. Ona faapea foi lea o le nu‘u e le taumate o le atua o Tulia sa faatasi mai i lea mea. page 54Ua fai ma nofoaga mau o Tuifiti ia se pupuifilele ‘i‘iva ma le taia. E sa ona ta se laau mai lea pupulaau e se tasi. Sa latou faamanatu pea se tala o se au malaga mai Upolu na latou tatu‘u se laau mai lea pupulaau; fai mai na maligi le toto mai le laau ma na faai‘u ina vaivai ma feoti ai ia tagata faalemigao ia. Mulimuli ane na toli faavi i lalo le palalasi a ia laau ona o matau o tagata o le nu‘u a e leai se tasi na afaina. Na faaaogaina laau ia i le fauga o le fale o la latou misionare. |
||||||||||||||
42. |
Tuna ma Fata sa i ai ni mauga se lua i le itu i sisifo o Upolu a e i lo la va se vaitafe. Sa mau ia Tuna i le isi mauga a o Fata na i le tasi. Sa masani ona feiloa‘i tama i se vaitafe e lata ane i le mea sa moe ai se tuna tele. Sa masani ona taaalo tama ma le tuna; e la te si‘i ia te ia i luga o o la tau‘au ma fata ai faapena. |
||||||||||||||
43. |
Vave o le igoa lenei o se atuataua i Savaii faapea na sau mai Toga ma sa uluitino i le manualii. A felelea‘i o ia i tua‘au, o le faailoga lelei lea, a e a alu atu o ia ma fe‘apataa‘i i luma o ‘au o se sasa tualeaga lea. I le ma lea foi, a iloa le manu nei o togitogi i le ‘au‘au o le fale i ona po o le nofo filemu o se faailoga lena o ni faalavelave o le a fou mai. A faapotopoto ia tagata e sauni e tau, e mua‘i u‘uina tino o tagata uma i suau‘u ona pepese faatasi lea ma le faitaulaga i se tatalo e pei o lea:
“Lo matou ali‘i e, o Vave!
|