Other formats

    TEI XML file   ePub eBook file  

Connect

    mail icontwitter iconBlogspot iconrss icon

O Samoa Anamua

MATAUPU 5. — O Atua iti po o Atua Nofofale

page 57

MATAUPU 5.
O Atua iti po o Atua Nofofale

1.

Aloimasina o le igoa lenei o se atua nofofale sa faatinoa e le masina. A faalao le masina ona alalga lea o le aiga uma, “Afio mai ia, Aloimasina.” Latou te sao fo‘i mea ‘ai ma au mai e fai ma taulaga. E soso‘o le tausamiga ma le tatalo:

“Le Aloimasina e,
ia e faamamao ma i matou,
le faama‘i ma le oti.”

E talotalo atu foi i latou i o latou fale a o le‘i o atu i taua e faapea,

“Aloimasina e!
ia tatanu ou mea vanuvanu
ma tafu‘e o laau,
ma ma‘a taupatupatu
ina ia le mafaagaeetia la matou tamo‘e.”

2.

Apelesa o le atua lenei sa fai ma ona faatinoga ia le laumei i se isi aiga. E ui lava ina le mafai ona tagofia e ese tasi o lea aiga ia se fasii‘a o le laumei, a e le tu‘ia lona fesoasoani i le faavelaina o se laumei. E tasi lava le mea sa tatau ona fusia lona gutu a o fai lea mea, ona o le fefe ina ne‘i oso se tama‘i laumei i lona gutu ma ulu ai i lona manava ma oti ai.

  • (2) E tautala Apelesa e faaui mai i se tasi lava toeaina o le aiga. A susu‘e suavai e fu‘e muamua le umu e avatu ia Apelesa; sa tautau le ato i tuapou mo le atua. So o se mea e na te aina ia le tauga lea ia Apelesa i le po, pe o se ‘iole, maile po o se tagata fia‘ai i lea itula, e vave page 58 manatu ia tagata ua filifilia e Apelesa lea faatinoga e sau ai o ia i lana sua. Ua ta‘ufeaoina foi ia Apelesa e lea lava aiga; e faamata‘ua e ia ia atua ese e agaaga mai i le aiga.

  • (3) A o se tasi aiga sa avea se fafine e igoa ia Alaiava ma faitaulaga a Apelesa. E tatalo ia Alaiava i faatosaga ma isi lava gasegase. O le mea lava e masani ona fai e ia o le faatonu lea o pola ia tatu‘u uma i le tasi tala, ona alu ai lea o ia i le itu ua faapogisaina. E tete‘i lava ua gatete ia le itu lena o le fale pei ni mafui‘e, ona sau ai lea o ia ma ta‘u mai le vailaau e tatau ona fai mo le ma‘i. O le i‘uga lava, e malolo nisi ma‘i a e feoti fo‘i nisi.

    I lenei lava aiga foi sa faasaina ia le suavai muamua mo le atua lea; sa fai ma masani a le aiga le ave o le ato ma tautau i le fale talimalo sa afesooa e tagata malaga. E leai se isi o le nu‘u e faamalosi ona tago i se mea o i le umu lea, aua e matua tigaina o ia i le atua. A e so o se tagata malaga e ui ane faauta e sa‘oloto e ‘ai i lea umu e pei lava na aumai faatatau ia te ia e Apelesa.

3.

Asomua o se atua nofofale lea i se tasi o aiga ua matua maoa‘e lava i le matega o mealilo faapea ma le iloiloina o gaoiga. Sa taua o ia i lea igoa ona o le taofi e faapea na ulua‘i ola o ia a o le‘i i ai ni tagata.

4.

Leatualoa o se atua lenei sa faatinoa e le atualoa. Ua fai ma nofoaga tumau o lea manu ia se laau e tupu lata ane i le fale. A ma‘i se tasi o le aiga e ave se ietoga e fai taulaga ai i le manutotolo lea; e faatali seia totolo mai i lalo le atualoa. E faatatau upu o le i‘uga o le ma‘i i le totolo mai a le atualoa; a ui mai lalo o le ietoga o lona uiga o le a tanumia le ma‘i i ietoga, a e a totolo mai luga o le ‘ie o le a toe malosi lava o ia.

