Nga kōrero a Reweti Kohere Mā
Hana Peneti
Hana Peneti
He wāhine Reo kore
E hoa, tēnā koe. He kupu ruarua nei hei whakawaha ake ki runga i ta tātou Manu.
Takoto mai, e Hana! I roto te puhirere, ka tokia
To kiri; e te anu mātao, e nga hau
Whakahoki; no roto no Ohinemutu, titiro to
Kanohi; nga marae ka takoto, he whakamā
Runga atu; kei o iwi, ki konei
E te Koea; mapu no ai ki te ata o te tau taku kuru
Pounamu;
tēnā ka makere, hinganga
page 84
Taniwha; no nga puke tū noa i te muri, e Pare
I Tawhiti; tēnei to pōtiki, mihi mai
I kona; koe ma te tuku kino, te tau e e i.
E whae, kai kino! i te maru awatea, te hoki
Te mahara; te moenga i te tāne; ma to
Whānau koe e mihi atu, haere rā
E Hana! i te ara kai kino, i te ara
kōrero; i te ara kōhimu, o te tini e e i.
Kātahi anō tētahi o nga wāhine i tino pā ai te mamae ki te ngākau o te tangata, haere rua ana o te Maori me te Pākehā, tawhio noa nga Motu e rua nei. Te tino patunga anō ia kei tōna koroheke, kei ōna mātua, kei ōna whanaunga, me tana rōpū taitamariki. Koea i mahi tahi nei rātou i runga o Rotorua. Kaore e taea te tātaku ake nga āhuatanga o tēnei wāhine, i runga i tōna āhua, i āna mahi, i ōna whakaaro. Waiho me whakamātau ki te whai ake i āna tauira, heoi anō pea kei nga kupu nei hei whakapotonga ake, 'Anō te hinganga o nga mārohirohi,' me tēnei, 'He hinganga taniwha'.
Heoi nei e Manu o kupu hei roha atu māu ki nga marae o katoa. Kia ora
Heoi anō
Te Pīpīwharauroa nama 138, Hepetema 1909. Whārangi 4. page 85
He whakamārama: 'He Hingahinga Taniwha' te ingoa ake o tēnei kōrero a Mokena i roto o Te Pīpīwhauroa.—Nga Etita
[107]Hana Peneti: Hoa wāhine tuatahi o te Pihopa o Aotearoa. Ko Huta rāua ko Pare Pāka ōna mātua, no Te Atiawa, Taranaki, engari i noho rāua ki Motueka. He tangata tuhituhi a Huta ki a tātou pepa Maori.
[108]Papa-i-Ouru: Ko te marae tēnei o Ngāti Whakaue arā o Te Arawa katoa, arā o nga iwi Maori katoa o Niu Tireni. E kiia ana ko te wāhi tino tapu ko muri o te whare karakia.