Nga kōrero a Reweti Kohere Mā
Ta te Kō tana Tahua
Ta te Kō tana Tahua
I tūpeke haere a Hāmi Te Rapu i roto i te whare, hei te taenga ki te kupu pīrori, ka tū, ka hiki tana waewae katau, ka pīrori anō metemea nei kei te takahi ia i te kō.
Te Toa Takitini.
He whakamārama: Me tango mai ēnei kōrero i te roanga ake o nga kōrero a Reweti Kohere i Te Toa Takitini nama 106, Hurae 1930. Whārangi 2103. Ko te ingoa ake ko 'Ngāti Porou o nga Rā Ka Huri.' Nga Etita
[262]Kei Tāwera nga kōrero a John Thornton, māhita o Te Aute Kāreti, mo Te Kotahitanga. I tū te hui tuatahi a Te Kotahitanga ki Te Aute i te tau 1891, ko te hui ki Kariaka no te tau 1898. Ko te hui whakamutunga i tū ki Nūhaka i te tau 1912. I te tau 1891 ko te nui o te iwi Maori kei raro i te 45,000, i tēnei rā (1946) e tata ana ki te 100,000. He tino kupu na nga Pākehā whai-whakaaro na Te Kotahitanga o Te Aute i whakahuri te iwi Maori ki te huarahi o te ora me ta rātau kupu anō kia whakaaratia anō Te Kotahitanga. Ko te hiahia tēnei o te Minita Maori.
[263]Kua eke ki te 300 pauna te oranga o te minita Maori ināianei (1946) i te tau. I a au e minita pāriha ana i te tau 1908, ko tōku oranga e 75 pauna i te tau.
[264]He rangatira tēnei tangata no Ngāti Porou, he uri na Rawinia Te Aungira. He tangata tino toa ki te kōrero, kāhore ana wehi. Kei te kite tonu te kanohi o taku ngākau i a Hāmi e pīrori ana i tana kō.
[265]Ko te kupu tēnei mo te mahi ki te kō.
[266]Ko te ingoa tēnei a Ngāti Porou mo te hoiho nui. Me te mea nei e rite ana ki te pull cart.
[267]Ko te parau e rua nga huridouble-furrowed.