5.

O Auma, sa faatinoa atua nofofale nei e le lupevao. A tunua e se tagata malaga mai i le aiga e ona le atuafale lea, o le a togisala se tasi o le aiga. E taufia o ia i laufa‘i ma isi lava laumea ma faagasolo ia faiga uma e pei lava o page 59 le a taoina o ia. Sa fai lena ma faailoga o lo latou ‘ana‘ana i lo latou atua o Auma.

Sa le faaaogaina ia se lau‘ulu memea i so o se galuega faaleaiga, aua e ita tele le atua i lea mea. Sa faaaogaina lau‘ulu e afei ai lima i le fela‘ua‘iga ma le faasoaga o mea‘ai; peita‘i na sa taputapu i lea aiga ona o lo latou fefefe i le ma‘i o le Gugu ma le Tagosusu, e faapea o tua na o soliga tulafono.

6.

I‘ulautalo sa faasaina mo lenei atua nofofale ia i‘u o lau talo faapea ma isi mea. Sa avea ma avega mamafa i tagata o le aiga lea, le taina o i‘u o laufa‘i, lautalo, ma lau‘ulu i le gasesega o a latou mea e tatau ai. O mulitalo, mulifa‘i, muliufi ma i‘ui‘a sa faataatitia ese e le aiga ia latou mea e tatau ai e pei lava o ni mea ‘o‘ona; e leai se tasi na te ‘aina ia mea. A e ua faatagaina e le atua lea ia ma‘i ona tapilia i si‘usi‘u launiu.

7.

O le Alii o Fiti O le igoa lenei o se atua nonofale i se tasi aiga ma sa fai ma ona faatinoga ia le tuna. Sa mafua mai ai i lea mea lo latou le faaaogaina o le tuna ia latou mea‘ai. Na silimusa le amiopa‘a‘a o lenei atua ma ua le mapa‘ipa‘ia e se tasi o le aiga. Latou te avatu ia le faafetai ia te ia faatasi ma le taulaga o le talo mua o o latou maumaga.

8.

Limulimuta O le igoa lenei sa ta‘ua ai se isi feao po o se faaola o se isi aiga. A alu se isi o lea aiga e tau i tai e mua‘i aofa‘i e ia ia limulimu mai le sami. A tuliloaina e se va‘a, e fetogi e ia ia limulimu i luma ma ua faafatiatama‘ia ai le tuliloaga. Afai e taumafai le fili e to a‘e ia nei limu tapu‘ia i o latou va‘a e vave ona mou i lalo a e vave foi ona ea a e pe a ui mai ia tagata ua tapua‘ia le atua o Limulimuta, i lea mea

9.

Moso‘oi O le igoa lenei o se laau e fua samasama ma e sili le sasala o lona manogi. I se isi nu‘u e faapea sa mau ai i totonu o le laau ia se atua nofofale ma o mea manogi page 60 uma e maua e le aiga ua latou avatu e fai ma taulaga ia te ia.

I so o se faapotopotoga po o se talatalaga a le aiga e ‘amia lava le atua lea. E to‘atolu ia ‘avefe‘au e o faasolo i le amiga o le atua aua e le sau o ia seia vagana ua aami faatolu.

10.

Fatupua‘a ma le Fe‘e. Sa taofi se tasi aiga faapea o o latou atua e to‘alua sa ulu i le fe‘e, ma le fatu o le pua‘a. O tane, fafine atoa ma tamaiti sa matua faeteete tele ina ne‘i latou ‘aina se tasi o ia mea aua o le a feita ia atua e o laua ia faatinoga. E aumai ia faama‘i e atua atoa foi ma le oti ia i latou.

11.

Pu‘a O le igoa lea o se tasi laau. Sa talitonu i latou faapea e mau ia se isi atua i totonu o lea laau ma o le mea lea sa le faamalosi se tasi e tau se lau pe fafa‘i sona lala.

