Nga kōrero a Reweti Kohere Mā
Nga Kupu, 'Taraki Pei', 'Parareka', 'Pakepākehā'
Nga Kupu, 'Taraki Pei', 'Parareka', 'Pakepākehā'
Tēnā koa tuku atu nga kupu nei, he tautoko i te whakamārama a Nikora Tautau mo te pātai a Te WaakaTe Rānui o Ruatoki. Tērā pea ka kite iho ia i te whakahoki a Nikora i te Pīpī o Tihema tata nei. Koia na e Te Waaka ki oku nei kaumātua te Maori, he ingoa tonu tēnā no mua iho, me te Pakepakeha no te Turehu, ko te reo he hoiho he kihi. Kaati kei roa noa.
ka rite ki to rātou. Ka kitea atu te roa o nga waka nei me te tokomaha me nga tāngata anō o waenganui. Kei te mahi nga mea i nga taha i a rātou aho. Kei te mounu, kei te maka ki te moana. He rite tonu te hutinga, e whā, e rima, e ono, ki runga ki nga matau o te aho, pērā tonu tētahi taha. Kua kore te wehi o te waka o nga Maori nei, kua ngahau atu ki te mau o te ika, ki te huti a nga tāngata katoa o te waka rā. Ka kii te tangata o te ta kia hūtia to rātou punga, ka hoe rātou ki reira ki te wāhi e kapakapa ana te kai a te tarakihi. E hoe atu ana rātou kei te pōkai te iwi rā i a rātou aho. Ka mānu te waka tangata Maori nei ka titiro atu ki te āhua o te tangata, rerekē. Ka tū te tangata o te ihu o te waka rā ki te huti i te punga, ka mau katoa nga tāngata i waenganui ki te taura matua, ka kii katoa te waha o nga tāngata o runga o te waka. I pēnei nga kupu i te hutinga:-
Ka whakatakotoria ki
Te ika te wā o Tū
E ko te tae o Tū,
E kori rari.
Kua eke te punga, kua mau nga hoe, kua kori katoa kua kōrero i to rātou reo. I pēnei te āhua ki ta rātou whakarongo atu:-
Pakepakeha, pakepakeha,
Hoihoi hii, hoihoi hii,
Hihi hii, hihi hii.
No mua noa atu tērā kitenga i te waka i te taenga mai o te kaipuke o Kapene Kuki ka titiro atu nga koroua me nga kuia, ka karanga, 'He motū, he motū rere mai no tawhiti, ina e tere mai nei.' Ka titiro atu ki nga hēra, ka karanga. 'Aha haa, me he kapua i te rangi nga rā o te motū e tere mai nei.' No te tukunga o nga hēra, no te riwhitanga, ka titiro atu ki nga rewa; arā, ki nga maihi me nga kurupae, me nga rikini, page 171 ka karanga anō, 'E, i me he uru rākau tonu no tahaki hikitia ai ki te moana te motu tere e tū mai nei.'
Na Mohi Turei
Rangitukia
East Coast
He whakamārama: Ko te ingoa mo tēnei kōrero na Reweti Kohere ēngari ko tōna ake ingoa i roto o Te Pīpīwharauroa nama 153, Hanuere 1911. Whārangi 4, ko 'He Aha Tātou i Kiia Ai He Maori'. I tangohia mai ēnei kōrero i te roanga ake o nga tuhinga a Mohi Turei.—Nga Etita
[239]Whakamoe tau: Te whakamārama tēnei a nga mātua mo tēnei wā o te puta o te kai.
[240]Kawainga: Nga tohu ēnei o te ata.
[241]Tahora: Ko te moana nui kei reira tēnei te tarakihi engari ko te tino tikanga o tēnei kupu no te whenua tonu.
[242]Tangata ta: Ehara i te tangata tata ki te wai engari ko te āhua ko te tangata e tū mai rā i te urungi o te waka.
[243]Aparangi: He atua whiro arā he kino, he pērā anō te āhua o te Kahukahu Kōwhiowhio: Ko ētahi tikanga anō o te aparangi, he ope rangatira, he tira kahurangi.