Sa uluitino foi lea atua i le fe‘e, faapena fo‘i ma le uu. A mauala atu se tasi o nei uu i le fale ona sauni ai lea o aiga mo le maliu o lo latou matai.

12.

Samani O le igoa lea o se atuafale o se isi aiga. Sa faatinoa e le fe‘e, le pusi sami, laumei, ma le mo‘o. O se tasi o le aiga e na te aina se mea o ia mea pe na te fasia foi se tasi o i latou, o le a avea o ia i le tunoa ma fai i ai aga e tusa ma le faavelaina o se pua‘a, peita‘i sa fai lava i le ogaumu ma‘alili. Sa faapoi ai iina le taoga o le tagata ua agamasesei i le atua ma lona faatinoga; a le o lea sa ia inua se inumaga suau‘umafu ma le ‘alu‘alua e fai ma ona faasalaga. Na vavalo lea atua faapea o le a sau aso e matua tumusaisai ai ia Samoa i atua ese ma atuafolau.

13.

Satia: Na i se tasi aiga se tagata e taufeai ma sa avea o ia ma faitaulaga. O nisi aso sa tagi ‘e‘e ai o ia ma taualaga e avatu sona ava tagata. Fai mai o ia o le taulasea faatevolo, e pei lava foi ona fai o ia ma foma‘i i le aiga. Sa si‘i atu ia se gasegase o se alii taua lava ia te ia ona fai atu ai lea o Satia ia faia mo ia se fale fou ma ia tanu ia page 61 matua maualuga. Ona o lea o le aumaga a le alii ua faapea ona fai.

  • (2) I se isi aiga sa talitonu tagata e mafai e lo latou atua o Satia ona ulu i tagataola. E pule lava ia pe alu i se tane po o se fafine.

14.

Segivave: Na avea ia se toeaina e igoa ia Segi ma faatinoga o lea atua; o mea taua uma ma oloa sa vaavaai faalilolilo lava e Segivave. E le iloa e se tasi le ala ua mafai ai ona faia e Segivave nei mea. Pe a fo‘i mai ia tagata mai savalivaliga o le afiafi so o se tasi e ulufale mai e mua‘i faatulou ma faatalofa i le atua o Segivave: “Ia e faamagalo mai.” So o se tasi e na te soli lenei agafaaaloalo e nofosala lona aiga e te‘i lava ua le iloa ia ietoga mai le auafa.

15.

Soesai o le igoa lenei o se atua faanofo fale o isi aiga. Sa faatinoina e se matuamoa i se tasi aiga, a sa faatinoa e le tuna, fe‘e, ma le laumei i nisi. Sa talosia le atua ina ia aumai le ola ma le malosi pe a mama‘i tigaina ia tagata; sa talosia foi i aso o faatosaga.

16.

Si‘u: O le aiga sa tapua‘ia lenei atua e faapea lo latou taofi; e iloa o ia i se ulupo‘o e aliali mai i le masina o Me i lea tausaga ma lea tausaga. I aso o oge ma faama‘i e avatu ai ia talosaga e le faitaulaga o Lemana; a faasaoina ia le aiga ona latou o atu uma ai lea ma faafetai ma faamalo ia Lemana ona o le lelei o ana talosaga.

17.

Sina‘aimata: Sa fai mona faatinoga ia le ve‘a. Sa avea lenei atua ma faamata‘u i tamaiti o le aiga: “aua le pisa ina ne‘i sau ia Sina‘aimata i le tasamu ou mata.” Sa faasaina ia mata o i‘a ona tagofia e le aiga ia latou mea e tatau ai.

18.

Togo: I se tasi aiga sa faatinoina ia le atua lenei e se pe‘a, ma sa matua ma‘elega o ia i le leoina o lega. A potopoto ia fafine o le aiga e meina‘i ia lenei mea latou te mua‘i talisua faatasi. O se tasi o i latou e nana sina mea page 62 itiiti e ‘ai ai na o ia o le a te‘i ua liu lega lena fasi mea‘ai i lona gutu; e liua e le mana o Togo.

  • (2) Sa avea ma faatinoga o Togo i le isi aiga ia le fai. A latou faalogo faapea o lo ua tunu e se isi aiga ia le i‘a lea ona o ai lea o tagata o le aiga ma faamolemole i le aiga ia aua le aina ia le i‘a, a e lafoa‘ia o ia. O le taua lava i le va o ia aiga le mea e soso‘o, pe a le taliaina le olega.

  • (3) A e sa ulu ia Togo i le anae ma ua fai ma faasalaga o se tagata na te aina lea i‘a ia le matasepa.

19.

Tuiali‘i: Sa viia ma faamanuina ia lenei atua ona o se atua faapea sa tumu i le mataalofa ma le agalelei. Sa na feta‘ita‘ia ia le aiga i aso o oge; sa na faaui atu i latou i fanua o lo ua manunu ai ‘auufi vao.

  • (2) O se tasi aiga sa tapuaia Tuialii mo le soifuamaua ma le soifuamaloloina, a o le‘i sagai i latou ia latou taumafataga o le afiafi. Sa fai le afimumu ma taulaga aupito sili ona taua e tuuina atu faatasi ma tatalo: “O la matou taulaga lenei o le afimumu mo oe, ua mu saesae le afi nei; afi a isi aiga e le mumu ma e ua aga‘i ina pepe; ia e aueseina atu ia la aiga i le nu‘u o sa Lefe‘e, a e aumai mo i matou ia le ola maloloina ma le soifuamaua.”

    Sa avea ma faatinoga o lenei atua ia le pusisami, fe‘e, ma le anae. Sa iloa foi o ia i i‘u laufa‘i. So o se tasi e na te ‘oto se laufa‘i e fai ai sona pulou, o le a faasalaina e le atua i le tula o le ulu. O tamaiti uma e fananau i le aiga sa valaauina i le igoa o le atua lea.

20.

Tuipagota: O se atuataufale lenei ma sa fai ma feao totino o se tasi aiga. Sa ia tineia ia gaoiga e ala tonu mai i lea aiga. A e a gaoia so o sa latou mea o le a tuuina atu ia lea tagata ia Tuipagota na te avatu ia te ia se taui tiga, faapea ma le oti. Sa pae ia ni ma‘a i totonu o le fale e faapea sa mau ai Tuipagota; sa nofo o ia i luga o lea paepae. E lata ane i lea lava mea ia se isi paepae ma‘a sa fai ma fata e fai ai taulaga.

page 63
21.

Taumanupepe: Sa ulu lenei atua i pepe felelei ma o se tasi e na tineia ia nei manu mananaia o le a lipiola i latou i le to‘atama‘i o le atu o Taumanupepe.

I se tasi aiga sa talitonu faapea e tolu gutu o lenei atua; O lea sa le inua ai e se tasi ia se niu ua su‘i uma ona mata e tolu. E tasi lava le mata e su‘ia a le o lea ua su‘i na o mata e lua; ua gata ai i lena ia aofai o mata o le niu e tasu‘ia. Sa avea ma faa‘ono‘ono i le atua po o se mea e tausuai ai le su‘i o mata e tolu.

22.

Ulavai: O se atuataufale lenei i se aiga o se tasi o nu‘u i Aana. Sa ta‘ele se fafine ma ua fafano ai lona ma‘ito. Na ta‘u atu i lona aiga ona o ai lea o i latou e su‘e ma ua maua na o ulavai i le mea sa ta‘ele ai o ia. Talu mai i lea aso sa faasaina ia le ulavai e avea ma o latou atua.

E sili atu i nei atua sa laulauvivili ai ia tagata uma o le atunu‘u ia nisi igoa se fasefuluono; e pei lava o le vao atua ua uma ona faamatalaina. E tasi le selau sefulutasi le aofai. O nisi o i latou ua taua i le tala o le foafoaga po o le faa-Samoa, a faaopoopo ona maua ai lea o le selau luafulu o atua Samoa; sa mana‘omia e i latou ma sa talia e tagata uma mea silisili e lua o tapua‘iga, o se mea e faatuatua i ai ma se mea e fai ma fua o lea faatuatuaga: faauta, o galuega ia.